BERLIN, Sedam godina nakon velike runde proširenja Evropske unije 2004. Njemačka u potpunosti otvara vrata stanovnicima zemalja koje su tada ušle u povlašteno društvo. Svejedno o kojem je poslu riječ, strani državljani od 1. maja mogu raditi svaki posao.
Do sada su stranci, prenosi Deutsche Welle, trebali posebnu radnu dozvolu njemačke Savezne agencije za rad. Ministraka rada Ursula von den Leyen se nada da će u Njemačku stići obrazovana mlada radna snaga, dok sindikati upozoravaju da postoji velika vjerovatnost da će doći do rušenja cijene rada.
Koristi od otvaranja njemačkog tržišta rada mogu imati svi građani država koje su 2004. godine ušle u Uniju, s izuzetkom Malte i Kipra, za koje ova pravila ne vrijede. Najkasnije do januara 2014. ograničenja će biti ukinuta i za Bugarsku i Rumuniju, koje su u Uniju ušle tek 2007.
Od 1. maja će za građane osam istočnoevropskih zemalja: Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije, Estonije, Litvanije i Letonije vrijediti njemački standardi. To bi moglo imati uticaja na najniže nadnice u određenim branšama. Ukoliko ne postoji tarifni ugovor sve zavisi o sposobnostima pojedinca da se izbori za visinu plate.
Sindikati su uznemireni. Boje se da će novajlije biti spremni raditi za niže plate nego što je to u Njemačkoj uobičajeno. Šef najvećeg sindikata Ver.di-ja upozorava kako već sad oko 2,2 miliona radnika radi za manje od šest evra na sat. U Njemačkoj ne postoji zakon o jedinstvenoj najnižoj plati. Sve zavisi o pojedinoj branši. Minimalne su plate tako propisane i zajamčene primjera radi u građevinarstvu, za čistače zgrada kao i za njegovatelje u stračkim domovima.
Na pitanje može li doći do navale stranih radnika niko tačno ne zna odgovor. Ministarka von der Leyen pokušava smiriti uznemirene činjenicom da u Njemačkoj momentalno više nedostaje radnika nego posla. Ni Njemačka industrijska komora ne računa s prevelikim talasom doseljenika. Oni kažu da je “već puno dobrih ljudi otišlo u druge zemlje koje su ranije otvorile svoje tržište rada”. U međuvremenu su se i mnoge istočnoevropske zemlje i same dovoljno razvile, što uopšteno koči spremnost ljudi da se iz njih iseljavaju.
Računa se s oko 100.000 ljudi koji bi godišnje dodatno mogli doći u Njemačku. Zaklada Friedrich Ebert je objavila svoje istraživanje po kojem je u periodu između 2004. i 2005. Njemačka izdala oko 500.000 radnih dozvola građanima novih članica EU-a. U Veliku Britaniju se primjera radi, iako nije imala prijelaznu fazu s ograničenijima, u istom periodu uselilo između 450.000 i 600.000 građana iz novih članica Evropske unije. Poslovni.hr
Komentariši