Pali se lampica u NBS: Usporavanje Njemačke i Italije – izazov za Srbiju

BEOGRAD, Za Srbiju je izazov veće usporavanje zone evra nego što se očekivalo, a prije svega usporavanje najvažnijih trgovinskih partnera – Njemačke i Italije, za koje se očekuju stope rasta od 0,5% i 0% u ovoj godini, ocjenjuje se u najnovijem izvještaju o inflaciji za novembar, koji je objavila Narodna banka Srbije (NBS).

Kako se navodi, izvoz Srbije nastavlja da bilježi relativno visoke stope rasta uprkos brojnim izazovima u međunarodnom okruženju kao što su trgovinske i geopolitičke tenzije.

Usporen je i rast drugih važnih trgovinskih partnera Srbije – zemalja našeg regiona, koje su takođe u velikoj mjeri usmjerene na tržište EU.

Uprkos izazovima s kojima se suočava izvozni sektor Srbije, podaci o izvozu u dosadašnjem dijelu godine ukazuju na njegove dobre performance, ocjenjuje NBS.

U prvih devet mjeseci ove godine ukupan izvoz Srbije nastavlja da bilježi dvocifrene stope rasta (10,9% međugodišnji rast). Pri tome, izvoz robe povećan je za 8,5% međugodišnje, a izvoz usluga za 17,4% u odnosu na isti period prošle godine.

To znači da Srbija i dalje povećava svoj izvoz brže od rasta globalne (uvozne) tražnje i time nastavlja da povećava svoje učešće na svjetskom tržištu.

Na dobre performanse izvoza ukazuju podaci o izvozu robe u EU, jer je njen rast znatno usporen.

Prema podacima o spoljnoj trgovini, u prvih devet mjeseci ove godine, u EU je izvezeno robe u vrijednosti od 8,7 mlrd evra, što je više za 557 mln evra (6,8%) nego u istom periodu prošle godine.

Najviše je povećan izvoz robe u Njemačku (za 184 mln evra), tako da je dostigao 1,7 mlrd. evra. Izvoz je povećan u 26 zemalja EU, dok je samo u Italiju i Bugarsku smanjen.

Ipak, Italija je, sa 1,4 mlrd. evra vrijednosti izvoza od početka godine, drugo najznačajnije izvozno tržište. Ako se izuzmu automobili, izvoz u Italiju je gotovo nepromjenjen.

Pročitaj više:  Turizam Srbije na sajmu u Istanbulu

Kada su u pitanju tržišta van EU, poslije Njemačke, Srbija je najviše povećala izvoz u Kinu, za 134 mln. evra, tako da je on dostigao 191 mln. evra, nakon relativno niskog nivoa prošle godine. Nova ekonomija

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts