– Veliki broj stručnjaka smatra da je veoma bitnu ulogu svojevremeno odigrala i čuvena afera “Orao”
– Sve fabrike su se poslije rata suočile s velikim finansijskim problemima i odlivom kadrova
BANJALUKA – Ukupan obim proizvodnje oružja u FBiH prošle godine premašio je vrijednost od 70 miliona KM, a za ovu godinu ugovoreni su poslovi od 200 miliona KM. Istovremeno se u Republici Srpskoj tri kompanije bore za opstanak – banjalučki “Kosmos”, “Orao” iz Bijeljine i Tehničko-remontni zavod iz Bratunca.
Umjesto namjenske proizvodnje, u “Čajavcu” su odavno svadbeni saloni, a “Zrak” iz Teslića je “izdahnuo” prije dvije godine, kada je otvoren stečaj.
Dio radnika ostalih fabrika već mjesecima štrajkuje tražeći nekoliko neisplaćenih plata, uplatu poreza i doprinosa. Razlozi ovakvog jaza u namjenskoj industriji između dva entiteta leže u podjeli poslova unutar vojne industrije u bivšoj Jugoslaviji do devedesetih godina, ali veliki broj stručnjaka smatra da je veoma bitnu ulogu svojevremeno odigrala i čuvena afera “Orao”.
Vašington je 2002. godine optužio Srbiju i Republiku Srpsku da su vojno pomagali Irak u vrijeme sankcija i embarga na isporuke vojnog materijala Sadamu Huseinu. Izbila je velika afera “Orao”, nazvana po remontnom zavodu i fabrici avionskih motora “Orao” u Bijeljini.
U optužbe protiv “Orla” uključila se i Međunarodna krizna grupa preko svojih predstavnika u Beogradu s tvrdnjama “da su Srbi Sadamu Huseinu prodali elemente za proizvodnju krstarećih i balističkih raketa, precizne žiroskope za krstareće projektile, sofisticirane letjelice sa daljinskim upravljanjem, RPV tehnologiju radi pretvaranja iračkih aviona MiG 21 u bespilotne krstareće rakete, radare za samonavođenje”.
U RS se podigla velika prašina, u fabrici “Orao” smijenjeni su svi direktori, a namjenska industrija u RS stavljena je pod lupu.
Tadašnji predsjednik RS Dragan Čavić kaže da tokom te afere nije bio upitan samo bijeljinski “Orao”, već da su pod znakom pitanja bila i vojna preduzeća iz sastava “Čajavca”, teslićki “Zrak” i banjalučki “Kosmos”. To je, kaže Čavić, bilo veliko interesovanje Amerikanaca i njihovih saveznika koji su te godine planirali, a sljedeće godine i počeli s napadom na Irak.
“Došao sam tada do dokumenata Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu i beogradskog preduzeća za promet vojne opreme i naoružanja ‘Jugoimport – SDPR’. Došao sam do šokantnog otkrića: u isto vrijeme dok se pričalo o ‘Orlu’, firme iz FBiH, poput ‘Bratstva’ iz Novog Travnika i ‘Vitezita’ iz Viteza, isporučivale su oružje Iraku. ‘Vitezit’ je isporučivao eksploziv za neka raketna punjena, a ‘Bratstvo’ je isporučivalo cijevi za višecijevne bacače i to upravo preko ‘Jugoimporta – SDPR‘”, rekao je Čavić.
Sada kada je sve završeno suština je, tvrdi Čavić, sljedeća: zbog jednog velikog istorijskog poremećaja, kakva je američka intervencija u Iraku, uništena je namjenska industrija u RS. Afera “Orao” je iskonstruisana iz običnog posla remonta motora za MiG 21, koji nikada na te avione nisu ni ugrađeni.
“Preduzeća koja su bila predmet ove istrage su bukvalno propala i jedan dugi period su bila bez posla jer su bila anatemisana. Zavod ‘Orao’ je imao ugovorene poslove sa ‘Rols-Rojsom’ i to je propalo. ‘Kosmos’ je radio ozbiljne poslove u Africi i ti poslovi su takođe propali. Vojna industrija je kolabirala, ali sve je više inicijativa da se ona digne na noge, pa su tako preduzeća iz FBiH ostvarila milionske poslove. Takva preduzeća iz RS – poput banjalučkog ‘Kosmosa’ i Remontnog zavoda iz Bratunca – imaju perspektivu, ali vlast se mora zainteresovati za to“, smatra Čavić.
Direktor granskih udruženja Privredne komore RS Pero Ćorić smatra da afera “Orao” nije mnogo uticala na propast namjenske industrije u RS. On smatra da je namjenska industrija u RS prije rata imala limitirane teritorijalne kapacitete i skučeno tržište.
“Sve te fabrike su se poslije rata suočile s velikim finansijskim problemima i odlivom kadrova, jer nisu mogle da nadomjeste izgubljeno tržište. Oni koji su preživjeli, uspjeli su to zahvaljujući staroj slavi, ali ni njihov posao nije kao što je nekada bio. Bijeljinski ‘Orao’ je uspio da se podigne, dok banjalučki ‘Kosmos’ tek pomalo radi“, rekao je Ćorić.
