TOKIO, Na azijskim berzama se u četvrtak trguje nesigurno jer ponovo rastu prinosi na američke obveznice, a ulagači se plaše da će jačanje inflacije dovesti do povećanja kamata i troškova zaduživanja kompanija.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati gotovo nepromenjen u odonosu na juče, blizu najnižih nivoa u šest nedelja.
Pritom na Tokijskoj berzi Nikkei indeks je ojačao više od 1 %, dok su cijene akcija u Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,8 %. U Šangaju su pale više od 1,5 %, a oslabili su i neki drugi indeksi u regiji.
Azijski su ulagači suzdržani jer je jučerašnje trgovanje na Wall Streetu pokazalo da se najveća svjetska berza ne uspjeva stabilizovati nakon oštrog pada krajem prošle i početkom ove nedjelje.
Doduše, oscilacije cena akcija manje su nego pre nekoliko dana, no juče su na Wall Streeru u većem delu trgovanja indeksi berza bili u pozitivnom području da bi pred kraj trgovanja oštro pali i završili u minusu.
Većina analitičara i idućih dana očekuje nestabilno trgovanje jer niko nije siguran u kojem će smjeru tržište krenuti.
Je li pad tržišta u ponedeljak, najveći u više od šest godina, bila samo zdrava korekcija cijena prije njihovog novog uspona ili će indeksi dodatno pasti.
Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svetskih ekonomija – od SAD-a i Kine, do evrozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.
No, s druge strane, ulagači se plaše jačanja inflacije, što bi moglo izazvati brži tempo povećanja kamata američke centralne banke.
Plaše se, takođe, da je tržište akcija precjenjeno, s obzirom da njime već devet godina vladaju ‘bikovi’ i da su posljednjih mjeseci indeksi berza gotovo neprestano dostizali rekordne nivoe.
„Sada, kada su svi na ivici, napeti, za očekivati je povećana nestabilnost, pa mogu uslediti i veći skokovi i dublji padovi indeksa”, kaže Alan Lancz, predsednik u kompaniji Alan B. Lancz & Associate.
Tim više što su ponovo porasli prinosi na američke obveznice i krenuli prema najvišim nivoima u četiri godine. To je posljedica jučerašnjeg dogovora između republikanaca i demokrata u Kongresu o povećanju budžeta za iduće dve godine od 300 miijardi dolara.
Ulagači se plaše da će to povećanje državne potrošnje, zajedno s nedavno uvedenom poreznom reformom, dovesti do pregrejavanja ekonomije, koje već sada snažno raste.
Povećana potrošnja mogla bi izazvati jačanje inflacije, što bi moglo američki Fed navesti na ubrzanje tempa povećanja kamata.
Američka centralna banka lani je povećala ključne kamatne stope u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od marta.
Zbog toga se posljednjih dana prinosi na američke obveznice kreću oko najviših nivoa od početka 2014. godine. A viši prinosi štete akcija jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz akcija i kupiti obveznice.
Pod pritiskom su i cijene nafte nakon što je juče objavljeno da je proizvodnja ‘crnog zlata’ u SAD-u na rekordnim nivoima, pri čemu zalihe rastu.
Zbog toga je cijena barela na američkom tržištu pala na 61,25 dolara, najniži nivo u mjesec dana, dok se na londonskom tržištu cijena barela kreće oko najnižeg nivoa u šest nedjelja, 65,15 dolara.
A nakon dogovora o budžetu u Kongresu dolar je znatno ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dostigao je jutros najviši nivo u dvije nedjelje, 90,40 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 89,64 boda.
Pritom se kurs dolara prema japanskoj vauti kreće oko 109,30 jena, kao i juče u ovo doba, dok je prema evru znatno ojačao.
Zbog toga je cijena evra jutros skliznula na 1,2275 dolara, nedaleko najnižeg nivoa u dviije nedjelje, dok je juče u ovo doba iznosila 1,2390 dolara. Hina
Komentariši