BEOGRAD, Srpski potrošači jedu španski krastavac, ali, prema tvrdnjama nadležnih inspekcija, sve pošiljke tog povrća koje pristižu u našu zemlju su bezbjedne. Od početka godine, iz Španije je u Srbiju ušlo 97 tona krastavca, odnosno petina ukupne količine koju je Srbija uvezla prošle godine. Pored Španije, ovo povrće se uvozi i iz Italije, Turske, Grčke.
U resornom ministarstvu i graničnoj Fitosanitarnoj inspekciji Srbije kažu da su do sada nema zabilježenih slučajeva trovanja ešerihijom koli. Srbija, inače, u velikim količinama uvozi i proizvode kojih imamo na pretek, poput raznog zeleniša. Iz inostranstva stižu i bijeli luk, blitva, boranija, celer, crni luk, cvekla, salata, krompir, grašak, karfiol, kelj, kupus.
Kako je „Novostima“ potvrđeno u Ministarstvu poljoprivrede, u ovoj godini vraćeno je nekoliko pošiljki povrća iz inostranstva. Kod dvije isporuke krompira utvrđeno je da nisu bile bezbjedne za ishranu zbog prisustva kadmijuma. To je bio slučaj sa uvozom iz Slovenije, a iz Austrije zbog prisustva trulih plodova. Vraćen je u januaru pasulj iz Kine zbog oštećenja zrna, u februaru kupus iz Albanije, jer je promrzao, u martu zelena salata iz Italije, zbog prisustva teških metala, kao i pasulj iz Kirgistana zbog nepravilnog deklarisanja proizvoda.
Srpski potrošači sada češće trgovce pitaju za porijeklo povrća koje nude.
– Prodaja krastavaca u „Tempu“ i „Maksiju“ nije opala tokom proteklih dana, čak je povremeno bio i na akcijama u našim objektima – kaže Martina Petrović iz „Delta Maksi grupe“. – U našim maloprodajnim objektima nema krastavca iz Španije. Dobavljamo ga od domaćih proizvođača, koji imaju adekvatne potvrde o ispravnosti robe, a određene količine uvozimo iz Makedonije, što se odmah pri ulasku u zemlju kontroliše.
Strah među kupcima, ipak, podgrijeva i zaraza sjemenskog krompira opasnom bakterijom, a koja je otkrivena tek nakon njegovog uvoza iz Holandije. Kao područje zaraženo tom bakterijom, za koju nadležni tvrde da nije opasna po zdravlje ljudi i stoke, Ministarstvo poljoprivrede je proglasilo 12 parcela u selima Pranjani, Leušići i Koštunići pod Ravnom gorom, a kao ugroženo područje njive u okolnim selima. Tu naredbu, ministar poljoprivrede Dušan Petrović potpisao je još 16. marta. Ona je u „Službenom glasniku“ objavljena tek 13. maja, a sjetva krompira uglavnom je do 1. maja gotova.
– Ta bolest krompira pojavila se u Srbiji prvi put, što su potvrdile laboratorije u Slovačkoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji – izjavio je Nebojša Milosavljević, načelnik Fitosanitarne inspekcije u Ministarstvu poljoprivrede Srbije, poslije sastanka sa opštinarima u Gornjem Milanovcu.
Kontrole povrća iz uvoza na državnoj granici su rigorozne, laboratorijske. To ističe i Jan Boćanski, Direktor uprave za zaštitu bilja u Ministarstvu poljoprivrede.
– Na granici, inspekcije nisu u uvezenom sjemenskom krompiru potvrdile prisustvo štetnog organizma. Uočeno je naknadno. Taj krompir je iz seljačkih magacina odvezen u fabriku alkohola „Votka“ Kompanije „Takovo“ u Takovu. Prerađen pod visokim temperaturama, neće biti štetan za zdravlje ljudi – kazao je Boćanski.
Širenje bakterije
Komentarišući pojavu spornih krastavaca španske proizvodnje, Nada Mišković, predsjednik Nacionalne asocijacije za razvoj organske proizvodnje kaže da je riječ o fekalnim materijama, koje su u povrće dospjele ili u preradi ili u transportu. – Ešerihija koli živi u svim toplim organizmima i neko ko je došao u kontakt sa njom postao je kliconoša – ocijenila je Miškovićeva. Novosti
Komentariši