BANJALUKA, Regulatorna komisija za energetiku RS utvrdila je dugoočekivani nacrt dokumenata koji propisuju otkupne cijene za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, koju su pojedini ulagači već ocijenili stimulativnom.
Investitori u elektroenergetski sektor i ekonomski analitičari ukazuju da je višegodišnji nedostatak pravnog okvira koji bi regulisao premije i podsticaje “zelene” energije bio jedan od ključnih uzroka neuspješne koncesione izgradnje malih hidroelektrana u RS.
Ističu da je RS u regionu imala ubjedljivo najniže cijene za otkup “čiste” energije, što je, uprkos velikim potencijalima Republike Srpske, destimulativno djelovalo na investitore u hidroenergetici koji su sa prosječnom cijenom od 6,6 feninga po kilovat-času proizvodili gubitke.
Regulator je predložio da otkupna cijena električne energije iz hidroelektrana instalisane snage do 10 megavata, za koje je RS izdala više od 100 koncesija, iznosi od 11,8 do 14,6 feninga po kilovat-času.
Za vjetroelektrane se projektuje otkupna cijena od 17,1 feninga, za solarne elektrane 57,9, za elektrane na čvrstu biomasu od 13,6 do 14,9 feninga, a za elektrane na poljoprivredni biogas 14,6 feninga.
Jelena Prtilo, portparol Regulatorne komisije za energetiku RS, kaže da će nacrti pravilnika o podsticaju, odluke o visini garantovanih otkupnih cijena i premija, te odluke o visini naknade za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju biti predmet javne rasprave. Regulator će nakon toga usvojiti konačne dokumente na koje, kako napominje, Vlada RS treba da da svoju saglasnost.
U Udruženju koncesionara RS predložene otkupne cijene “zelene” energije, barem u sektoru hidroenergetike, smatraju stimulativnim, izražavajući žaljenje što nisu i ranije usvojene.
“Podržavamo usvajanje ovih dokumenata na koja smo dugo čekali i zbog čega je FBiH imala povoljnije otkupne cijene za 45 do 50 odsto nego RS. Generalno gledajući, predložene otkupne cijene su prilično korektne”, kazao je Nenad Opačić, predsjednik Upravnog odbora tog udruženja.
On je izrazio očekivanje da će utvrđivanjem nove legislative koncesiona izgradnja malih hidroelektrana (MHE) u RS biti pomaknuta sa mrtve tačke, ukazujući da su investitori sa dosadašnjim niskim cijenama izuzetno teško dolazili do bankarskih kredita.
Dragoljub Malić, vlasnik firme “Eling inžinjering” iz Teslića, koja je izgradila MHE Divič na Vrbanji, kod Kotor Varoša, instalisane snage 3,4 megavata, predloženu otkupnu cijenu od 12,6 feninga po kilovat-času ocijenio je rentabilnom.
Poslovanje MHE po dosadašnjim cijenama, kako ističe, donosilo mu je samo gubitke koje je morao izmirivati novcem svoje teslićke firme.
“Nije ni čudo što je u RS napravljeno svega nekoliko MHE, jer investitori neće da prave gubitaše preko čijih leđa će zarađivati distributivna preduzeća. Dosadašnje otkupne cijene, višestruko niže od država u okruženju, neprihvatljive su za zemlju koja svoj ekonomski razvoj želi bazirati na energetskom sektoru”, smatra Malić.
Zvaničan cilj RS je da potrošnja “čiste” energije do 2020. godine učestvuje sa 36 odsto u ukupnoj potrošnji struje, što je iznad planiranog nivoa u Evropskoj uniji od 20 odsto. Optimistični scenario Strategije razvoja energetike RS predviđa da se u “zelenu” energiju u Republici Srpskoj do 2030. godine investira više od 1,7 milijardi KM.
Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci, kazao je da RS koja pretenduje da bude značajan izvoznik struje ne može zadržati socijalne cijene, već mora ići ka tržišnom principu. Ukazuje, međutim, da to treba sprovesti vrlo oprezno.
“Dobro je da se krenulo u regulisanje oblasti obnovljivih izvora energije i utvrđivanje podsticaja za proizvođače, ali je vrlo važno da to prati i socijalni program za ugrožene slojeve stanovništva”, ističe Jakšić.
Vlada RS je dosadašnji program subvencija iz entitetskog budžeta prekinula u zadnjem tromjesečju prošle godine, ali se otvara mogućnost da se uključi “Elektroprivreda RS” (ERS) sredstvima iz svoje dobiti.
“Sredstva koja smo imali potrošili smo u 2010. i tu smo stavili tačku. Ako ubuduće bude subvencija tražićemo modalitete preko ERS”, kazao je Željko Kovačević, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, nakon zadnje sjednice Vlade.
Mjesečna taksa 20 feninga
Regulatorna komisija za energetiku RS propisala je i naknadu za podsticaj “zelene” energije koju će krajnji potrošači plaćati 0,00066 KM po utrošenom kilovat-času.
Ako prosječna mjesečna potrošnja struje po domaćinstvu iznosi 300 kilovat-časova, to znači da će građani za premiju proizvođača morati mjesečno izdvojiti dodatnih 20 feninga. Uvođenje naknade, ako je suditi po obećanjima Vlade RS da ove godine neće biti poskupljenja struje, ne bi trebalo da stupi na snagu prije 2012.
Taksa obezbjeđuje sredstva za isplatu obračunate premije proizvođačima u iznosu od oko 1,9 miliona KM za planiranu godišnju proizvodnju struje u postrojenjima koja su u pogonu u 2011. Ostatak sredstva u iznosu od oko 200.000 KM služiće za finansiranje rada Operatora sistema podsticaja.
Predložene otkupne cijene “zelene” energije u RS
Izvor energije Cijena (KM/kwh)
Hidroelektrane
do 1 mW 0,14677
od 1 do 5 mW 0,12639
od 5 do 10 mW 0,11858
Vjetroelektrane
do 10 mW 0,17129
Solarne elektrane 0,57900
Elektrane na
čvrstu biomasu
do 1 mW 0,14900
od 1 do 10 mW 0,13659
Elektrane na
poljopriv. biogas 0,14674
Nezavisne novine
Komentariši