BEOGRAD, Okrugli sto povodom mogućih rješenja pitanja povraćaja imovine otete poslije Drugog svjetskog rata u srijedu predstavnici vlasti označavaju kao početak javne rasprave o mogućim rješenjima budućeg zakona o restituciji. Konkretan prijedlog, kako saznaju “Novosti”, još ne postoji.
– Postoje osnovne smjernice koje bi trebalo da budu osnov budućeg zakona i njih će na skupu “Evropski pravni i politički forum” iznijeti potpredsjednik Vlade Božidar Đelić – tvrdi izvor “Novosti” iz Vlade. – Međutim, računica po kojoj bi donošenje zakona možda moglo u narednih pet godina da podigne nivo javnog duga Srbije za čitavih deset odsto, odnosno za oko tri milijarde evra, ozbiljno brine sve nadležne za makroekonomsku stabilnost. Na tu opasnost je nedavno predstavnike vlasti upozorio i MMF.
Ipak, jasno je da, što zbog pritiska evropskih institucija, što zbog svijesti o neophodnosti rješenja problema zbog građana koji očekuju povraćaj, a kojih je danas više od 100.000, Vlada je svjesna da u kratkom roku mora donijeti zakon.
– Nadležni u Vladi odlučili su da na pregovarački sto stave sve moguće opcije – tvrdi izvor “Novosti”. – Ideja je da se naturalna restitucija izvrši gdje je to moguće, a što se uglavnom može primjeniti na poljoprivredno zemljište. U ostalim slučajevima išlo bi se na emitovanje državnih obveznica, po ugledu na one koje su primjenjene u slučaju izmirenja obaveza prema štedišama kojima su ulozi ostali zarobljeni u propalim bankama devedesetih godina.
I dalje su vlasti najbliže rješenju koje je primjenila Mađarska. Ova zemlja je početkom devedesetih godina prošlog vijeka primjenila model izdavanja kompenzacijskih vaučera za oko pet miliona građana koji su potraživali ranije oduzetu imovinu. Ali, vaučeri su podijeljeni prije nego što je u ovoj zemlji izvršena privatizacija, pa je dio starih vlasnika uglavnom vaučere iskoristio da, plaćajući državnim vrijednosnim papirima, kupe svoje staro vlasništvo.
Različite procjene
Podaci o tome koliko će, zapravo, novca biti potrebno za obeštećenje bivših vlasnika nacionalizovane imovine su, zavisno od izvora, potpuno različiti. Tako, Mreža za restituciju vjeruje da je za to potrebno oko 2,5 milijardi evra, dok je Poreska uprava svojevremeno izašla sa procjenom da za okončanje ovog posla treba između 100 i 220 milijardi evra. Novosti
Komentariši