Konverzija skupa, ostaje samo nada

BANJALUKA, Nakon što je posljednjih sedmica švajcarski franak kontinuiranim rastom dosegao svoje maksimalne vrijednosti, građani koji su kredite vezali za “švajcarce”, pored opcije ostanka u trenutnom kreditnom statusu, u sve većoj mjeri razmatraju opcije izlaska iz ove vrste kreditne vezanosti.
Naime, onima koji su podigli kredite u francima, a žele izaći iz ovih sve nepovoljnijih kreditnih stega, imaju opcije da konvertuju kredit u konvertibilne marke ili evro, druga varijanta je podizanje drugog kredita kojim će zatvoriti kredit vezan za franak, a treća varijanta je da čekaju da švajcarska valuta počne da pada.
Kako u praksi izgleda problem koji imaju građani koji su podigli kredite u francima najbolje se može vidjeti na primjeru Bojana K. iz Banjaluke, koji je podigao 2006. godine kredit od 67.500 CHF.
Naime, njemu je rata bila 400 franaka, što je tada iznosilo oko 507 KM. Sa današnjim kursom, rata mu iznosi 718 KM.
Međutim, uprkos visokoj rati, on kaže da mu se ne isplati konverzija po modelu koji trenutno nude banke. Ukoliko bi se odlučio da zatvori postojeći kredit novim, indeksiranim u evrima ili markama, za to bi mu bilo potrebno više od 130.000 KM, pa bi na rok otplate od 15 godina rata bila veća od 800 KM. To praktično znači da, uprkos tome što već pet godina vraća kredit, njegov dug izražen u markama je veći nego onog dana kada je počeo s njegovom otplatom.
Radovan Bajić, direktor banjalučke NLB Razvojne banke, kaže da je o tom problemu najveći broj banaka u RS u ovom trenutku spreman da razgovara sa dužnicima, tako da će im izaći u susret da vrate te kredite bez posebnih dodatnih troškova.
“Kada je došlo do rasta kursa švajcarskog franka, zbog čega su rate na ove kredite skočile, banka je donijela odluku da onima koji su podigli ovakvu vrstu kredita odobri vraćanje kada god oni to žele bez posebnih troškova naknade i konverzije”, rekao je Bajić.
On je objasnio da su prilikom podizanja kredita građanima službenici banke na čijem je čelu uvijek preporučivali da je ipak najbolje da podižu kredite u markama ili evrima, za koji je marka direktno vezana, jer u suprotnom postoji veći rizik.
“Uvijek preporučujemo podizanje kredita u onoj valuti u kojoj klijent prima platu. Zbog ovakve naše preporuke u banci je realizovan i veoma mali broj, ispod 0,5 odsto, kredita vezanih za švajcarski franak”, dodao je Bajić.
On je dodao da je činjenica da prosječne kamatne stope na kredite iznose osam odsto, dok su kod kredita vezanih za franak iznosile između tri i četiri odsto, ipak upućivala na nelogičnost, jer u toj situaciji klijent mora da snosi rizik promjene kursa koji je uvijek veći od rizika promjene kamatne stope.
Sve veći broj građana koji su kredite podigli u švajcarskoj valuti traži pomoć domaćih udruženja potrošača, ali osim preporuke da zajedničkim udruživanjem i pritiskom na instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača BiH nešto učine, nisu mogli dobiti značajniju pomoć.
“Svi krediti, pa i oni vezani za franak, ukoliko nisu potrošački, nisu u domenu naše zaštite”, rekao je Danijel Malić, izvršni direktor u Udruženju za zaštitu potrošača “Plava sfera”.
On je ocijenio da su u trenutnoj situaciji građani primorani na to da se udružuju, jer pojedinačno nikako neće riješiti problem, jer u borbi sa bankama država ne može da izađe na kraj, što stvara veoma jasnu sliku koliko je u cijeloj priči običan građanin sitan.
“Osnovni problem u trenutnoj situaciji nije u bankama koje imaju pravo da traže naplatu rata, već u nedorečenosti Zakona o zaštiti potrošača BiH, koji je bio prevaziđen već nekoliko mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu prije pet godina”, rekao je Malić.
Milorad Dodik, predsjednik RS, rekao je u petak da ostaje da se vidi na koji način će Vlada RS moći nešto da uradi u vezi s naglim skokom kursa švajcarskog franka, čiji je srednji kurs u petak porastao na rekordnih 1,80 KM.
On je tada izjavio da se, iako je lično pesimista da se bilo šta može učini po tom pitanju, jedino subvencijama kamatnih stopa može pomoći ljudim koji su se našli u ovakvom kreditnom problemu. Nezavisne novine