Bankari već zaboravili krizu

LONDON, Velika Britanija iz ekonomske i finansijske krize polako izlazi očeličena dosadašnjim bolnim rezovima, ali su dobra vremena još daleko, međutim, ne za sve.
Već sada glava ne boli finansijski bolje stojeće, a naročito bankare koje uopšteno mnogi krive za izazivanje ekonomske krize u svijetu. Nova konzervativna vlada najavila je da će 22. juna u javnost izaći sa svojim budžetom i prijedlogom za smanjenje rekordnog budžetskog deficita, a analitičari već sada očekuju nova smanjenja javnih troškova, koja bi mogla biti najveća u posljednjih 30 godina.
Ipak, čini se da će i nove budžetske mjere odgovarati bankarima, već oporavljenim poslije naplaćenih kamata, koji ponovo počinju da cvjetaju. O oporavku bankara i bogatih svjedoče luksuzne prodavnice u Bond stritu i Sevil Rou s najsavremenijim mehanizmima roleks satova i luksuznim odijelima sa čijih rafa roba prosto odleprša.
“Svaki profit koji bankari ostvaruju dolazi, a da oni ništa ne rade”, izjavio je jedan bankar u Kanari Varfu – londonskom finansijskom distriktu gdje su smješteni bankarski džinovi HSBC, Citibank i Barclays.
Prema finansijskom izvještaju iz februara bankari u Londonu su dobili bonus zbog dobrog poslovanja u prosjeku 40 odsto osnovne zarade, koja je, takođe, povećana u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je ukupno bogatstvo 1.000 najimućnijih ljudi u Velikoj Britaniji povećano za trećinu. Usponu bankara pomogli su obični građani uzimajući kredite. Britanci su ubjedljivo najzaduženiji stanovnici zapadne Evrope, pošto svaki od njih u prosjeku duguje 4.642 evra, a kada se uračunaju dugovi po hipotekarnim kreditima, građani Velike Britanije ukupno duguju čak 1,2 biliona funti. Prema istraživanju kompanije “DataMonitor” Britanci su krivi za trećinu svih kredita u ovom dijelu svijeta, a zadužuju se dvostruko više od ostalih Evropljana. Britansko tržište potrošačkih kredita dostiglo je prošle godine 215 milijardi funti, dok je u svim ostalim zapadnoevropskim zemljama isto ukupno zaduženje preračunato u valutu Velike Britanije iznosilo 696 milijardi funti.
Situacija postaje zanimljivija poslije izbora održanih 6. maja i dolaska na vlast konzervativaca uz pomoć liberaldemokrata, koji su u predizbornim nastupima obećavali poštenije društvo. Liberaldemokrata Vins Kejbl, zadužen u novoj vladi za nadgledanje bankarskog i poslovnog sektora, naglašava kao prioritet povratak biznisa u normalne tokove i “novu bankarsku disciplinu. Neki analitičari, međutim, smatraju da su to dimne zavjese, jer su mnogi članovi novog konzervativnog kabineta Dejvida Kamerona, kao i on sam i njegov ministar finansija Džordž Ozborn, zapravo bogati ljudi.
U londonskom Sitiju, gdje su finansije industrija i od čijeg poslovanja zavisi kompletna britanska privreda, smatraju da je oporavak još daleko.
“Prvo treba privreda da krene da bi svima bilo bolje. Ljudi mogu da pomognu oporavak banaka, ali ako u Sitiju nema opšteg pomaka, nema ni u britanskoj ekonomiji”, kako je izjavio jedan finansijski advokat.
Iz Kanari Varfa odgovaraju da sve rade legalno i pitaju šta još treba da urade da to dokažu.
“U bankama nema više od pet ljudi koji rade s kreditima i profitima od njih. Kako oni mogu da kreiraju finansijsku situaciju”, kaže jedan bankar.
Drugi, opet, smatraju da političari iskorištavaju bankare da bi skrenuli pažnju sa neuspjeha u dosadašnjem određivanju bankarskih pravila poslovanja, prenose agencije.
“Bankari su laka meta, žrtveni jarac, kada političari treba da skrenu pažnju sa svojih neuspjeha”, tvrdi jedan bankar. (Reuters)
Beneficije bankara i dug građana
•    40% – rast bankarskih bonusa na osnovnu plata
•    30% – rast ukupnog bogatstva 1.000 najimućnijih Britanaca
•    4.003 funti – zaduženost po glavni stanovnika
•    1,2 biliona funti – ukupna zaduženost stanovnika
•    30% – učešće kredita Britanaca u zaduženju građana zapadne Evrope
Donatorstvo pod lupom
Analitičare zbunjuje još jedna pojava karakteristična za prvu četvrtinu ove godine – značajan rast ulaganja u dobrotvorne fondove, što razvija sumnju da li se radi o iskrenom milosrđu ili o pranju savjesti.
Prema podacima Fondacije dobrotvorne pomoći (CAF), koja okuplja dobrotvorne i milosrdne priloge, u donatorski fond je u prvoj četvrtni ove godine uloženo 70 miliona funti, što je tri puta više u odnosu na isti period prošle godine.
“Britanska privreda je možda još u neizvjesnom položaju, ali filantropska aktivnost raste”, saopštio je CAF.
U britanskoj javnosti je skoro jedinstven zaključak da bogati pojedinci traže načine da doniraju i time lakše nose svoje bogatstvo u situaciji kada se zemlja bori za izlazak iz privredne i finansijske krize.
Smanjenje potrošnje
Novi britanski ministar finansija Džordž Ozborn najavio je juče smanjenje potrošnje za 6,24 milijarde funti u cilju smanjenja rekordnog budžetskog deficita.
Ozborn je rekao da će rezanje potrošnje uključiti dvije milijarde funti iz programa informacionih tehnologija, nabavki i imovine, dok će 700 miliona funti biti ušteđeno smanjenom regrutacijom i još 500 miliona funti smanjivanjem “male” potrošnje. Ozborn nije iznio podatke koliko će radnih mjesta biti ukinuto u javnom sektoru, ali je dodao da će većim dijelom to biti postignuto tako što neće biti zapošljavanja novih ljudi na upražnjena mjesta.
Britanska vlada je, takođe, najavila mjere štednje smanjivanjem voznog parka za ministre i odvraćanjem od putovanja avionom prvom klasom s ciljem da uštedi milijardu funti.