Cijena vekne ne smije da raste

BEOGRAD, Pekari trenutno sa cijenom bijelog hljeba od 500 grama od 55 dinara, imaju sa svim uslovima više nego dobru cijenu na tržištu. Troškovi sirovina nisu realno toliko skočili da bi pekari tražili dodatno poskupljenje i do čak 70 dinara, ukazuju stručnjaci. Poslije zabrane izvoza pšenice i brašna, gdje su dijelom pogođeni mlinari, došlo je, ipak, do stabilizacije tržišta, pa brašno trenutno može da se kupi za 38 i 40 dinara. I pored toga, pekari razmišljaju o novim cjenovnicima.
Računica za izradu polukilogramske vekne pokazuje da je, kada se uzme cijena brašna od 40 dinara, potrebno 370 grama brašna ili 15 dinara. Kada se doda, so, brašno i kvasac trošak raste za još 3,5 dinara. Energenti, zavisno od toga da li se koristi gas, mazut ili lož-ulje iznose 2,5 do četiri dinara, isto je toliko potrebno i za transport po jednoj vekni hljeba.
Za plate radnika izdvaja se još 1,5 do 2,8 dinara i dobija neto cijena od 27 do 29 dinara. Tome se dodaje PDV od osam odsto i proizvođačka marža oko osam odsto, što sa predviđenim povraćajem hljeba dostiže cijenu od oko 36 dinara.
– Sve ostalo raste kod prometnika u trgovini – tvrde u vodećim industrijskim pogonima i dodaju da svako dalje povećanje cijene hljeba stvara ekstraprofit. – Cijenu hljebu dodatno podiže i novi trend, odnosno plaćanje prostora u trgovinskim lancima.
Procjena Draga Cvijanovića, direktora Instituta za ekonomiku poljoprivrede, pokazuje da je realna cijena hljeba u Srbiji trebalo da iznosi 35,22 dinara. Do te cijene došli su uračunavajući u nju sirovine, troškove proizvodnje, marže, PDV i ostale troškove.
– Kada bi se svi troškovi maksimizirali, cijena hljeba ne bi smjela opet da bude veća od 50 do 55 dinara – napominje Cvijanović. – Poskupljenje hljeba pravda se poskupljenjem struje, ali većina koristi druge energente.
Cvijanović ističe da prema kalkulaciji, koju imaju u Institutu, znači prosječnim cijenama svih inputa za proizvodnju hljeba, cijena hljeba ne bi smjela preći 45 dinara. Ova prosječna kalkulacija rađena je sredinom marta, kada je kilogram brašna koštao 45 dinara.
Predsjednik Unije zanatskih pekara Zoran Pralica kaže da je realna cijena hljeba „save“ 65 dinara i dodaje da, ukoliko bi bijeli hljeb poskupjeo, treba početi proizvodnju polubijelog hljeba, čija bi cijena iznosila 44 dinara.
– Analiza Instituta za ekonomiku poljoprivrede je „polutačna“, jer ne uzima u obzir sve stavke koje ulaze u troškove proizvodnje hljeba – kaže Pralica.
Šta utiče na računicu
– Treba imati u vidu da nije ista cijena hljeba ako pekara proizvodi 1.000 i ako peče 100.000 hljebova, a mi smo pretpostavili da je riječ o industrijskoj proizvodnji – kaže Cvijanović. – Na osnovu uredbe koja važi do 31. marta određuje se da marža u velikoprodajnim objektima bude najviše dva odsto, a u maloprodajnim sedam odsto. Na koji način će se nakon toga formirati marže, ne znamo, jer se dešavalo da u maloprodaji idu i do 40 odsto. Novosti