Stvarnost demantuje Kosorovu o izjavi o izlasku iz krize

ZAGREB, Premijer Hrvatske Jadranka Kosor ocijenila je da je ovo godina u kojoj je njena zemlja izašla iz krize, sa čime se analitičari ne slažu.

“Ovo je definitivno godina u kojoj smo izašli iz krize”, rekla je juče Kosorova, otvarajući radove na južnoj obilaznici u Osijeku vrijedne 134 miliona kuna.

Analitičari  smatraju da je riječ tek o željama, s obzirom da je Hrvatska jedina od zemalja “nove Evrope” koja za sada ne pokazuje naznake izlaska iz krize.

To su u svojim dokumentima evidentirali svi od MMF-a, Svjetske banke, UN, pa do analize Hrvatske narodne banke i prikaza aktuelnog privrednog stanja koji su uradili analitičari banaka koje djeluju u Hrvatskoj.

Štaviše, Hrvatska je od nedavno na samom dnu liste jugoistočne Evrope po visini stranih investicija, daleko ispod Srbije, Crne Gore i Albanije.

U najnovijim analizama navodi se da se vrijednost dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje u posljednje dvije godine gotovo udvostručila za čak 18,7 milijardi kuna, a i dalje raste i  trenutno dostiže 80 odsto transakcionog novca u sistemu.

Istovremeno se bilježi rekordan broj nelikvidnih poslovnih subjekata od 84 692, a ovaj broj se mjesečno uvećava za 2,2 odsto ili za novih 1 808 subjekata.

Industrijska proizvodnja i dalje je u padu, a uprkos izjavama čelnika Vlade i Ministarstva turizma o rekordnom broju turista, teško da će prema preliminarnim rezultatima biti riječ i o većoj zaradi.

Analitičari navode da se cijeli optimizam premijerke Jadranke Kosor, zapravo zasnovan na rečenici da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine iznosio 0,8 odsto, a očekuje se da će u trećem tromjesečju biti i veći, između jedan i 1,5 odsto.

U analizi HTV-a navodi se da će deficit državnog budžeta, uprkos ostvarenom rastu  BDP-a, iznositi oko 5,4 odsto, a pad zaposlenosti nastaviće se sa oko dva odsto, pa će se država morati dalje zadužiti i povećavati javni dug kako bi pokrila rast deficita.

Analitičari prenose da je Vlada Jadranke Kosor apsolutni rekorder po zaduživanju, s obzirom da je odavno premašila 33,1 milijardi kuna duga za četiri godine mandata Ivice Račana, kao i Sanaderovih 40 milijardi kuna za sedam godina.