MOSKVA, Dok američki vojni avioni bombarduju vojna postrojenja naftom bogate Libije i dok se Japan bori da spriječi radijaciju iz zemljotresom pogođene nuklearne elektrane u Fukušimi, svijet strahuje za budućnost energetskih zaliha. Ali ne i Rusija.
Zbog nemira na Bliskom istoku, cijena nafte je porasla na 105 dolara po barelu.
To je dovelo do naglog profita koji je omogućio najvećem svjetskom izvozniku energenata da se konačno oporavi od recesije uzrokovane globalnom financijskom krizom 2008. godine. Najnoviji događaji na Bliskom istoku zapravo pomažu da se ubrza povratak Rusije na nivo prije krize, kada su maksimalne cijene nafte poplavile Rusiju novcem.
Povećati izvoz energenata je jedan od prioriteta, što odražava najnoviji Putinov plan trgovine. Ali zadržati trenutni nivo neće biti tako lako kako se čini.
Ekonomista Kliford Gedi iz Brukings instituta kaže da će ključno pitanje za dalji ekonomski napredak Rusije biti njen odgovor na zahtjeve Kine. Bez obzira na retoriku Kremlja, Rusija nema nikakve šanse da se takmiči s Kinom u bilo kojem drugom sektoru.
„Možete sanjati o promjenama koliko god hoćete i kriviti Putina ili bilo koga drugog što se ništa ne mjenja ili ih hvaliti što pokušavaju nešto promjeniti. Ali ništa od toga nema mnogo smisla. Ruska komparativna i kompetitivna prednost nije ni u čemu drugom nego u resursima i jedino pametno je igrati na tu kartu,“ tvrdi Gedi.
Za sada Gedi vidi nekoliko dugoročnih posljedica bliskoistočne krize na Rusiju, navodeći da se predviđa da će cijene nafte ove godine porasti sa 105 na 108 dolara po barelu, dok će cijene robe u doglednoj budućnosti nastaviti rasti.
To je loša vijest za Putinove kritičare. Mnogi vjeruju da će se premijer ponovno kandidovati za predsjednika na idućim izborima i ako ga ponovo izaberu mogao bi na tom mjestu ostati narednih 12 godina. Radio Slobodna Evropa
Komentariši