Račun bez decimala

BEOGRAD, U prodavnicama se i dalje cijene iskazuju u decimalama, najčešće se završavaju na 90 ili 99 para. Najmanja kovanica koja je u opticaju je dinar koji se sastoji iz sto djelova, ali Narodna banka Srbije više ne kuje apoene od 10, 20 i 50 para. Trgovine na ovome dobro zarađuju, jer se većina cijena zaokružuje. Građani se zbog toga ljute, a odluku o zaokruživanju cijena treba da donese Vlada Srbije.
Račune sa dvije decimale nemoguće je platiti tačno u paru, pa se one zaokružuju, naviše ili naniže. Ako su posljednje dvije decimale manje od 50 para računi se zaokružuju na nulu, a oni od 50 do 99 zaokružuju se na dinar. Ako se uzme broj artikala u jednom danu u svim prodavnicama, i pomnoži sa 365 dana u godini, dolazi se do prihoda koji je i do milion evra u samo jednom trgovačkom lanacu.

– Posmatrano isključivo sa ekonomske i praktične strane, donošenje odluke o povlačenju iz opticaja kovanog novca apoena od 1, 5, 10 i 50 para ima puni smisao jer bi cijena odnosno troškovi izrade navedenih apoena višestruko premašivala njihovu nominalnu vrijednost – kaže Blaženka Robović, direktor sektora za poslove trezora NBS. – Po sadašnjim parametrima ta cijena bi bila od 2,5 do 3 dinara. Kako troškovi izrade kovanog novca u krajnjoj instanci snose poreski obveznici, NBS se u tom smislu ponaša krajnje odgovorno i ne želi da na kovanje tih apoena troši ogromna sredstva. Zavisno od kretanja elemenata koji ulaze u cijenu kovanog novca troškovi njegove izrade, na primjer, kovanica od jednog dinara, kreću se od 3 do 3,5 dinara po komadu. Za kovanicu od 2 dinara – 3,5 do 4 dinara po komadu, a za petodinarku troškovi izrade su od 3,7 do 4,6 dinara.
Prema riječima Veroljuba Dugalića, generalnog sekretara Udruženja banaka Srbije, rješenje je u novom zaokruživanju ili da se uvede neka slična mjera koja bi afirmisala papirne novčanice.

Pročitaj više:  Oštar pad cijena akcija na Wall Streetu

Po fiokama
Uočljiva je enormna količina kovanog novca u opticaju (ukupno 401 milion komada svih apoena), što ukazuje da građani kovani novac drže po kasama, fiokama, pepeljarama, ćupovima… Izvan tokova gotovinskog platnog prometa.
– S druge strane, Narodna banka Srbije svake godine kuje dodatnu količinu kovanog novca za zadovoljavanje potreba gotovinskog platnog prometa i za to izdvaja značajna finansijska sredstva – kaže Blaženka Robović. – Umjesto da iz povučenog kovanog novca koristi metal kao sekundarnu sirovinu i time racionalizuje troškove izrade kovanica. Novosti

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts