LONDON/NJUJORK, Cijene nafte porasle su danas na svjetskim tržištima, poduprte slabijim dolarom i nadom da će evropski čelnici ipak uspješno odgovoriti na dužničku krizu evrozone nakon što je njemački parlament ratifikovao odluku o većim ovlašćenjima evropskog kriznog fonda.
Barel sirove nafte za isporuke u novembru u Londonu je tako poskupio 1,73 dolara, na 105,54 dolara. Na američkom tržištu njegova je cijena porasla 1,25 dolara, na 82,46 dolara. Njemački je parlament danas izglasao nova ovlašćenja za evropski fond za finansijsku stabilnost (EFSF). Ta je vijest podržala evro dok je dolar pao oko 0,5 odsto u odnosu na korpu valuta. Slabiji dolar obično podržava cijene nafte jer jača kupovna moć imaoca ostalih valuta a time i potražnja. “Tržištima je laknulo što će sredstva iz kriznog fonda biti stavljena na raspolaganje”, rekao je Carsten Fritsch iz frankfurtskog Commerzbanka. “Bilo je nekih naznaka da se to neće dogoditi”, dodao je.”
Glavne prognoze u pogledu tržišta nafte i privrednog rasta manje su pozitivne, s obzirom na najavljeno usporavanje svjetskog privrednog rasta i izgledni pad potrošnje goriva. Morgan Stanley tako je snizio prognozu cijene nafte na londonskom tržištu u idućoj godini za čak 30 dolara, na 100 dolara za barel, navodeći kao razlog povećanje proizvodnje u Libiji i slabe privredne izglede. Do konca ove godine cijena barela trebala bi na londonskom tržištu pasti na 100 dolara, te na samo 85 dolara u prvoj polovini sljedeće godine, da bi je potom tješnji odnos ponude i potražnje i spori rast primaknuli nivou od 110 dolara, procjenjuje Morgan Stanley u juče objavljenoj bilješci.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je objavila da je cijena barela referentne korpe njene nafte juče pala 20 centi u odnosu na prethodni dan, na 104,34 dolara. Hina
Komentariši