BEOGRAD, Potrošačka korpa, koja se od ovog mjeseca obračunava metodologijom koju koristi Evropska unija, je u decembru za četvoročlanu porodicu u Srbiji koštala čak 70.000 dinara.
Istovremeno, naša zvanična statistika tvrdila da je 39.779 dinara vrijednost potrošačke korpe u Srbiji za decembar.
Zvanična statistika nam je deset godina lažno povećavala standard, zakidajući 40 odsto od potrošačke korpe, primjenom srpske metodologije, umjesto one koja se koristi u Evropskoj uniji.
Potrošačka korpa u Srbiji obračunava se za četvoročlanu porodicu i po modelu koji važi još od 2001. godine u decembru prošle godine iznosila je 39.779 dinara. Međutim, po obračunu EU, za tročlano domaćinstvo vrijedila je gotovo 13.000 dinara više, odnosno 52.701 dinar. A za četvoročlanu porodicu, to bi iznosilo gotovo 70.000 dinara, što je čak 40 odsto više od naše korpe i jednako je visini dvije prosječne srpske plate.
Novi metod obračunavanja potrošačke korpe, usklađen sa EU, primjenjivaće se od ovog mjeseca, a danas će ga predstaviti ministar trgovine Slobodan Milosavljević. “Potrošačka korpa sadržaće isti broj proizvoda kao u EU, i cijene tih proizvoda biće upoređivane na isti način”, rekao je Milosavljević.
Press navodi da je evropska potrošačka korpa mnogo bogatija od naše. U njoj su i spanać, pomorandže, zelena salata, pečurke, pašteta, suve šljive, šunka, kečap, čokoladni krem, koncentrovane supe… S druge strane, u odnosu na našu korpu, nedostaje jedino džem.
Predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović podsjetio je da oni godinama skreću pažnju javnosti da srpska potrošačka korpa nije realna.
“To znači da je socijalna karta Srbije godinama lažno prikazivana. I školarcu je jasno da je 39.779 dinara malo za četvoročlanu porodicu. Dovoljno je uzeti u obzir da dnevno takva porodica za najosnovnije potrebe troši između 2.000 i 2.500 dinara. Do sada je država bježala od realne korpe, ali sada standarde moramo da uskladimo sa evropskim”, rekao je Papović.
Papović kaže i da u toku ovog mjeseca očekuje stabilizaciju cijena, ali da će nas novi talas poskupljenja dočekati već u martu. “Čim poskupi struja, poskupjeće sve ostalo”, smatra on.
Predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača Beograda Petar Bogosavljević upozorava da potrošačka korpa ne može da se koristi kao jedini izvor sagledavanja životnog standarda.
“Praćenje životnog standarda, na način koji se primjenjuje u EU, realnije je samim tim što se navike potrošača mijenjaju. Naša prva potrošačka korpa rađena je 2001. godine. U međuvremenu je pokojni premijer Zoran Đinđić pokrenuo inicijativu da se promjeni metodologija, ali to se nije dogodilo. Državi je bilo u interesu da ne prikaže pravo stanje stvari”, ocijenio je Bogosavljević.
Sudeći po poskupljenjima iz proteklog mjeseca, prosječna potrošačka korpa za januar biće znatno teža. Od 1. januara do 1. februara poskupjeli su ulje, šećer, brašno, kafa, mlijeko i mliječni proizvodi, slatkiši, cigarete, gorivo, juneće meso, sokovi, komunalije i prevoz u mnogim gradovima… Press
Komentariši