Američki divovi milijarde skrivaju u poreskim oazama

NJUJORK, Najvećih 500 američkih kompanija, među kojima Apple, Microsoft, GE i Pfizer, drži više od 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inostranstvu kako bi izbjegle oporezivanje u SAD-u, a ako povuku taj novac u zemlju, moraće platiti 620 milijardi dolara poreza.

Studija, koju su u utorak objavile dvije neprofitne organizacije, pokazuje i to da gotovo tri četvrtine kompanija s Fortuneove liste 500 najvećih američkih kompanija po prihodima ima podružnice u poreskim utočištima, kao što su Bermuda, Irska, Luksemburg i Holandija.

Najviše, 181 milijardu dolara, u inostranstvu drži tehnološki div Apple, i to u tri podružnice. Pokuša li vratiti taj novac u SAD, moraće platiti poreze u iznosu od 59,2 milijarde dolara.

Konglomerat General Electric (GE) drži u 18 podružnica u inostranstvu119 milijardi dolara, a slijedi softverski div Microsoft sa 108 milijardi dolara u pet podružnica, dok najveća svjetska farmaceutska kompanija Pfizer u 151 podružnici u inostranstvu drži 74 milijarde dolara.

“Najmanje 358 kompanija, ili gotovo 72 odsto s liste Fortune 500 najvećih, imalo je podružnice u poreskim utočištima na kraju 2014. godine. Ukupno su imale najmanje 7.622 podružnice”, navodi se u studiji Centra za poresku pravdu i Fonda za istraživanje javnog interesa.

Oko 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inostranstvu

Kompanije s liste Fortune500 drže više od 2.100 milijardi dolara akumulirane dobiti u inostranstvu kako bi izbjegle plaćanje poreza u SAD-u, pri čemu njih 30 drži 1.400 milijardi dolara, ili 65 odsto ukupnog iznosa, navodi se u studiji.

Procjenjuje se da bi 57 kompanija s te liste trebale platiti 184 milijarde dolara poreza u SAD-u da novac ne drže u inostranstvu, prenose agencije.

U studiji se navodi i to da te kompanije u inostranstvu plaćaju oko 6 odsto poreza, dok bi u SAD-u porez platile po stopi od 35 odsto.

“Kongres može i trebao bi preduzeti snažne poteze kako bi spriječio kompanije da koriste poreska utočišta, što bi povratilo pravednost u poreski sistem, smanjilo deficit i poboljšalo djelovanje tržišta”, zaključuje se u studiji.