Bez kredita nema ni trpeze

BANJALUKA, SARAJEVO, Za predstojeće novogodišnje i božićne praznike bh. građani će u prosjeku potrošiti od 150 do 200 evra, a kako bi praznike dočekali u inostranstvu ili uz bogatiju trpezu, mnogo ih se odlučuje i za podizanje kredita.
Iako zaduživanje postaje jedini način da sebi priušte putovanje ili luksuznije slavlje, ekonomski analitičari upozoravaju da građani tako nepotrebno idu u minus i povećavaju svoje troškove, koje poslije vraćaju tokom cijele godine.
(Ne)prilike:
Da su ekonomske prilike u BiH i dalje nepovoljne, pokazuju i rezultati istraživanja entitetskih udruženja za zaštitu prava potrošača, prema kojima će, prvenstveno zbog nedostatka finansijskih sredstava, većina bh. građana Novu godinu dočekati u krugu porodice.
U prilog tome govore i pesimistična očekivanja trgovaca, koji kažu da je posljednjih godina, uprkos akcijskim sniženjima koja nude, prodaja robe pred novogodišnje i božićne praznike sve lošija.
Banjalučanka Bojana Gatarić kaže da će sa društvom Novu godinu dočekati u jednom od banjalučkih lokala, te dodaje da će za to slavlje potrošiti više od pola svoje plate.
“S obzirom na to da planiram kupiti poklone prijateljima povodom Nove godine, a uplata slavlja je 50 KM, za to, kao i za ostale prateće troškove, planiram potrošiti oko 300 KM”, kaže Bojana, dodajući da se uplate u banjalučkim lokalima i restoranima kreću od 30 do 100 KM.
Građani BiH, kako ističe Miloš Todorović, ekonomista Udruženja ekonomista RS SWOT, u prosjeku troše do 30 odsto više pred praznike, te je zaduživanje jedina mogućnost za pokriće takvog povećanja troškova.
“Mnogi uzimaju kredite da bi otišli na skijanje ili proslavili Novu godinu u inostranstvu, a takvo zaduživanje zbog praznika je veoma loša varijanta. Većina koristi i minus po tekućem računu i u tom slučaju bi bilo bolje da podignu novac kako bi imali uvid u svoju potrošnju, jer plaćajući račune direktno s kartice građani troše daleko više nego što bi inače potrošili”, kaže Todorović.
Koliko su građani ne samo evropskih zemalja, nego i zemalja regiona u većoj prednosti u odnosu na bh. građane, pokazuje primjer Hrvatske, gdje je prosječna plata radnika 50 odsto veća od prosječne plate u BiH.
“Uključujući državne službenike, bh. građani zarađuju prosječno 758 KM, a prosječan građanin u najbližoj nam Hrvatskoj, koja čak nije ni u Evropskoj uniji, 50 odsto više, dok je u Sloveniji prosječna plata čak i usljed recesije iznosila između 700 i 800 evra. Imajući u vidu da su cijene u Sloveniji i kod nas iste, građani BiH od 30 do 60 odsto manje troše pred praznike u odnosu na građane Slovenije”, kaže Todorović.
Pokloni: On dodaje da se ljudi u BiH, ni u ovo krizno vrijeme, ne žele odreći tradicionalnog običaja kupovine skupih poklona, te da tako troše mnogo novca na nepotrebne troškove.
Da se u ovom periodu građani češće opredjeljuju za uzimanje manjih kredita, kažu i u mikrokreditnim organizacijama, gdje je zabilježen porast zahtjeva za brzim kreditima od 10 do 15 odsto.
U Mikrokreditnom društvu “Mikrofin” navode da je, u poređenju s prethodnim mjesecima, u decembru zabilježen porast zahtjeva za brzim kreditima za nekih 15 odsto, a da prosječan isplaćeni kredit po ovom kreditnom proizvodu za prvih 15 dana decembra iznosi 2.062 KM.
I u Udruženju potrošača FBiH kažu da većina građana BiH trošeći novac pred praznike, prekoračuje svoje finansijske mogućnosti, te navode da većina stanovništva na proslavnu novogodišnjih praznika troši oko 30 odsto kućnog budžeta.
Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača FBiH, kaže da će mnogi bh. građani Novu godinu dočekati u krugu porodice, a da određeni pokazatelji govore da je u periodu oko Nove godine povećano kreditno zaduženje po osnovu potrošačkih kredita, kako bi mogli obilježiti praznike.
Lakota, međutim, upozorava na sve izraženije raslojavanje društva na one koji su u prilici da troše bez razmišljanja i one kojima slavlje postaje pravi luksuz.
