Šnjegota: Ne prizivamo reakcije iz Brisela, ali će ih biti

BANJALUKA, Ukoliko se prihvati novi model finansiranja Glavne službe za reviziju, biće prekršeni međunarodni revizorski standardi, a reagovaće i međunarodna tijela, rekao je Duško Šnjegota, direktor Glavne službe za reviziju RS.

“Ja neću tražiti reakciju, ali pretpostavljam da će je biti jer, na primjer, Evropska komisija u svakom svom izvještaju o napretku snažno insistira na nezavisnosti revizorskih institucija u BiH”, rekao je Šnjegota.

Zbog čega, konkretno, tvrdite da će prelaskom na trezorski način finansiranja službe za reviziju biti ugrožena njena nezavisnost?

ŠNJEGOTA: Prema Zakonu o reviziji, nadležnost raspolaganja sredstvima na osnovu kojih se plaćaju različiti troškovi je na samoj službi, a prema Zakonu o trezoru to pravo ima ministar finansija. Mi ne tvrdimo da bilo ko ima bilo kakvu svjesnu namjeru da utiče na naš rad, ali to su stvari koje se sukobljavaju. Jedan od osnovnih principa po kojem djeluje služba svugdje u svijetu jeste da odgovornost ide primarno prema zakonodavnom organu, dakle Narodnoj skupštini, a ne prema izvršnom organu. Mi radimo prema Međunarodnim standardima revizije INTOSAI, koji donose standarde koje primjenjuju sve revizorske službe.

Možete li za čitaoce plastično pokazati na konkretnom primjeru šta se to suštinski mijenja?

ŠNJEGOTA: U oba slučaja služba se finansira iz budžeta RS, i to, naravno, nije sporno. U ovih 16 godina postojanja služba funkcioniše na principu transfera – svaki mjesec dobijemo 1/12 budžeta, i onda mi odlučujemo kako ćemo tim sredstvima raspolagati na osnovu naših tekućih potreba, recimo, smještaj ljudi na terenu, jer revizorski rad podrazumijeva mnogo rada na terenu. Uključivanjem u trezor svaka vrsta troška plaća se direktno iz trezora – dakle, više ne vršimo plaćanje mi nego ministar finansija u masi sa svim ostalim budžetskim korisnicima prema prioritetima koji se operativno utvrđuju. Pa kad moramo platiti smještaj revizora, oni mogu biti prvi u redu plaćanja, ali i zadnji, pa se može desiti da vaš trošak dođe, recimo, na kraju mjeseca ili tek nekog narednog mjeseca, pa se može desiti da revizorski tim ne može ići u reviziju prema svom planu.

Ministar finansija je rekao da bi nezavisnost sudova, tužilaštava i drugih institucija bila ugrožena, da je to što vi tvrdite tačno.

ŠNJEGOTA: Pa evo, sad ću vam nešto reći. Mi smo neko veče razmatrali izvještaje za Osnovni sud u Banjaluci i Bijeljini. Oba predsjednika suda bila su prisutna i požalili su se da ne mogu operativno funkcionisati, pored ostalog, i zato što nemaju novca. Jedan od njih nam je rekao da bi, ako ostane ovako, u septembru mogli zaključati vrata jer neće moći platiti troškove. Šta je epilog? Dijelom baš zbog toga imamo veliki broj neriješenih predmeta. Opet kažem, ne tvrdim da ministar ima bilo kakvu svjesnu namjeru, ali, znate, prosto novca ima koliko ga ima i on se raspoređuje prema prioritetima, tako da ćemo mi vjerovatno doći u situaciju da neku reviziju nećemo moći uraditi, jer nećemo imati novca da platimo troškove, jer će nam biti odobren novac, ali neće biti isplaćen. Ja lično nemam nikakve dileme da će naša nezavisnost zbog objektivnih razloga biti narušena.

Dakle, da li je sad ta situacija “zakovana” ili još ima prostora?

ŠNJEGOTA: Ma nije “zakovana”. Volio bih da se zna da smo mi predlagali zaključak na Odboru za reviziju koji nije dosad razmatran za rješavanje ovog. Ako se iz nekog razloga ne želi zadržati taj model – a bilo bi dobro da nam neko konačno objasni zašto se to ne želi – onda smo predlagali da se odgodi bar na godinu i da sjednemo i nađemo modele da pomirimo sve te stvari. Trezorski način poslovanja je širok model, u okviru kojeg se mogu naći različita rješenja. Ja tvrdim da postoji rješenje, ali je pitanje dobre volje. Mi je imamo, pitanje je dobre volje Ministarstva finansija, i, naravno, vremena, jer mi smo već podobro u decembru i prijedlog budžeta će ići veoma brzo. A ako neko razmišlja o nekom drugačijem modelu organizovanja revizije, onda bismo naredne godine mogli da obiđemo zemlje u regionu i vidimo njihove modele.

Ali vi ste se i ranije žalili da i u sadašnjem modelu imate malo ljudi, malo resursa i da ne možete stići pregledati sve korisnike?

ŠNJEGOTA: Tačno. Mi ni nakon 16 godina nemamo dovoljno kapacitiranu službu za reviziju iz ovih ili onih razloga. Niko nikad nije čak ni pokušao, osim nas, da razmisli o tome i da pokuša projektovati koji je to optimalan broj revizora, koji drugi resursi bi nam trebali da bi služba zaista ispunila svoj mandat onako kako to stoji u zakonu.

Ko sad kontroliše finansiranje službe? To je taj skupštinski odbor u kojem sjede i vlast i opozicija i odlučuju o tome, zar ne?

ŠNJEGOTA: Po zakonu, oni kao skupštinsko tijelo imaju direktan mandat da utvrde budžet. Da budemo sasvim realni, budžet i za narednu godinu je tu negdje, mi ovdje ne govorimo o visini sredstava. Suština je kako bi se ta sredstva službi operativno stavljala na raspolaganje. Sada je nadležnost za to isključivo na Odboru skupštine za reviziju. To je standard upravo radi nezavisnosti službe u odnosu na izvršnu vlast.

Ima li u njemu više predstavnika vlasti ili opozicije?

ŠNJEGOTA: Predsjednik odbora je iz reda opozicije, a u Odboru ima više predstavnika vlasti. Odnos je pet prema četiri.

Ako je sadašnji sistem svjetski standard u reviziji, očekujete li onda neku reakciju nekih međunarodnih tijela?

ŠNJEGOTA: Šta da vam kažem, ja bih volio da do toga ne dođe, jer ne treba sad neke međunarodne organizacije da rješavaju naša unutrašnja pitanja. Ja neću tražiti reakciju, ali pretpostavljam da će je biti. Na primjer, Evropska komisija u svakom svom izvještaju o napretku snažno insistira na nezavisnosti revizorskih institucija u BiH. Prema njihovom gledanju i prema standardima, to podrazumijeva da se revizije prepoznaju u ustavima kao najvišim pravnim aktima, što u BiH nikad nije bio slučaj. U zemljama regiona to jeste slučaj, to pitanje nezavisnosti čak dotle ide. Ali naš zakon o reviziji je potpuno na tom tragu i primjer je dobrog zakona, i to svi kažu. Odbor ima 17. decembra sastanak u Briselu, gdje bi trebalo da prezentuje stanje revizije, između ostalog, i u RS. I kako sad reći da postoji nezavisnost ako smo direktno zavisni od trezora? Nezavisne novine