Ulagati u zlato ili ne?

BEOGRAD, Građani Srbije koji žele da svoj novac investiraju u zlato imaju nekoliko mogućnosti – ili da kupe zlatnik čijom se izradom bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, da kupe akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom zlata ili da ulože u investicione fondove koji trguju ovim plemenitim metalom, izjavili su finansijski i investicioni stručnjaci.
Za sada u Srbiji ne postoji investicioni fond koji direktno ulaže sredstva u zlato ili zlatne poluge, već samo investicioni fond (Ilirika gold), registrovan u zemlji, koji sredstva investira u akcije preduzeća koja se bave proizvodnjom ili preradom plemenitih metala.
Na pitanje da li je danas rizično ulagati u zlato, analitičari ukazuju da to zavisi “od kretanja razvoja najvećih svjetskih ekonomija, jer nakon stabilizacije odnosa i oporavka berzi investitori će se djelimično vratiti i ulaganju u druge hartije od vrijednosti, čime cijena zlata može i opasti”.
“Pored tradicionalnog načina kupovine zlata u vidu zlatnika čijom izradom se bavi Zavod za izradu novčanica i kovanog novca, u posljednje vrijeme raste zainteresovanost i za kupovinu akcija preduzeća koja se bave proizvodnjom i preradom zlata”, objašnjava finansijski analitičar u fondu “Erste invest” Aleksandra Pantelić.
“U posljednje vrijeme reklamiraju se i predstavništva inostranih firmi koja su registrovana u zemlji, a koja pružaju mogućnost kupovine fizičkog zlata pri čemu građani dobijaju sertifikat o kupljenoj količini zlata kao dokaz o vlasništvu, dok je zlato fizički smješteno u trezorima određenih inostranih banaka”, objašnjava Pantelić.
Ona upozorava da bi investitori, prije svega misleći na male ulagače, trebali prije poslovanja sa ovim kompanijama da provjere da li su one registrovane za obavljanje ovih djelatnosti i da li je njihovo poslovanje u skladu sa domaćim zakonodavstvom.
Pantelić navodi da ova investicija, kao i svaka druga, investitorima donosi određene prednosti ali podrazumijeva i određene rizike ulaganja.
Ulagači investiranjem u zlato eliminišu određene rizike poput inflacionog, kreditnog, tržišnog… Veliko interesovanje za vrijeme krize prisutno je i zbog odnosa prinos/rizik koji je prilikom investiranja u zlato povoljniji u odnosu na druge alternativne investicije i koji može dodatno podići cijenu zlata i obezbijediti investitorima prinos iznad očekivanog.
Analitičari Erste Grupe u svom posljednjem godišnjem izvještaju o zlatu naveli su da je tražnja za zlatom za deset godina udesetostručena, a cijena zlata je porasla za 140 odsto u odnosu na prije pet godina.
Na rast cijene svakako utiče i odnos proizvodnje i potražnje za zlatom jer je proizvodnja limitirana, a tražnja može biti i nekoliko puta veća.
Direktor sektora za investicije “Sosijete ženeral banke” Dragoslav Veličković ukazuje da ulagači, ukoliko razmišljaju o investiciji u zlato, treba da budu obazrivi.
“Određeni rizik uvijek postoji. Trenutno, zbog ekonomske krize, rastućih budžetskih deficita globalnih ekonomija poput američke i evrozone kao i rastućeg nepovjerenja investitora u internacionalne valute, poput dolara i evra, zlato se posmatra kao sigurna ‘luka’ za plasiranje viška sredstava”, tvrdi Veličković.
Zlato je u petak, na londonskoj berzi, u jednom trenutku prodavano po cijeni većoj od 1.870 dolara za finu uncu (f.unca – oko 31,1 grama), što je bio apsolutni rekord, ali su kotatacije “najsjajnijeg od svih metala” kasnije bile nešto niže.
Veličković podsjeća da su neki analitičari procijenili da postoji prostor za dalji rast cijene zlata, sve dok traje trenutna globalna ekonomska situacija, dok drugi smatraju da se polako približava trenutak da cijena tog plemenitog metala krene polako na dolje.
“Postepeni oporavak zemalja od ekonomske krize, oporavak evra i dolara mogu doprinijeti ovom drugom scenariju. Tu i tamo, promet akcija je porastao uglavnom zbog Naftne industrije Srbije, zapisi su sve popularniji, a cijene obveznice stare steđe polako rastu i imaju stabilan prinos”, rekao je Veličković.
Iskustva Veličkovića na domaćoj berzi pokazuju i da su građani Srbije i dalje veoma oprezni i kada su u pitanju ulaganja na berzi.
“Mnogi se jos sjećaju drastičnog pada prometa i berzanskog indeksa koji je pogodio beogradsku berzu u periodu 2008. i 2009. godine. Akcije NIS-a, Aerodroma, AIK banke, Soje, Tigra i jos ponekih kompanija doprinose, međutim, da trgovanje na Beogradskoj berzi ne bude simbolično”, kaže Veličković. “Takođe, svakodnevno se trguje i obveznicama za izmirenje obaveza po osnovu stare devizne štednje. Cijene ovih obveznica su dosta stabilne, sa tendencijom blagog rasta i sa godišnjim prinosima koji se trenutno kreću oko pet odsto.”
Cijena zlata na svjetskim berzama je od januara 2005. skočila četiri puta, pa se kod mnogih investitora ulaganje u ovaj plemeniti metal pokazala kao isplativija varijanta od štednje u banci ili trgovine na berzi.
U Srbiji je tu mogućnost prošle godine koristilo tek oko 900 ljudi.
Zlato se u Srbiji tradicionalno ostavlja u zalagaonicama gdje se cijene kreću od 17 do 25 evra za gram nakita, a još i više za zlatnike.
I država čuva dio svojih deviznih rezervi u ovom plemenitom metalu i to u trezorima Narodne Banke Srbije.
Srbija tako ima 13,1 tonu zlata deponovanu u centralnoj banci i po tome je na 59. mjestu u svijetu. Biznis.ba