Ćirić: Uskoro moguće mjere o reprogramu duga za preduzeća

BEOGRAD, Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić izjavio je danas da se razmatra mjera o reprogramu duga za preduzeća.

“Razgovaramo unutar vlade, ali i sa Narodnom bankom Srbije vezano za odluku o klasifikaciji tretmana tih kredita i očekujem da ta odluka bude usvojena u narednih nedjelju do dvije dana”, rekao je Ćirić novinarima u pauzi sastanka sa predstavnicima sindikata koji se održava u Ministarstvu ekonomije.

Prema njegovim riječima mjera o reprogramu duga preduzećima u velikoj mjeri bi pomogla privredi jer bi podrazumjevala dodatnih 12 mjeseci grejs perioda.

Ćirić je dodao da bi to preduzećima omogućilo “predah” jer bi umjesto uzimanja kredita za vraćanje obaveza taj novac mogli da iskoriste da zaposle ljude ili da uđu u nove investicije.

Prema njegovim riječima ta mjera bi omogućila preduzećima i da dospjele obaveze reprogramiraju, ali podrazumjeva se da moraju da “sevisiraju svoje obaveze za PDV”.

Ćirić je kazao da očekuje da će mjera koja je juče usvojena o lakšoj otplati kredita u izvjesnoj mjeri doprinijeti poboljšanju standarda i dodao da u narednom periodu očekuje i usvajanje određenih mjera koje se odnose na zapošljavanje posebno onih koji su do sada radili “na crno”, nisu bili prijavljeni i nisu imali pravo na penziono, socijalno i zdravstveno osiguranje.

“To je još jedna mjera o kojoj se razgovara unutar vlade i nadam se da će biti predložena u relativno kratkom roku”, kazao je Ćirić dodajući da je vlada uspjela da zaustavi trend povećanja nezaposlenosti.

U narednom periodu, kako je kazao, treba raditi na otvaranju novih radnih mjesta, ali i na tome da plate u realnom iznosu porastu, odnosno da njihov rast bude iznad rasta inflacije.

Reprogram kredita poboljšava standard na kratak rok
Mjere za reprogramiranje kredita će, na kratak rok, imati povoljan uticaj na standard građana koji su u finansijskim teškoćama, ali su za dugoročno povećanje standarda neophodne nove investicije i otvaranje radnih mjesta, ocijenili su danas ekonomisti.

Saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović izjavio je da je sigurno da će reprogram prihvatiti oni građani koji su u velikim finansijskim teškoćama i nemaju mogućnost da izmiruju kreditne obaveze – bilo zbog toga što su ostali bez posla ili zbog smanjenih i neredovnih plata.

To je u interesu i bankama jer je dužniku ostavljeno da u roku od najviše dvije godine pokuša da popravi finansije – dođe do zaposlenja, ili da mu se poboljšaju primanja, poslije čega bi mogao da redovnije izmiruje svoje obaveze, naveo je on.

“Na ovaj način, samo na jedan kratak rok, daju se vještačka pluća građanima da koliko-toliko riješe svoje finansijske teškoće. Ono što je suština jeste da vi na ovaj način ne rješavate problem životnog standarda i uopšte problem zaduženja, ukoliko vlada ne stvori ambijent u kome bi došlo do većih investicija na bazi kojih bi se otvorila nova radna mjesta”, naglasio je Đogović.

Prema njegovim riječima, zbog toga je neophodna odgovarajuća pravna regulativa, kreiranje jefitnijeg i efikasnijeg državnog aparata, transformacija javnih preduzeća, čime bi se smanjila i javna potrošnja, odnosno subvencije koje se daju tim preduzećima, pa bi i država imala više sredstava za javne ili javno-privatne investicije i obezbjedila više radnih mjesta.

To bi bio pravac u kome bi se mogli napraviti suštinski rezovi u poboljsanju životnog standarda stanovništva, rekao je Đogović, ističući da će ostale mjere dati samo kratkoročne efekte.

Ekonomista Miladin Kovačević istakao je da će restrukturiranje kredita građana, ukoliko bude većeg obima, svakako imati uticaj na životni standard jer će im teret duga biti olakšan.

“Ali koliko će to biti masivno, to zaista ne mogu da kažem, jer to zavisi prije svega od banaka”, rekao je Kovačević, podsjetivši da će banke, prema najavama, izaći u susret građanima.

Prema njegovim riječima, banke će u određenoj mjeri biti prinuđene da primjenjuju reprogram kredita, ne zbog pritiska vlade, već zbog rastućeg procenta nenaplativosti kredita, odnosno rastućeg procenta problematičnih kreditnih plasmana.

Kovačević je naglasio da se ne može previše očekivati od banaka jer su one, takođe, pod pritiskom nelikvidnosti u sistemu, i za sada još nadomještaju svoje gubitke u realnom ili u sektoru stanovništva na tržištima hartija od vrijednosti, prije svega kratkoročnih.

On je naveo i da bi slične mjere mogle unekoliko da relaksiraju problem zaduženosti preduzeća, ali da opšti problem likvidnosti privrede ne može da se razrješi samo tim mjerama već su neophodni reformski rezovi.

Ekonomista Ljubomir Madžar ocijenio je da će za primjenu reprogramiranja kredita građani biti zainteresovani jer će na kratak rok olakšati svoju finansijsku situaciju, kao i banke, jer imaju priliku da produže kreditne plasmane.

Treba imati u vidu da su građani bolje platiše nego drugi kreditni subjekti, redovniji su u otplaćivanju svojih dugova i to bankama odgovara, istakao je Madžar, navodeći da će građani trenutno olakšati svoje finansijske teškoće, po cijenu povećanja dugoročnog tereta otplate. Tanjug