– Uvođenje diferencirane stope PDV-a bi imalo za rezultat veću poresku evaziju
– Odustati od nenamjenske potrošnje novca u predizborne svrhe
– MMF i dalje insistira na registru za fizička lica i finanijskom fondu za državnom nivou, ali se tome i dalje protivi RS
VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond (MMF) protivi se uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH, dok bi se ukidanje akciza na gorivo moglo razmotriti, kao privremena mjera jer BiH nema razvijene programe socijalne pomoći.
Navodi se to u izvještaju MMF-a nakon posjete njihove misije BiH u martu ove godine, a koji je usvojen prošlog mjeseca na sastanku Izvršnog odbora MMF-a.
U izvještaju je navedeno da se misija MMF-as posebno usprotivila uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer bi to iziskivalo visoke troškove primjene i imalo za rezultat veću poresku evaziju.
„Privremeno ukidanje akciza na gorivo, iako sa sobom nosi rizike, moglo bi se razmotriti kao privremena mjera s obzirom na nedostatak adekvatnih programa socijalne pomoći usmjerenih na ublažavanje uticaja viših cijena hrane i goriva na najugroženije“, piše u izvještaju.
Direktori MMF-a su savjetovali vlastima da se odupru zahtjevima za nenamjenskom potrošnjom sredstava u predizborne svrhe i obuzdaju relativno velika ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru.
Izdvajanja za plate u javnom sektoru među najvišima u regionu
„Kada je riječ o rashodima, vlasti se trebaju oduprijeti daljem povećanju ukupnog izdvajanja za plate u javnom sektoru, koje je već visoko, kako bi izbjegle dalje jačanje pritiska inflacije i pogoršanje strukture potrošnje“, navodi se u izvještaju i dodaje da su plate u javnom sektoru znatno više nego u drugim sektorima, dok je ukupno izdvajanje za plate u javnom sektoru među najvišima u regionu.
Istovremeno, misija je pozvala vlasti da povećaju obuhvat i unaprijede usmjeravanje socijalne pomoći prema ugroženim grupama s ciljem postizanja veće spremnosti za buduće šokove.
„Vlasti bi takođe trebale sačuvati prostor za potencijalnu potrošnju na zdravstvo s obzirom na rizik novih valova pandemije COVID-19“, dodaju u MMF-u Ii ističu da su im u razgovoru predstavnici vlasti FBiH naznačili da ove godine imaju dovoljno likvidnosti, dok se RS planira osloniti uglavnom na zaduživanje kod domaćih banaka.
Direktori MMF-a su preporučili i uspostavljanje jedinstvenog registra bankovnih računa fizičkih lica kao ključnog instrumenta u okviru za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Uspotavljanju jedinstvenog registra računa fizičkih lica pri Centralnoj banci BiH ranije su odbili su predstavnici RS navodeći da je to prenos nadležnosti i zbog toga je obustavljen aranžman sa ovom finansijskom institucijom.
MMF navodi i da vlasti trebaju ojačati upravljanje javnim preduzećima koja učestvuju sa 11 odsto u ukupnoj zaposlenosti.
„Mnoga javna preduzeća ostvaruju gubitke ili su jedva profitabilna, a neka preduzeća obavljaju djelatnosti za koje ne postoji jasan cilj javne politike. Štaviše, upravljanje javnim preduzećima u BiH nije u skladu sa smjernicama OECD-a i na nižem je nivou u odnosu na uporedive subjekte u regionu. Vlade oba entiteta obavezale su se na uspostavljanje centralnih jedinica za nadzor javnih preduzeća pri kancelarijama premijera, ali zapošljavanje osoblja još uvijek nije počelo“, navodi se u izvještaju i dodaje da bi vlasti trebale objaviti i dokumente koji objašnjavaju razloge za javno vlasništvo nad preduzećima.
Najlošija ocjena od 2012. za korupciju u javnom sektoru
MMF navodi i da su slabosti u upravljanju i dalje široko rasprostranjene te da BiH zaostaje za ostatkom Zapadnog Balkana u oblasti reformi upravljanja.
„Prema pokazateljima organizacije Transparency International i Svjetske banke, u pogledu korupcije u javnom sektoru ocjena joj je najgora od 2012. godine. Institucionalni i pravni okvir za borbu protiv korupcije je fragmentiran, organi za borbu protiv korupcije su slabi, zviždačima nedostaje zaštita, a slučajevi korupcije rijetko se sudski procesuirani. Evropska komisija je u svojoj ocjeni vladavine prava na Balkanu iz 2020. godine zaključila da u BiH nije postignut nikakav napredak u borbi protiv korupcije, osiguravanju slobode izražavanja, unapređenju funkcioniranja pravosuđa, te borbi protiv organiziranog kriminala. BiH nije u potpunosti provela nijednu od 23 preporuke Grupe država protiv korupcije (GRECO)“, piše u izvještaju.
Uticaj rata u Ukrajini
Iz MMF-a navode da se negativni uticaj rata u Ukrajini manifestovao na BiH kako kroz veliko povećanje cijena hrane i goriva tako i kroz odliv depozita u dvije podružnice Sberbanke koje posluju u BiH.
„Domaće političke napetosti, koje su uglavnom vezane za ulogu institucija na državnom nivou, negativno su se odrazile na raspoloženje investitora i odložile su reforme usmjerene na jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i podsticanje rasta u srednjoročnom periodu“, navode u ovoj instituciji.
Procjenjuju da će ekonomski rast, sa stope od 7,1 odsto, po kojoj se kretao u 2021. godini, u 2022. godini pasti na 2,4 odsto, te da će u srednjoročnom periodu ostati ograničen.
Očekuje se da će se prosječna godišnja inflacija, s prošlogodišnjeg nivoa od dva posto, ove godine povećati na 6,5 odsto, a da će se u narednom periodu postepeno ublažiti.
„Iako se čini da je uticaj rata u Ukrajini kada je riječ o povjerenju građana i finansijskom sektoru u BiH sada pod kontrolom, ekonomija se i dalje suočava s višim cijenama robe, sporijim ekonomskim rastom u Evropi i strožijim uvjetima finansiranja“, navodi se u izvještaju.
CAPITAL: Marina Čigoja Ljubojević
Komentariši