On dodaje da namjensku industriju nije uvijek pratila samo tržišna logika. Svi su željeli da rade za vojsku, jer su, kaže, vojni artikli bili tri puta skuplji od civilnog programa, a samim tim je i zarada bila daleko veća.
“Vojna industrija je uvijek bila pod posebnim režimom. ‘Orao’ je uspio da zadrži izuzetan kadar i zbog toga su uspjeli da se probiju na tržištu. ‘Čajavec’ je propao, a sa njim i vojna grana ovog proizvodnog giganta. ‘Kosmosu’ je potrebna reorganizacija. Sada proizvodi okvire za poluautomatske puške, ali to nije dovoljno da ovo preduzeće opstane. ‘Kosmosu’ treba mnogo više komercijalnih poslova, a ostatak može da se pretvori u, na primjer, industrijsku zonu“, tvrdi Ćorić.
Predsjednik Konfederacije sindikata RS Obrad Belenzada kaže da je afera “Orao” bez sumnje napravila veliku štetu “Orlu” i svima koji su s “Orlom” radili, ali i dobrom dijelu namjenske industrije RS. Ipak, ta afera nije i uništila namjensku industriju u RS, koju, kako kaže, treba što prije revitalizovati.
“Preduzeća iz FBiH, koja se bave namjenskom industrijom i koja ostvaruju ogromne prihode, proizvode municiju, a mi toga nemamo. Segment vojne industrije ‘Čajavca’ je trebalo da bude zadržan, jer je mogao da radi. Vlast od rata naovamo nije znala šta bi s namjenskom industrijom i to je ključni problem“, ističe Belenzada.
On smatra da je tolika razlika u vojnoj industriji u FBiH i RS ujedno i rezultat organizacije poslova u bivšoj Jugoslaviji i tvrdi da je krajnje vrijeme da se namjenska industrija u Srpskoj reformiše i uključi u tržišnu utakmicu.
“Na primjer, firma iz RS je nekada pravila motor za tenk, koji je sklapan u Đakovu ili u Sloveniji. Bili smo, prema tome, samo dio uvezanog sistema. Reforme idu sporo. Posljednjih 20 godina samo se razvaljivalo i uništavalo, a ništa se nije stvaralo i razvijalo. Država mora da preuzme ključnu ulogu, jer je vojna industrija svugdje u svijetu pod šapom države“, rekao je Belenzada.
Rakić: “Zrak” će do kraja godine biti prodat
Preduzeće za proizvodnju optičkih, optomehaničkih i optoelektronskih uređaja i sistema “Zrak” iz Teslića otišlo je u stečaj 18. novembra 2013. godine. Vlada RS je tokom 2012. godine pokušala da nađe kupca za “Zrak”, ali u tome nije uspjela, pa je ovo nekada više nego uspješno preduzeće otišlo u stečaj. U trenutku otvaranja stečaja radnicima “Zraka” nije bilo isplaćeno 17 plata.
“Na ‘Zrak’ je najviše uticalo tržište, odnosno režim dozvola, koje nismo mogli da dobijemo. Nedostatak posla je bio sve očigledniji i fabrika je polako propadala. Danas ‘Zrak’ ima velika dugovanja, a pokrenut je i stečajni postupak. Vjerujem da će ‘Zrak’ do Nove godine biti prodat i da će tom prodajom biti isplaćeno barem onih obećanih devet minimalaca radnicima”, rekao je direktor “Zraka” Borislav Rakić.
U FBiH cvjeta namjenska industrija
I dok namjenska industrija u RS gotovo ne postoji, u FBiH – cvjeta. U prošloj godini u namjenskoj ostvaren je rekordan promet od 150 miliona maraka. Za ovu godinu, ako je suditi po ugovorenim poslovima, očekuje se prihod od 200 miliona maraka. U protekle četiri godine u ovom sektoru broj zaposlenih je povećan za 34 odsto.
Najuspješnija firma u ovoj grani privrede u BiH trenutno je “Igman” iz Konjica. U “Igmanu” danas radi 915 radnika, s izgledima da taj broj bude povećan i na više od hiljadu. Direktor Džahid Muratbegović ističe da su ugovori ove kompanije pretežno vezani za američko tržište, ali da imaju kupaca iz Evrope, Azije, Afrike.
“Radimo u pune dvije smjene, a na pojedinim operacijama, gdje su uska grla, i u tri smjene. Naša proizvodnja je takva, puno mladih i žena. Imamo jedan ugovor iz Azije sa krajnjeg istoka, imamo ugovor za jednu jugoistočnu arapsku zemlju. Destinacije, tipovi, količine i komadi se apsolutno ne govore u našoj branši. Višak kapitala koji nam ostane nakon ove godine, sigurno nekih desetak miliona, uložićemo u izgradnju novih proizvodnih linija, prvenstveno lovačke municije“, rekao je Muratbegović.
SUTRA: “Kosmos”: Od teškog do lakog naoružanja
Autor serijala “Kako je propala banjalučka privreda”: CAPITAL.ba i Nezavisne novine
Komentariši