“Stanje u zemlji je veoma loše, imajući u vidu visinu penzija, te da je 500.000 nezaposlenih u BiH, a i oni koji su zaposleni rade za minimalac. S druge strane, tu je oko 15 do 20 odsto bogatijeg stanovništva, koje je u mogućnosti da praznike provode van države, putujući u inostranstvo, tako da je sve izraženije raslojavanje društva i sve je manje zastupljen srednji sloj”, kaže Lakota.
Na isto ukazuje i Dragovan Petrović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača RS, koji kaže da je praznična potrošnja bh. građana, u poređenju sa zemljama Evropske unije, daleko manja.
Kupovna moć:
“Prosječno građani Evrope troše od 600 do 1.200 evra za novogodišnje praznike, a prema procjenama našeg udruženja, ove godine će za predstojeće praznike građani BiH potrošiti od 150 do 200 evra”, kaže Petrović, dodajući da taj podatak pokazuje koliko je kupovna moć pala u BiH.
I Petrović kaže da će se, uprkos skromnim primanjima, mnogi građani BiH, u želji da zaborave na svakodnevne brige i da se malo opuste, zadužiti više nego što im to okolnosti dozvoljavaju.
“Poslije praznika zbog toga obično slijedi stezanje kaiša, tako da se poslije januara obično počinje razmišljati o vraćanju dugova”, kaže Petrović.
Kaže da je manje onih koji Novu godinu dočekuju u zimovalištima ili inostranstvu, te da se tim povodom dosta češće priređuje samo skromni ručak.
“BiH ima veoma nizak standard, te smo u Evropi negdje na dnu ljestvice po primanjima. Čak su i Srbija i Crna Gora, gdje su manje prosječne plate, u tom pogledu isred nas”, objašnjava Petrović.
Govoreći o novogodišnjim sniženjima, rasprodajama i akcijskim prodajama robe, kojima trgovci u ovom periodu privlače kupce, Petrović naglašava da povoljnosti koje nude domaći trgovci nisu ni blizu onih u zemljama zapada, gdje je konkurencija daleko veća.
“Na taj način prodavci žele da privuku pažnju kupaca i povećaju promet, ali su u suštini takve povoljnosti simbolične i nisu mnogo od koristi kupcima”, kaže Petrović.
Prodavci, međutim, kažu da su cijene robe prilagodili mogućnostima kupaca, ali da problem predstavljaju niska novčana primanja i neizvijesnost da će ostati bez posla, pa se mnogi plaše da na kupovinu potroše veće sume novca.
Zorica Opačić, poslovođa dragstora “Sindi” u banjalučkom naselju Borik, kaže da su nepovoljne ekonomske prilike i ove godine, kao i prošle, negativno uticale na kupovnu moć građana, tako da, osim veće posjećenosti kupaca povodom Svetog Nikole, za božićne praznike i Novu godinu ne očekuje povećanje prodaje u radnjama.
Hrana:
“Za Nikoljdan očekujemo nešto više kupaca nego obično i tada se najviše prodaju mliječni program, suhomesnati proizvodi, voće, povrće i peciva. Prodaja druge robe je sporadična”, kaže Opačićeva, dodajući da je proteklih godina prodaja pred praznike bila daleko bolja.
Nataša Baštinac, portparol banjalučke “Tržnice”, kaže da je svake godine uobičajeno da pred praznike prodaja robe na tržnici bude povećana, pogotovo vikendom, te da isto očekuju i ove godine. Ipak, dodaje da, s obzirom na nepovoljne ekonomske prilike, ne očekuju specijalno povećanje prometa za vrijeme praznika za razliku od prošlih godine.
“Kao i većina ostalih firmi, ‘Tržnica’ je omogućila i prodaju robe na rate zaposlenima u preduzećima s kojim ima sklopljen ugovor o kupovini robe putem administrativne zabrane, ali nažalost, zbog ekonomske krize koja je aktuelna, u vrijeme praznika najviše se prodaje prehrambena roba”, kaže Baštinčeva.
Kako bi privukli kupce i povećali prodaju, tržni centri nude razna akcijska sniženja i rasprodaje, te kako kažu, očekuju dobru prodaju u narednim danima.
“Merkator” Banjaluka pripremio je akciju “Novogodišnji kuponi pogodnosti”, koja se zasniva na poklon bonovima koji donosiocu prilikom kupovine omogućuje i do 20 odsto popusta.
“Ponuda traje od 2. do 22. decembra 2010. godine, a već od 23. decembra naše kupce očekuje novi akcijski katalog s proširenom ponudom i akcijskim cijenama”, navodi Tatjana Raković, službenik za odnose s javnošću “Merkatora”.
S obzirom na to da zaduživanje postaje sve češći način da se obezbijedi dobro slavlje, običaji rastrošnog ponašanja pred praznike, sve se teže suprotstavljaju krizi, koju, bar na jedan dan, dočekujući Novu godinu, želi zaboraviti većina bh. građana. Nezavisne novine