VAŠINGTON, Hrvatska bi u naredne dvije godine trebala prepoloviti svoj budžetski deficit, izjavila je ministarka finansija Hrvatske. Hrvatska ulazi u period smanjivanja fiskalnih neravnoteža pa bi u naredne dvije godine trebala prepoloviti svoj budžetski deficit, izjavila je ministarka finansija Hrvatske Martina Dalić nakon razgovora sa čelnicima Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) na proljetnom zasjedanju tih međunarodnih finansijskih institucija u Washingtonu.
‘Kako sada kriza postepeno jenjava i kako dolaze bolja vremena, znaci da i fiskalna politika mora ući u period smanjivanja svojih neravnoteža, u period smanjivanja fiskalnog deficita’, izjavila je Dalić hrvatskim novinarima u Washingtonu.
‘Upravo je to srednjoročni trend fiskalne politike o kojoj smo raspravljali ovdje, a koji se bazira na svim mjerama koje smo do sada poduzeli za kontrolu fiskalnih rashoda na temelju Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, koji jasno propisuje da rashodi u nadolazećem periodu moraju padati, što ce sve rezultovati prepolovljivanjem deficita državnog budžeta u naredne dvije godine’, naglasila je Dalić.
U 2010. godini fiskalni deficit iznosio je 4,7 odsto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), prema podacima vlade Hrvatske, dok je vanjski dug dostigao 46 milijardi evra. Kada je finansijska situacija u Hrvatskoj u pitanju, budžetski deficit i vanjski dug glavni su problemi i to treba rješavati što je brže moguće. Potrebe državnog budžeta odredene su veličinom postojećih dugova koji se vraćaju i veličinom fiskalnog deficita koji je mjera novih zaduženja. Svjetska ekonomska kriza samo je produbila taj problem s deficitom, kazala je Dalić.
Delegaciju Ministarstva finansija Hrvatske i Hrvatske narodne banke, koju predvode ministarka Dalić i guverner Željko Rohatinski, u subotu je o provođenju postojećih projekata i zajmova Svjetske banke Hrvatskoj, te o budućoj saradnji i pripremi novih projekata, razgovarala sa čelnicima Svjetske banke za regiju istocne Evrope i srednje Azije (ECA), kojoj pripada i Hrvatska.
Hrvatska je sredinom marta na američkom tržištu plasirala 1,5 miliona dolara 10-godišnjih obveznica sa kamatom od 6,375 odsto, a na pitanje o daljnim zaduženjima, ministarka Dalić je rekla da će se ona odvijati u skladu sa planovima u budžetu, te kako smatra da Hrvatskoj nije potrebna pomoć MMF-a.
‘Mi smo obveznicu, denominiranu u dolar, izdali u Americi prije mjesec i po dana, što je u skladu sa našim planovima za ovu godinu. Preostale planove za zaduženje u drugom dijelu godine odradičemo onako kako je u budžetu i planirano. Što se tiče MMF-a, ova godina i pozicija u kojoj se nalazi hrvatska ekonomija mislim da ne zahtijeva intervenciju MMF-a, jer valja znati da sredstva MMF-a služe za jačanje deviznih rezervi i to nisu sredstva kojima bi se mogao finansirati budžet’, kazala je Dalić.
‘S MMF-om aranžmane sklapaju zemlje koje imaju problema sa vanjskom likvidnošcu, a Hrvatska nije takva zemlja’, istakla je Dalić. Na briefingu Svjetske banke o regiji istocne Evrope i srednje Azije (ECA), u kojoj je i Hrvatska, predviđen je prosječan privredni rast u ovoj godini od 4,5 odsto, te približno isti ili skoro bolji rast u 2012. Sa prognozom privrednog rasta od 1,5 odsto Hrvatska je na čelu grupe, zajedno sa Mađarskom i Rumunijom
‘Hrvatska je ušla u krizu posljednja u grupi i prirodno je da će među posljednjima iz nje izaći. Štoviše, moraće preduzeti velike strukturalne promjene u privredi, a njihova je primjena odgođena, i za rezultat treba vremena. Zato mislim da je Hrvatska malo izvan procesa’, izjavio je direktor Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm.
‘Vidimo početak oporavka i predvidam pozitivan privredni rast u Hrvatskoj ove godine od umjerenih 1,5 odsto. Vjerujemo da je najgore prošlo, riječ je o krhkom oporavku koji je definitivno otpočeo’, kazao je direktor SB za zemlje srednje Evrope uključujući i Hrvatsku Peter Harrold.
‘Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki budžetski deficit od preko četiri odsto BDP-a i veliki državni dug… pa je veliki izazov za ekonomsko upravljanje zemljom, dok se učvršćuje oporavak, kako smanjiti deficit bez da se uspori privreda’, kazao je Harrold.
Naglasio je kako se radi o teškom balansiranju i velikom makoroekonomskom izazovu s kojim su suočene i druge evropske zemlje, a u Hrvatskoj se to radi zajedno s nastavkom dubokih strukturalnih reformi koje će postaviti temelje za uspješno članstvo u Evropskoj uniji. U Washingtonu se hrvatska delegacija sastala i sa predsjednikom Interameričke banke (IDB) za razvoj Luisom Albertom Morenom te s izvršnim direktorom u IDB-u Yasusukeom Tsukagoshijem. Hina
Komentariši