Puna krigla, pa volan u ruke

BEOGRAD, Dok u svijetu ubrzano raste prodaja piva sa nula odsto alkohola, u Srbiji je tek krajem prošle sezone počela proizvodnja prvih količina tog pića.
Istraživanja pokazuju da između tri i pet odsto pivopija u razvijenim evropskim zemljama piju redovno bezalkoholno pivo.
– U Češkoj i Njemačkoj, zemljama gdje se pivo tradicionalno dosta pije, bezalkoholno osvaja sve veći dio tržišta – kaže Miodrag Maksimović, predsjednik Udruženja pivara Srbije. – Uz rame sa njima su i Skandinavci, koji zbog rigoroznih zakona u saobraćaju, takođe, više konzumiraju to pivo.
Kod nas se tek prave pionirski koraci, a ozbiljniji rezultati vidjeće se tek kroz godinu dana.
– Tek nedavno krenulo se u proizvodnju bezalkoholnog piva u Srbiji, u Apatinu, a, kao i za svaki novi proizvod, potrebno je izvjesno vrijeme da bi se probio na tržištu, uz, naravno, marketinšku kampanju – ukazuje Maksimović.
Iako se već nekoliko mjeseci proizvodi u našoj zemlji, javnost je slabo upoznata kakvo je to piće, i gdje može da se kupi.
– „Jelen kul“ je dostupan u većini prodajnih mjesta, a u planu je i dalje širenje distribucije – kaže Sanja Obradović, brend menadžer „Jelen piva“ u Apatinskoj pivari. – Iako je bezalkoholno, zadržan je prepoznatljiv ukus i osvježavajuća gorčina piva.
Posebno je dobro za vozače.
– Prodaja bezalkoholnog piva ide dobro, ali se za to piće više odlučuju strani gosti, jer imaju naviku – kaže Dušica Halas, iz restorana „Šešir moj“ u beogradskoj Skadarliji.
– Ipak, primjetno je sve veće interesovanje i domaćih gostiju. Inače, cijena mu je izjednačena sa „klasičnim pivima“.
U razvijenim zemljama se dobro prodaju i „miks“ piva – sa limunom, kolom i drugim dodacima. U ukupnoj strukturi ponude piva, bezalkoholna i ona blaža učestvuju između šest i 10 odsto.

Pročitaj više:  Trgovcima čelika u Francuskoj određena rekordna kazna

Pad potrošnje
Srbi, u prosjeku, godišnje popiju po 73 litra piva, a Česi čak 160 litara. Nijemci prosječno ispiju 112 litara, a Danci 85.
U regionu je primjetan pad potrošnje piva, od čak četiri odsto. Objašnjenje glasi: zbog krize. U Srbiji je pad daleko veći od prosjeka – devet odsto. Uostalom, i naša kupovna moć je među najnižima u ovom dijelu Evrope.  Novosti

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts