SARAJEVO, Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izjavio je za Faktor da CBBH devizne rezerve drži isključivo u visokokvalitetnim i visokolikvidnim finansijskim instrumentima, kao što su obveznice država eurozone najvišeg kreditnog rejtinga (Njemačka, Finska, Holandija, Francuska).
Ova izjava uslijedila je, kako navodi Faktor, nakon neistinitih tvrdnji predsjednika RS-a Milorada Dodika da Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH) navodno drži deponirano šest milijardi evra u Deutsche Bank opterećenoj aferama i demanta iz CBBH. Riječ je o deviznim rezervama kojima se, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, upravlja na način da se primarno ispoštuje princip sigurnosti ulaganja, a zatim i princip likvidnosti.
– Novac se drži u depozitima u odabranim centralnim bankama u eurozoni, BIS banci (Banka za međunarodna poravnanja, Bazel), kao i odabranim poslovnim inobankama visokog kreditnog rejtinga, vodeći računa o ograničenjima ulaganja u svaku pojedinačnu zemlju i pojedinu poslovnu banku. Pored navedenog, CBBiH u svom portfoliju deviznih rezervi, u manjem obimu, posjeduje i monetarno zlato – rekao je Softić.
Naveo je da su ukupne devizne rezerve, zaključno sa 26. septembrom 2016. godine iznosile 9,37 milijardi KM.
Profesor ekonomije na SSST univerzitetu u Sarajevu Matej Živković opisao je za Faktor da primjerice kada strani državljanin dođe u BiH i želi kupiti firmu, on mijenja svoju valutu za konvertibilnu marku.
– Komercijalna banka mu izda KM, a devize koje dobije od stranog državljanina pohranjuje u CBBiH. Centralna banka za ove devize kupuje vrijednosne papire u inostranstvu ili zlato. Dakle, kupuje se sve što ima vrijednost, jer sam novac, kada stoji na računu, ima najmanju vrijednost – pojašnjava Živković.
Po njegovim riječima, kupovinom zlata ili vrijednosnih papira, želi se postići veća vrijednost samog novca čime se čuva konvertibilna marka od devalvacije i pada vrijednosti.
Softić, takođe, navodi da su devizne rezerve inostrana aktiva koja je pod kontrolom monetarne vlasti i stoji joj na raspolaganju u svrhu direktnog finansiranja neravnoteže platnog bilansa ili indirektnog reguliranja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu.
– To se provodi s ciljem utjecaja na visinu kursa domaće valute, te u ostale svrhe. Između ostalog, devizne rezerve služe za osiguranje međunarodne likvidnosti države, ostvarivanje zadataka monetarne politike i za lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala – pojašnjava Softić. Fena
Komentariši