BANJALUKA, Garantni fond RS je svojim garancijama značajno pojeftinio bankarske kredite za privrednike, poljoprivrednike i početni biznis, jer su banke na taj način smanjile rizik za povrat plasiranih sredstva, istakao je Mladen Kovačević, direktor tog fonda..
Za nepuna dva mjeseca operativnog rada Garantni fond je, prema njegovim riječima, odobrio pet garancija u iznosu od 1,85 miliona KM, dok su tri zahtjeva na ukupan iznos od 2,5 miliona KM u fazi izrade boniteta.
.
Kovačević je odbacio kritike Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS da su iznosi garancija za farmere isuviše niski, ocjenjujući da bi bilo neodgovorno da se, kako se traži, gazdinstvima koja nisu u sistemu PDV-a i ne vode poslovne knjige daju milionska sredstva.
.
On je ocijenio da garantno-kreditne linije Garantnog fonda predstavljaju jedino spasonosno rješenje za privrednike i poljoprivrednike koji žele doći do sredstava za proizvodnju, a nemaju potreban kolateral za dobijanje bankarskog kredita.
.
Ima li interesa poljoprivrednih proizvođača, kao ključne ciljane grupe korisnika, za garancije Garantnog fonda RS?
KOVAČEVIĆ: Iz oblasti poljoprivredne proizvodnje dosad imamo odobrenih do 300.000 KM. Upravo sada razmatramo jedan veliki kreditni zahtjev iz primarne proizvodnje u iznosu od 1,65 miliona KM, što znači da se s nadolazećom jesenjom sjetvom polako bude i poljoprivredni proizvođači. Ovim putem pozivam poljoprivredne proizvođače sa dobrim projektima, kojima jedino nedostaje do 50 odsto kolaterale za kreditni zahtjev prema poslovnim bankama, da se obrate Garantnom fondu RS na telefon 051/300-211 ili poslovnim bankama kako bi im obezbijedili taj instrument, neophodan da dođu do željenih sredstava. Imamo potpisane ugovore sa svim bankama sa sjedištem u RS čije bi ekspoziture i filijale zainteresovane korisnike trebalo da upoznaju sa detaljima naših linija. Klijenti moraju ispunjavati dva osnovna uslova – da imaju dobar proizvodni plan i najmanje 50 odsto potrebne kolaterale.
.
Koliko traje procedura za dobijanje garancija?
KOVAČEVIĆ: Garanciju na iznos do 350.000 KM razmatra Odbor Garantnog fonda, što znači da ocjena boniteta klijenta kod nas i banke zbirno traje mjesec dana. Ako se traži više od 350.000 KM, zahtjev ide prema Garantnom odboru Skupštine akcionara, odnosno Vladi RS, koja to razmatra svaki četvrtak. Procedura se jedino može nešto odužiti ako klijenti dižu kredit preko Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, pa onda zahtjev razmatraju tri kreditna odbora, ali su tu, s druge strane, kamatne stope nešto niže.
.
Čini se da su kamate uz garancije Fonda dosta niže od prosječnih na bankarskom tržištu?
KOVAČEVIĆ: U komercijalnoj liniji smo odredili kamatne stope koje su niže nego standardne i iznose maksimalno do 6,9 odsto za najrizičniju liniju za start up (pokretanje biznisa), dok u liniji za poljoprivredu iznose od 5,5 do 5,9 odsto. Kada se na to pridoda naša provizija za rizik i bankarska za obradu zahtjeva, koja zbirno iznosi 1,05 odsto, to znači da krajnje kamate iznose od 6,6 do 6,9 odsto za poljoprivredna gazdinstva. To je znatno niže u odnosu na standardne kamate banaka, koje iznose oko 12 odsto, a pogotovo u poređenju s mikrokreditnim organizacijama. Mislim da su to povoljni uslovi za one koji nemaju vremena za čekanje, dok oni drugi imaju opciju aplikacije prema IRB-u s blago nižim kamatama.
.
Kako komentarišete kritike predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Vladimira Usorca da su iznosi garancija koje odobrava Fond preniski za ozbiljniju proizvodnju?
KOVAČEVIĆ: Nacrt zakona o Garantnom fondu je bio predmet javne rasprave i svačije primjedbe, pa i predstavnika Udruženja poljoprivrednih proizvođača, su bile dobrodošle. Konkretno za poljoprivredu imamo dvije garantno-kreditne linije. Jedna je za poljoprivredna gazdinstva s iznosom garancije do 40.000 KM, što ako uračunamo kredit banke iznosi ukupno 80.000 KM. Ta linija je pandan kreditnoj liniji za mikrobiznis u poljoprivredi IRB-a, koja iznosi nižih 50.000 KM. Smatram da je tih 80.000 KM sasvim dovoljna suma za jedno poljoprivredno domaćinstvo. Međutim, mi imamo i drugu liniju za poljoprivredu, odnosno za veće i organizovane proizvođače koji su u sistemu PDV-a i gdje iznos garancije ide i do 1,5 miliona KM. Oni koji žele tolika sredstva moraju se preregistrovati iz gazdinstva u društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) da bismo mi kroz sistem PDV-a i praćenjem bilansa imali adekvatnu kontrolu utroška tih sredstava. Bilo bi neozbiljno da se sredstva mjerena milionima maraka daju fizičkom licu koje ne vodi poslovne knjige, pogotovo što je intencija resornog ministarstva i Vlade RS upravo ukrupnjavanje poljoprivredne proizvodnje. Naše garantno-kreditne linije su pravljene kao sistemska rješanja, a ne za pojedince. Ako se neki pojedinci u tome ne pronalaze to onda nije ni moj problem niti problem Garantnog fonda.
.
Dakle, vjerujete da će Garantni fond biti uspješna priča?
KOVAČEVIĆ: Garantni fond RS nije samo pojeftinio sredstva banaka već predstavlja jedini izlaz za one koji imaju dobre projekte, a nemaju garancije i žirante. Naša misija i cilj su povećanje proizvodnje, stvaranje novog proizvoda i zapošljavanja. Očekujemo, naravno, i ekonomske efekte za Fond, ali smo našu premiju za rizik zaista smanjili na minimum, što pokazuje i to da je čak pet puta manja u odnosu na kamate banaka.
.
.
Potencijal od 90 miliona KM
.
Da li je osnovni kapital Garantnog fonda RS od 30 miliona KM dovoljan za podršku svih zainteresovanih korisnika?
KOVAČEVIĆ: To je za početak dovoljno, posebno imajući u vidu da je potencijal garancije zapravo trostruko veći i iznosi 90 miliona KM. Treba imati u vidu da kad god mi izdamo garanciju, a banka kredit, kreira se novi novac koji se multiplicira. Nama je u ovom trenutku najvažnije da vodimo računa da nemamo promašenih garancija, jer bisamo u tom slučaju skrnavili taj potencijal. U slučaju kada sve funkcionište po procedurama i mi i banka naplaćujemo premiju i kamate, sredstva se sama multipliciraju. Za početak i postojeći oblik poslovanja Garantnog fonda RS to su sasvim dovoljna sredstva da opslužimo sve garantno-kreditne linije. Nezavisne novine
Komentariši