BANJALUKA, Osim energetskih efekata, realizacija projekta Hidroelektrane “Dabar” omogućiće dodatna zapošljavanja u toku izgradnje, kao i trajno zbrinjavanje jednog broja radnika, a istovremeno će izazvati i pokretanje drugih privrednih aktivnosti u istočnoj Hercegovini, najavio je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević.
On je u intervjuu za Srnu istakao da će time biti stvoreni uslovi za smanjenje negativnih ii povećanje pozitivnih migracionih kretanja stanovništva kao i da će realizacijom HE “Dabar” biti obezbjeđena značajna proizvodnja “čiste” električne energije, energije iz obnovljivih izvora, bez emisije štetnih gasova, što je prioritet i obaveza u skladu sa ugovorom o Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope, a što ujedno stvara mogućnost obezbjeđenja povoljnijih finansijskih sredstava.
Kovačević je podsjetio da je riječ o investiciji vrijednoj 180 miliona evra, da projekat predviđa četvorogodišnju izgradnju, zatim instalisanu snagu 159 megavata uz projektovanu prosječnu godišnju proizvodnju struje od 251 gigavat-časova.
Ono što još nije poznato, dodao je Kovačević, biće jasnije već u utorak, 19. aprila u Trebinju, gdje će biti biti prezentovan projekat Hidroelektrane “Dabar”.
Ministar je istakao da je Vlada Republike Srpske prioritet izgradnje bazirala na potrebi ravnomjernog razvoja Srpske, procjeni ukupnog privrednog razvoja i prognoze ukupne potrošnje električne energije, s ciljem dugoročnijeg obezbjeđenja energije za domaće tržište.
“Viškovi električne energije omogućiće izvoz koji će imati pozitivan uticaj na devizni bilans Republike”, kazao je Kovačević i dodao da će sjedište preduzeća za sada biti u Trebinju.
“Mislim da je od pitanja sjedišta mnogo bitnije da ovaj regionalni projekat počne i da se stvore pretpostavke za angažovanje radnika, ali i pokretanje drugih privrednih aktivnosti kroz pozitivne efekte koje nosi realizacija ovog projekta”, navodi Kovačević.
On je istakao da je početak realizacije projekta HE “Dabar”, jedne od tri hidroelektrane na “Gornjim horizontima”, od prioritetnog značaja za razvoj elektroenergetskog sektora Republike Srpske, budući da ona predstavlja osnov za nove investicije nizvodno na slivu rijeke Trebišnjice u Srpskoj, ali i u Federaciji BiH, pa i u Hrvatskoj.
Osim “Dabra”, u planu su i druge investicije poput početka geoloških istraživanja, reinterpretacije starih planova i novih seizmičkih istraživanja, a idući korak je, kako je najavljeno, početak bušenja.
Kovačević je kazao da je posljednjoj sjednici Vlade usvojeno rješenje o utvrđivanju javnog interesa za istraživanje i korišćenje sirove nafte i gasa na prostoru cijele Srpske.
“Mnogo je razloga za utvrđivanje javnih interesa sa ekonomsko-finansijskog aspekta – od predviđenih investicija u procesu istraživanja 40,7 miliona dolara preko investicije u iznosu od 229 miliona dolara koja po dinamici treba da bude realizovana do 2029. godine”, navodi Kovačević.
On je istakao da je jedan od veoma važnih aspekata za utvrđivanje javnog interesa i broj zaposlenih, kojih će u početnoj fazi biti od 10 do 12, a prelaskom u fazu razrade i konačno proizvodnje (od 2014.) oko 500 stalno zaposlenih.
Kovačević je rekao da je Vlada Srpske prihvatila pismo namjere ruskog investitora sa Kipra za izgradnju termoelektrane “Ugljevik 2” sa firmom “Komsar enerdži”, čime je otvorena mogućnost za dalje razgovore i usaglašavanja projekta i sve druge aktivnosti koje su predviđene zakonima Srpske.
“U pismu namjera investitor je iskazao interes za izgradnju dva nova bloka TE “Ugljevik dva” i TE “Ugljevik tri”, za šta će u prvoj fazi biti investirano oko 400 miliona evra. Prema informacijama investitora, sredstva su obezbijeđena, te možemo očekivati realizaciju projekta bržu od uobičajene kada je riječ o energetskim projektima”, najavio je Kovačević.
Kovačević je zadovoljan proivzodnjom elektroenergetskog sistema Srpske, koji je zabilježio rekordnu proizvodnju.
Sa stanovišta proizvodnje električne energije 2010. godina je bila izuzetno uspješna. Ukupno je proizvedeno 6.174,03 GWh, što je najveća proizvodnja elektrana Elektroprivrede Srpske do sada. Poređenja radi – Energetskim bilansom za 2010. godinu bila je predviđena proizvodnja električne energije u iznosu od 5.095,07 GWh, što znači da je plan proizvodnje premašen za 21,2 odsto.
Ova rekordna proizvodnja, naveo je Kovačević, ostvarena je zahvaljujući, prije svega, izuzetno dobroj pogonskoj spremnosti elektrana, kao i povoljnoj hidrologiji.
“Zanimljivo je naglasiti i da su u 2010. godini hidroelektrane ostvarile veću proizvodnju električne energije u odnosu na termoelektrane ili oko 53,5 odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju u 2010. godini, što do sada nije bio slučaj, jer u prosjeku hidroelektrane proizvedu oko 42-46 procenata ukupno proizvedene električne energije na godišnjem nivou”, pojasnio je Kovačević.
On je dodao da su najveću pojedinačnu proizvodnju električne energije u 2010. godini ostvarile `HE na Trebišnjici`, čije je učešće u ukupnoj proizvodnji 26,08 odsto, a da je `Termoelektrana Gacko` ostvarila drugu po veličini proizvodnju električne energije od svog osnivanja i postigla najbolju pouzdanost od 7.186 časova korišćenja.
“Elektroprivreda Republike Srpske” je u 2010. godini ostvarila dobit u poslovanju u iznosu od 29.502.958 KM. Proizvodni rezultati ostvareni u prvom kvartalu pokazuju nastavak ovog pozitivnog trenda i u 2011.godini. Za prva tri mjeseca ostvarena je proizvodnja od 1616 GWh što je za 8,55 procenata više u odnosu na elektroenergetski bilans.
“Proizvodnja u termoelektranama je za 4,16 odsto veća od plana, a u hidroelektranama za 14,2 odsto”, precizirao je Kovačević
Na pitanje da li se nazire rješenje krize u Rafineriji u Brodu, čiji radnici već danima organizuju štrajkove upozorenja, tražeći od poslodavca da poštuju zakonske odredbe i kolektivni ugovor, Kovačević je kazao da se rješenje uvijek može naći ukoliko postoji dobra volja, poručivši da je mjesto rješavanja problema pregovarački sto gdje obje strane trebaju da pokažu međusobno uvažavanje.
“Uvjereni smo da će socijalni partneri, sindikat i poslovodstvo, ubrzo naći rješenje za probleme koji su se pojavili, jer je ovaj kapacitet od izuzetne važnosti za sve građane Broda i Srpske. Ono što javnost vrlo često previdi jeste da su preduzeća iz oblasti naftne industrije privatizovana”, rekao je Kovačević.
Uprkos svemu, zaključio je Kovačević u intervjuu Srni, i Ministarstvo i Vlada Srpske sa posebnom pažnjom prate realizaciju privatizacionog ugovora, ali i druge segmente poslovanja, nastojeći da budu podrška investitoru da realizuje svoje investicione planove i time obezbijedi siguran posao i primanja radnika. Srna
Komentariši