BEOGRAD, U „Željezaru Smederevo” ovih dana uveliko se unose žardinijere sa cvijećem za dobrodošlicu kineskom predsjedniku Si Đinpingu, koji prema najavama medija, u Srbiju stiže 17. aprila. Međutim, s obzirom na to da se globalni čelični rat zahuktava, daleko od toga da će, nakon što kineski „Hestil” i formalno-pravno preuzme željezaru, u srpskoj čeličani cvjetati ruže.
Smederevo će se time naći usred globalnog čeličnog rata koji se posljednjih nedjelja intenzivirao između Evrope i Amerike, s jedne, i Kine sa druge strane.
Iako su proizvodni kapaciteti smederevske željezare zanemarljivi (u najbolja vremena srpska čeličana proizvodila je dva miliona tona godišnje, dok je kineska godišnja proizvodnja čak 400 puta veća), uloga Srbije u globalnoj čeličnoj drami nije beznačajna. Jer, u trenutku dok evropske i američke čeličane guši ponuda jeftinog čelika iz ove azijske zemlje, zbog čega na hiljade radnika dobija otkaze, kineski „Hestil” je, preuzimanjem imovine „Željezare Smederevo”, investicionu zastavicu zabio na periferiju Evrope.
Koliko je situacija na tržištu čelika uzavrela pokazuje činjenica da je njemačka kancelarka Angela Merkel juče bila u zvaničnoj posjeti Pekingu, a jedna od tema razgovora bila je i prekomerna proizvodnja čelika u Kini.
Merkelova, koju su, zbog politike stezanja kaiša koju Njemačka vodi, prozvali i Gvozdena dama, ovim je pokušala da kali sukobe u čeličnom ratu.
Kina ne želi trgovinski rat sa Evropom, izjavio je juče kineski premijer Li Kećeng na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Pekingu.
Međutim, ono što se minulih mjeseci događalo na tržištu, bio je pravi rat cijenama i antidamping politikom. Proizvođači čelika u Evropi i SAD tražili su da se uvedu zaštitne mjere na kineski čelik, koji guši njihovu čeličnu industriju. Tako je Amerika i zaprijetila Kini uvođenjem carinske takse od čak 500 odsto na hladnovaljani pljosnati kineski čelik.
Tržište je odmah reagovalo. Kako pokazuju posljednji podaci, cijena američkog čelika je odmah porasla za 9,4 odsto, i sada iznosi 684 dolara po metričkoj toni (23. maj 2016. godine).
To je najviši nivo od početka ove godine. Istovremeno je porasla i cijena evropskog čelika za 2,5 odsto i sada iznosi 487 dolara po metričkoj toni. Međutim, posljednji podaci sa tržišta čelika pokazuju da je Kina uspjela da doskoči Americi i to na način koji najbolje ume.
Dodatno je oborila cijenu čelika i to za 7,8 odsto, pa je tako 23. maja metrička tona kineskog čelika iznosila svega 333 dolara. Time je kineski čelik postao upola jeftiniji od američkog.
Ozbiljnije razmirice na čeličnom tržištu počele su još prošle godine kada je jeftin kineski čelik zavio u crno mnoge čeličane širom svijeta. Kina je povećavala izvoz i proizvodnju, a gubici evropskih i američkih čeličana su rasli.
Najveću cijenu, kako se bar sada čini, platila je Britanija. Samo u ovoj zemlji, tokom prošle godine bez posla je ostalo više od 4.000 zaposlenih u industriji čelika, a drama je eskalirala nakon što je indijski „Tata stil” najavio povlačenje iz Engleske.
Time je u pitanje doveden opstanak 14.000 radnih mjesta. Za 4.800 njih, prije desetak dana nađeno je rešenje.
„Tata stil” je objavio da je okončao djelimičnu prodaju imovine i to britanskoj investicionoj kompaniji „Grejbul Kepital”. Uprkos tome, oko 10.000 radnih mjesta u Britaniji i dalje je pod znakom pitanja, jer kupca nema. U probleme su zapale i druge velike svjetske čeličane.
Španska „Selsa grupa” već sedam godina nije imala dobit, a indijski „Arcelormital”, koji je drugi najveći svjetski proizvođač čelika, na kraju prošle godine bio je u gubitku od osam milijardi dolara. Za loše rezultate optužio je konkurenciju iz Kine.
I u Sjedinjenim Američkim Državama, zbog jeftinog kineskog čelika, radnici u ovoj industriji ostaju bez posla. Samo od početka godine broj zaposlenih u ovoj industriji u SAD smanjen je za 5.000, a još nekoliko hiljada radnih mjesta je pod znakom pitanja. U Americi, na primjer, trećinu ponude na tržištu, čini čelik iz uvoza. Vrijednost uvezenog čelika iz Kine dostiže pola milijardi dolara. Politika online
Komentariši