BANJALUKA, Vlada RS neće ići na ukidanje putničkog željezničkog saobraćaja uprkos preporukama Svjetske banke, izjavio je Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza RS.
On je istakao da su njima odavno poznati podaci koje je Svjetska banka iznijela o tome da putnički saobraćaj nije profitabilan, te da zato Vlada izdvaja subvencije od nešto više od sedam miliona za tu namjenu godišnje.
“Radićemo na tome da putnički saobraćaj barem bude manje nerentabilan, jer smo svjesni da nikad neće moći biti profitabilan, kao što je to i u većini drugih zemalja”, rekao je ministar.
“Željeznice RS” dnevno prevezu prosječno 14 putnika po vozu, a prosječna subvencija povratne karte po putniku iznosi 168 maraka, navedeno je u nedavno objavljenim bilješkama Svjetske banke u kojima je za entitetske vlade analizirano stanje željezničkog saobraćaja u BiH, a koju je finansirala Vlada Švedske.
Naime, kako pojašnjavaju u dokumentu, subvencija od 168 maraka po putniku na jednoj vožnji bi se računala kada bi se isplaćivala u skladu sa propisima EU.
Ukoliko bi se cijena povratne vozne karte “pretočila” u cijenu karte autobuskog prevoza, putnik bi mogao kupiti autobusku povratnu kartu do Minhena. Ista subvencija, prema dokumentu Svjetske banke, za FBiH iznosi 108 maraka.
Osim toga, Svjetska banka ističe da BiH ima dvije najiskorištenije željezničke mreže na zapadnom Balkanu, a sveukupna gustina saobraćaja po kilometru po ruti je najveća u regionu.
Koliko je putnički transport u BiH nerentabilan, najbolje govore podaci da više od 97 procenata prevoza obje željeznice čini teret, ali gotovo polovina ukupne distance koju pređu svi vozovi se odnosi na putničke vozove.
Preciznije rečeno, ta distanca u FBiH iznosi 42 odsto od ukupnog prevoza, dok je u RS ona skoro 50 odsto, odnosno polovina ukupne distance koju pređu svi vozovi. Istovremeno, eksperti Svjetske banke ističu da je teretni saobraćaj u oba entiteta izuzetno profitabilan, ali da je putnički dio saobraćaja potpuno nerentabilan, i preporučuju ozbiljne rekonstrukcije načina poslovanja.
Dodatni teret za oba entitetska željeznička preduzeća je činjenica da, kako ističu stručnjaci Svjetske banke, troškovi za plate i naknade zaposlenima čine više od dvije trećine operativnih troškova.
Ono što je osnovni zahtjev EU prema BiH, kada je u pitanju željeznički saobraćaj, jeste odvajanje transporta od održavanja i upravljanja željezničkom infrastrukturom. Kako navode u SB, RS je već pripremila novi zakon u formi nacrta, u kojem je predviđeno da se željezničko preduzeće odvoji u dva posebna preduzeća, te da se omogući pristup trećim operaterima.
Naime, kada BiH ispuni sve propise EU u ovoj oblasti, željeznička preduzeća u oba entiteta moći će slobodno prelaziti međuentitetsku granicu, a preduzećima za upravljanje infrastrukturom će plaćati naknadu za njeno korištenje.
Takođe, obje željeznice će moći prelaziti i državnu granicu, a to pravo će dobiti i ostala željeznička preduzeća u Evropi na teritoriji BiH. Što se tiče načina odvajanja operatera od infrastrukture, Trninić je rekao da će se u četvrtak Vlada konačno opredijeliti za model koji će usvojiti.
“Za početak ćemo odvojiti račune da vidimo kako ko posluje i kako bi se mogle izvršiti određene intervencije. Eventualno bismo mogli odvojiti ostale prateće djelatnosti kako bismo rasteretili ovaj profitabilni dio, tako da svako proba zarađivati za sebe”, rekao je on.
S obzirom na to da će odvajanje preduzeća i liberalizacija željezničkog tržišta dovesti do pojačane konkurencije, Svjetska banka preporučuje ozbiljno razmatranje privatizacije, dok su željeznička preduzeća još u dominantnoj poziciji na tržištu, te da se naredni period iskoristi za stvaranje jeftinijeg, efektnijeg i efikasnijeg sistema. Stav SB je, takođe, da upravljanje vladinim dijelom vlasništva preduzeća nastalog iz željeznica treba izdvojiti iz ministarstava saobraćaja, kako bi se izbjegao sukob interesa.
“Kada je resorno ministarstvo i kreator politike i vlasnik željeznice, javlja se potencijalni sukob interesa. Uloge vlasnika i klijenta bi trebalo da budu jasno razdvojene”, preporučuje se u dokumentu.
“Željeznice RS” trenutno imaju oko 3.100 radnika, a prijedlozi SB obuhvataju opcije od zadržavanja nepromijenjenog broja radnika, smanjenja njihovog broja prirodnim odlivom čime bi se broj radnika do 2025. godine smanjio na 2.200, do prijedloga da se ranim restrukturiranjem broj radnika smanji na 1.300 u narednih 10 godina. Nezavisne novine
Komentariši