BANJALUKA, Plate i doprinosi u javnom sektoru puno su veći problem nego u privatnom sektoru, koji revnosno ispunjava svoje obaveze, tvrdi Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Govoreći o Krivičnom zakonu, koji predvida kažnjavanje poslodavaca zbog neisplaćivanja plata, Aćić u intervjuu za “Nezavisne”, kaže kako se ovaj problem može riješiti isključivo sinergijskim pristupom svih učesnika, od radnika i poslodavaca pa do kontrolnih organa.
Kolege iz poslovne zajednice koji ne ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima naziva nelojalnom konkurencijom, ali opet nije za to da im se stavlja “zvono oko vrata”.
NN: Javna je tajna da ima poslodavaca koji ne izmiruju svoje obaveze. Takvi slučajevi postoje i u javnim preduzećima i ustanovama. Po Vašem mišljenju, ko treba to da riješi (inspekcija, Poreska, neko treći)?
Aćić: Unija udruženja poslodavaca RS je opredijeljena da zastupa interese poslodavaca koji poštuju propise RS i BiH. Moramo voditi dijalog na osnovu činjenica. A to znači da jasno moramo da kažemo ko i u kojoj mjeri ne izmiruje obaveze. Privatni sektor je revnosan u ispunjavanju svojih obaveza, dok je očigledno da javni sektor, pogotovo sektor zdravstva, ima značajnijih problema s likvidnošću, odnosno isplatom plata u cijelosti. Odgovornost za poresku disciplinu, odnosno isplatu zakonom predviđenih obaveza, među kojima i bruto plata, nose prvenstveno kontrolni organi.
NN: Ispostavilo se da ste bili u pravu kada ste se protivili donošenju Krivičnog zakona, koji predvida kažnjavanje poslodavaca zbog neisplaćivanja plata. Šta Vi vidite kao rješenje kako radnici ne bi ostali oštećeni?
Aćić: Ovaj i druge probleme nije moguće riješiti bez sinergijskog pristupa cjelokupnog društva. Problem se neće riješiti ako samo apostrofiramo odgovornost poreskih, odnosno kontrolnih organa. Pored dosljedne primjene propisa, nužno je jačati društvenu odgovornost svih aktera, prvenstveno poslodavaca i radnika, ali i društva u cijelini. Jačanje integriteta kontrolnih organa kroz dosljednu primjenu propisa i pozitivne kampanje sa ciljem jačanja fiskalne odgovornosti fizičkih i pravnih lica uz jačanje transparentnosti rada javnih organa bi mogao predstavljati pravi put.
NN: Da li bi Poreska uprava RS trebalo da posveti više pažnje kada su u pitanju poslodavci koji redovno ne izmiruju svoje obaveze?
Aćić: Siguran sam da neuredni poreski obveznici i sada imaju poseban tretman u Poreskoj upravi, kao i da se primjenjuju mjere sa ciljem preveniranja negativnih pojava. Podržavamo transparentan pristup u smislu objavljivanja podataka o poreskim dužnicima, ali i o subjektima koji izmiruju svoje obaveze. Smatramo da u javnosti treba više isticati pozitivne primjere, ali i osmisliti niz aktivnosti i mjera koji bi dodatano stimulisali poslodavce koji redovno izmiruju svoje obaveze. Moramo naglasiti da postupci reprograma koji se trenutno provode destimulativno djeluju na poreske obveznike koji redovno izmiruju svoje obaveze.
NN: U tom kontekstu da li možda Inspekciji rada treba dati veća ovlaštenja?
Aćić: Ne. Smatramo da kontrolni organi imaju sasvim dovoljno ovlaštenja, samo ih treba dosljedno sprovoditi. NN: Koliko upravo nesavjesni poslodavci nanose štete ugledu ostatka zajednice koji poštuje svoje radnike i njihova prava? Aćić: Najčešće se radi o onim subjektima koji predstavljaju nelojalnu konkurenciju. Takvi subjekti urušavaju integritet poreskog sistema, ali i integritet poslovne zajednice. Naš interes je zadovoljan i zdrav radnik, i to moramo afirmisati ne samo mi kao poslodavci nego cjelokupno društvo. Radnik i poslodavac zajedno stvaraju novu vrijednost iz koje finansiramo sve društvene potrebe. Bez harmoničnog i izblansiranog odnosa između, ove dvije, rekao bih, najznačajnije društvene grupacije, nema srećnog i prosperitetnog društva.
NN: Često iz Unije udruženja poslodavaca RS govorite o poslodavcima koji ne ispunjavaju svoje obaveze, što je pohvalno, ali zašto ne govoriti imenom i prezimenom o tim ljudima, koji, na kraju krajeva, i vama ruše ugled?
Aćić: Često smo svjedoci da se pojedincima ili organizacijama stavlja “zvono oko vrata” pojačanom medijskom aktivnošću. Mi nismo za takav pristup. Treba pustiti institucije da rade svoj posao na miru i bez uticaja javnosti. Nikad nije kasno za javnu osudu. Ako se radi o subjektima koji kontinuirano krše propise i ne rade u skladu sa zakonom, mi smo prvi za to da se objavi tačno o kojim subjektima se radi. Ovdje moramo naglasiti da je u prošlosti veoma često Savez sindikata, koristeći neodređeni termin – poslodavci, nanosio veliku štetu poslodavcima koji posluju po propisima i na taj način urušavao poslovni ambijent u Srpskoj. Radni odnosi su veoma osjetljivo pitanje i zahtijevaju veoma odgovorne ljude, pogotovo u komunikaciji s javnošću.
NN: Privreda RS se nalazi u veoma teškoj situaciji, sve više malih preduzeća se gasi, velike firme nisu u puno boljoj situaciji, radnicima se duguju plate, ne uplaćuju doprinosi. Šta je to što moramo promijeniti da bi stvari krenule na bolje?
Aćić: Jako je bitno da imamo tačne informacije i da jasno napravimo distinkciju između onih koji svoje obaveze ispunjavaju na vrijeme i u cijelosti i onih koji to ne čine. Izvjesno je da period tranzicije traje predugo. Bez obzira na to da li se radi o optimalnom ekonomskom sistemu, naše društvo će se morati prilagoditi životu i radu u uslovima tržišne ekonomije. Smanjenje javne potrošnje i smanjenje oporezivanja rada su prioritetni potezi. Moramo postići i kvalitetniju pokretljivost radne snage, a demografska kretanja nam i ne idu na ruku. S obzirom na složenost problema nužan je opšti društveni konsenzus, koji je moguće postići dijalogom i spremnošću na kompromise. Nezavisne novine
Komentariši