SARAJEVO, Hrvatskoj i Crnoj Gori i ove godine trebaće veliki broj sezonskih radnika, ali će najveći broj njih koji bude dolazio iz BiH biti angažovan na crno i po lošijim uslovima nego prošlih godina, tvrde u agencijama za posredovanje u zapošljavanju.
Za predstojeću ljetnu sezonu crnogorskim turističko-ugostiteljskim privrednicima potrebno je oko 15.000 sezonskih radnika, isto koliko i prošle godine, a najviše nedostaje konobara (4.700), kuvara (1.600), pomoćne radne snage (1.200) sobarica (1.000), recepcionera (300) i poslastičara (200).
U Hrvatskoj se, takođe, očekuju iste potrebe kao lani, što znači da će biti angažovano oko 30.000 sezonskih radnika. Anketa među poslodavcima pokazala je da kompanije uglavnom traže konobare, kuvare, poslastičare, sobarice, te prodavače.
Ove dvije zemlje ove godine provode akcije koje imaju za cilj zaposliti što više vlastite radne snage, prije svega studenata i maturanata.
S tim u vezi, u Crnoj Gori se provodi akcija “Ljeto za zaradu”, dok hrvatska državna berza zapošljavanja održava seriju sajmova poslova u najvećim gradovima kako bi, između ostalog, popularizirala rad u sezoni.
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da još nisu dobili zvanične ponude za sezonske poslove od nacionalnih agencija za zapošljavanje iz susjednih zemalja.
“Kada ponude idu preko nas, mi smo obavezni da provjerimo kakvi se poslovi oglašavaju, hoće li radnici biti osigurani, a kada ne ide preko nas, onda ti ljudi idu naslijepo na rad”, kaže Boris Pupić, portparol Agencije.
Napominje da veliki broj radnika odlazi na sezonski rad na crno tako što se javljaju na oglase koje objavljuju poslodavci iz Crne Gore i Hrvatske direktno u bh. medijima.
Ovakva praksa, konstatuje, biće promijenjena kada BiH sklopi sporazume o zapošljavanju kakvi su pripremljeni za potpisivanje sa Srbijom, Slovenijom i Katarom, ali čekaju na formiranje državne vlasti.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH nema podatke o broju bh. državljana na sezonskom radu u susjednim zemljama, ali nezvanični podaci govore da je riječ o nekoliko hiljada u Crnoj Gori, a još više u Hrvatskoj i Srbiji.
U privatnoj agenciji za posredovanje u zapošljavanju “Spektar” Banjaluka kažu da, za razliku od prethodnih, ove godine neće posredovati u zapošljavanju sezonaca.
“Nismo zainteresovani, jer su ponude koje se daju lošije u odnosu na prethodne godine, počevši od plaćanja do uslova rada i boravka”, kaže Miroslav Vukajlović, direktor “Spektra”, dodajući da je legalno zapošljavanje za građane BiH, zbog nemogućnosti pristupa tržištima Srbije i Hrvatske, teoretski moguće još samo u Crnoj Gori.
Pojašnjava da zaposleni moraju da rade znatno više nego ranije, ali da nema kontrola niti sankcija za rad na crno, slabiji su uslovi smještaja, dok su naknade za rad iste kao lani.
“Osim toga, poslodavac mora unaprijed da plati 200 eura na ime radnika kojeg angažuje, što je rizično, jer može se dogoditi da ta osoba uopšte ne stigne do Crne Gore i taj novac faktički propada“, ističe Vukajlović.
Kaže da će, uprkos nastojanjima Crne Gore i Hrvatske da zaposle vlastitu radnu snagu, za radnike iz BiH biti posla u ljetnoj sezoni i to uglavnom za one koji nisu u prilici da nađu bilo kakvo zaposlenje na ovdašnjem tržištu rada.
U nnternet portalu za zapošljavanje Posao.ba kažu da ne rade na sezonskom zapošljavanju, ali da povremeno dobijaju oglase poslodavaca koji traže sezonske radnike u BiH.
Međutim, o iskustvima u zapošljavanju sezonaca nisu upoznati, jer ne provjeravaju broj prijava niti ulaze u dalji postupak kod zapošljavanja ovih radnika.
Potrebe Crne Gore
15.000 sezonskih radnika
4.700 konobara
1.600 kuvara
1.200 pomoćnih radnika
1.000 sobarica
300 recepcionera
200 poslastičara
Političko pitanje
U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da će u Hrvatskoj nastojati ove godine zaposliti što više domaće radne snage, jer je izborna godina i zaposlenost je postala važno političko pitanje.
Na drugoj strani, Crna Gora nema odgovarajućih profila radnika, zbog čega je prinuđena da uvozi radnu snagu, tako da će potražnja za radnicima određenih struka i dalje postojati. Nezavisne novine
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši