Nekontrolisani uvoz guši domaće fabrike

BANJALUKA, Dampinški ulazak stranih opekarskih firmi na domaće tržište, izloženost nelojalnoj konkurenciji, nepostojanje odgovarajuće standardizacije i sertifikacije snažno pogađa proizvodnju u ovom sektoru.
Istakli su to predstavnici menadžmenta banjalučke Tvornice opekarskih proizvoda tokom jučerašnje posjete Srebrenke Golić, ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ovoj firmi.
Momčilo Savičić, vlasnik i direktor Tvornice opekarskih proizvoda, koja se preko 50 godina bavi eksploatacijom gline i proizvodnjom opekarskih proizvoda, istakao je da su izloženi nelojalnoj konkurenciji i da je tržište BiH u potpunosti nekontrolisano i u neravnopravnom položaju u odnosu na okruženje.
“Među domaćim privrednicima postoji izreka koja kaže da će oni koji prežive ovu godinu, sasvim sigurno sljedeće propasti”, kazao je Savičić, opisujući težak položaj domaće privrede.
On je rekao da bi opekarskoj industriji položaj bio mnogo lakši samo ukoliko uslovi u kojima posluju bili bar približno izjednačeni s uslovima u kojima posluju privrednici u Srbiji ili Hrvatskoj.
“Kada mi izvozimo, moramo ispunuti veliki broj strogo kontrolisanih standarda, dok se na naše neuređeno tržište dopušta veoma lak ulazak stranih proizvoda”, rekao je Savičić.
On je objasnio da Hrvatska svojim proizvođačima daje izvozne premije, a Srbija sada pokreće inicijativu za potpuno ukidanje koncesione naknade, dok ova naknada kod nas iznosi 3,7 odsto od ukupnog prihoda preduzeća.
“Mi ne možemo da podnesemo trenutnu visinu koncesione naknade, koja je previsoka i dodao da nije fer da se u ovom slučaju glina tretira kao ostale rude, jer ona nije tržišna kategorija”, rekao je Savičić.
Srebrenka Golić je istakla da će kao prvu mjeru pomoći opekarskoj industriji zahtijevati pojačan rad inspekcija u vršenju kontrola sertifikata uvozne robe.
“Preduzećemo sve da Institut za ispitivanje materijala i konstrukcija RS stavimo u funkciju domaćih privrednika, kako bi kanačno počeo da radi svoj posao kontrole standarda uvoznih proizvoda i omogućio lakši izvoz naših proizvoda”, rekla je Golićeva.
Ona je podsjetila i banjalučko preduzeće “Biznis beton” koje se susreće s istim problemima. Direktor “Binis betona” Borko Radinković rekao je da ovo preduzeće ima pretežno robotizovanu proizvodnju, ali da ne rade punim kapacitetima, jer ne mogu sve proizvode plasirati van BiH. On je, takođe, izrazio očekivanje da će to preduzeće biti angažovano u izgradnji infrastrukturnih objekata u RS.
Stručnjaci u graditeljstvu potvrđuju da je domaće tržište otvoreno za uvoz ne samo opekarskih proizvoda, već i drugih građevinskih materijala upitnog kvaliteta zbog nepostojanja kvalitetne i pouzdane kontrole.
“Do sada smo se nemarno odnosili naspram toga i svojom pasivnošću dozvolili da trgovinski lobi prevlada i uvozi trećerazrednu robu umjesto da je na prvom mjestu širi društveni interes u upošljavanju domaće industrije građevinskog materijala i zapošljavanju”, ističe Đorđe Lajšić, direktor Instituta za građevinarstvo iz Banjaluke.
On ukazuje da se, ipak, ne mogu svi problemi adresirati uvoznicima, već da se i domaći proizvođači “moraju zapitati kako to da su na lokalnom tržištu znatno skuplji od uvoznika, koji, za razliku od njih, moraju u cijenu ukalkulisati i visoke transportne troškove”.
Goran Račić, predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT, kaže da institucije moraju obezbijediti recipročnost, odnosno da pri uvozu zahtijevamo iste uslove koje od naših preduzeća traže na izvoznim tržištima.
“Standardi i atesti na inostranim tržištima su dosta visoko postavljeni, pa tako, na primjer, Hrvatska traži dozvolu instituta IGH koje ima dugotrajne procedure koje destimulativno djeluju na uvozne firme. Kod nas toga nema, pa se vrlo lako uvoze proizvodi sumnjivog kvaliteta. Dok se to sistemski ne uredi, građevinska industrija i industrija građevinskog materijala neće izaći iz krize”, naglašava Račić. Nezavisne novine