Smanjen izbor artikala u prodavnicama

BEOGRAD, Pad potrošnje u trgovinskim lancima osjetno je smanjio izbor robe. Za posljednjih godinu dana promet u Srbiji u maloprodaji, prema mišljenju statističara, smanjen je za 5,2 odsto, a na mjesečnom nivou za 2,9 odsto. U praksi to znači da se pojedini proizvodi manje pazare za čak 20 do 30 odsto.
Ono što svakom kupcu zapada za oko, svakako je sve više sužen izbor namirnica i slabiji asortiman na policama. U pojedinim trgovinskim kućama sve više na značaju dobijaju privatne robne marke u glavnim robnim grupama – meso, mlijeko, ulje, šećer, brašno, so, kafa.
Većina trgovaca ističe da se iskristalisala ponuda, tačno se sada zavisno od lokacije zna kakva su interesovanja i potrebe kupaca i takvu robu im i nude. Srbija nije nikakav izuzetak, takav trend je prisutan i u Evropi.
Kompanija „Delta Maksi“ je u pojedinim robnim grupama, prije svega neprehrambenih i skupih kozmetičkih proizvoda, neznatno suzila ponudu, uslijed manje tražnje ovih robnih kategorija.
– Postojeća ponuda u svim robnim grupama prilagođena je potrebama i mogućnostima najvećeg broja potrošača – tvrdi Miloš Ristić, direktor „Delta Maksija“ u Srbiji. – Aktivno pratimo potrebe potrošača i prilagođavamo se tržišnim prilikama i u trenutku kada se opšta platežna moć naših potrošača poveća, proširićemo ponudu i u pomenutim robnim grupama.
Polovinu kućnog budžeta domaći kupac troši na elementarne potrebe, hranu i komunalije, pa su ljudi sa niskim primanjima značajno smanjili potrošnju i proredili odlaske u trgovinu. Najveći pad je u prodaji pića i kozmetike. To i ne čudi, jer prvi orijentir kupcu u Srbiji, kada uđe u trgovinu, bez obzira na to šta kupuje, jeste cijena.
– Zbog pada standarda više se prodaje roba koja je na akcijama, posebno proizvodi privatnih robnih marki i roba manje poznatih proizvođača, jer oni moraju da uđu na tržište sa nižom cijenom – objašnjava Momir Lazić, direktor razvoja u „Aman“ trgovini.
Istraživanja GFK agencije pokazuju da je 8,6 odsto ukupno prodate robe prošle godine kupljeno na akcijskim sniženjima, da su potrošači u kupovinu odlazili ređe, ali i da su kupovali količinski manje. Novosti