Azijske berze pale, evro nadomak 1,08 dolara

azijske berzeTOKIO, Na većini azijskih berzi cijene su akcija u petak pale, dok su u Šangaju i Hong Kongu porasle jer ulagači očekuju nove podsticajne ekonomske mjere u Kini.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 odsto, dok su cijene akcija u Singapuru i Australiji pale između 0,1 i 1,1 odsto.

Berzanski indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju porasli su, pak, između 0,1 i 2,2 odsto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,30 sati bio u blagom minusu, no u odnosu na početak sedmice na dobitku je oko 1 odsto.

Najviše su, više od 2 odsto, jutros skočile cijene akcija u Šangaju, što se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će kineske vlasti uskoro uvesti dodatne podsticajne mjere, nakon niza podataka koji ukazuju na usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije. Kineski BDP u prvom je tromjesečju porastao 7 odsto u odnosu na isti lanjski period, najsporije u šest godina.

Iz istog razloga jutros su porasle i cijene akcija u Hong Kongu, dostigavši nove najviše nivoe u sedam godina, dok na ostalim azijskim tržištima ne vlada tako optimistično raspoloženje.

Najviše je, više od 1 odsto, pao tokijski Nikkei indeks. Prije nedjelju dana taj se indeks, po prvi puta nakon 15 godina, probio iznad psihološki važnog nivoa od 20.000 bodova. No, posljednjih se dana kreće ispod nje jer su ulagači oprezni uoči objava poslovnih izvještaja japanskih kompanija iduće sedmice.

“Premda ulagači očekuju velike zarade kompanija na kraju poslovne godine, Nikkei bi se mogao kretati u uskom rasponu zbog opreznih najava iz kompanija”, kaže Masayuki Kubota, strateg u kompaniji Rakuten Securities.

Japanske ulagače zabrinjavaju jačanje jena posljednjih dana, što loše utiče na prihode japanskih kompanija s inostranih tržišta, i slabi ekonomski podaci iz SAD-a, njihovog najvećeg inostranog tržišta.

Pročitaj više:  Nelikvidni zbog likvidacije Bobar banke

A naznake usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije umanjuju mogućnost povećanja kamata američke centralne banke Feda u kraćem roku.

Juče je Dennis Lockhart, predsjednik Feda u Atlanti, kazao kako se zbog niza posljednjih slabih ekonomskih pokazatelja protivi povećanju ključnih kamata Feda u junu. Brzo je, međutim, dodao da očekuje stabilan rast ekonomije.

Kako je povećanje kamata Feda sve manje vjerovatno u junu, na valutnim je tržištima američka valuta pod pritiskom.

Jutros je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo ispod nivoa od 119,00 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 119,25 jena. Tako se dodatno udaljio od 120,85 jena, najvišeg nivoa u ovoj sedmici.

Američka je valuta oslabila i prema evropskoj, pa je cijena evra dostigla 1,0775 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0710 dolara. Još u utorak kretala se ispod 1,06 dolara da bi se sinoć u jednom trenutku probila iznad nivoa od 1,08 dolara.

Cijena nafte pod pritiskom je, pak, nakon što je juče OPEC izvijestio o snažnom rastu proizvodnje njegovih članica u martu, uprkos slabosti potražnje na svjetskom tržištu.

Jutros je na američkom tržištu cijena ‘crnog zlata’ pala 1,1 odsto, na 56,05 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu skliznula 1 odsto, na 63,35 dolara. Hina

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts