BiH srlja u hronično veliki robni deficit

MOSTAR, BiH je u prvih pola godine izvezla robe u vrijednosti od 4 milijarde i 74 miliona konvertibilnih maraka i uvezla 7 milijardi i 376 miliona konvertibilnih maraka, što znači da je ostvarila deficit od 3 milijarde i 302 miliona maraka i pokrivenost uvoza izvozom od 55, 2 odsto, izjavio je juče u Mostaru predsjednik Privredne komore Federacije BiH Jago Lasić.
U poređenju sa šest mjeseci protekle godine ostvaren je rast izvoza od 693 miliona maraka ili 20, 5 odsto dok je rast uvoza 1 milijardu 138 miliona, što znači kako je taj rast veći za skoro 500 miliona maraka.
“Imamo kontinuirani pad izvoza po mjesecima kada se uporedi izvoz po mjesecima od januara do juna s istim periodima u prošloj godini”, istakao je Lasić.
“Došli smo u situaciju da nam se rast izvoza na jednom manjem nivou povećao za 20, 5 odsto, a uvoz se povećao za 18, 2 odsto što znači skoro je dostigao rast izvoza”, kazao je Lasić ističući kako BiH srlja u hronično veliki robni deficit.
Pozvao je institucije vlasti da se, kako je kazao, uozbilje, i da, ukoliko ne mogu potpomoći izvoz, zamijene uvozne robe domaćom robom.
“BiH će konstantno imati hronični deficit sve do onog trenutka dok ne bude imala dovoljno svojih roba da zadovolji svoje potrebe, odnosno dok ne proizvede dovoljno roba da može zamijeniti one robe koje se uvoze u BiH”, pojasnio je Lasić.
Što se tiče zaposlenih u BiH ih ima 694 191, a nezaposlenih je 526 791.
“Zaposlenost je u odnosu na prosjek iz 2010. godine pala. Prosjek u 2010. bio je 696.365 što znači da je ove godine oko 2.000 manje zaposlenih. Interesantno je da je pao broj zaposlenih u poljoprivredi, ribarstvu, rudarstvu, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu (…) dok se povećao broj zaposlenih u  snabdijevanju električnom energijom, gasom i vodom, poslovanju nekretninama, javnoj upravi i odbrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti. To znači da je u vanprivrednim djelatnostima došlo do porasta zaposlenosti, a u privrednim djelatnostima je pao broj zaposlenih”, naveo je Lasić.
Što se tiče izvozno uvoznih aktivnosti po regijama, najveći partner BiH je Evropska unija i zemlje CEFTA-e koje u ukupnom opsegu učestvuju sa 70, 27 odsto, dok sve ostale zemlje učestvuju s 30 odsto.
Najviše je u izvozu BiH radila s Njemačkom, Hrvatskom, Srbijom, Italijom, Slovenijom, Austrijom, Crnom Gorom, Švajcarskom, Mađarskom i Holandijom. Uvoz je najjači bio iz Hrvatske, pa zatim iz Njemačke, Ruske Federacije, Srbije, Italije, Kine, SAD, Austrije i Turske.
“Zemlje u koje izvozimo su uglavnom zemlje iz okruženja, dok se u uvozu pojavljuje Ruska Federacija, Kina i SAD odnosno zemlje koje nisu u našem okruženju”, kazao je Lasić.
Na pitanje kako zaustaviti ovakvo stanje, Lasić ističe kako BiH ima pravo uvođenja privremenih mjera koje mogu biti određenog vremenskog karaktera, i koje se mogu uvoditi svake godine dok se ne otklone uzroci koji dovode do ovakvog stanja.
Lasić navodi kako bi se kroz izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini mogla pospješiti prodaja domaćih roba. Istakao je i to kako bi BiH trebala uvesti  necarinske barijere.
Kazao je kako postoji dosta mjera koje mogu zaštiti domaću proizvodnju, ali da se kod nas u praksi ne radi ono što bi se trebalo raditi kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
Što se tiče Klasovog najavljenja smanjenja cijene hljeba, Lasić ističe kako bi to smanjenje za sobom  trebalo povući cijelu lepezu proizvoda koji se oslanjaju na pšenicu.
Tokom konferencije za novinare Lasić je istakao problem Spoljnotrgovinske komore BiH koja, kako je kazao, ne sarađuje s entitetskim komorama i s Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Lasić ističe kako Spoljnotrgovinska komora otvara svoja predstavništva u Banjaluci, Tuzli i Mostaru umjesto da otvara svoje kancelarije izvan BiH.
Navodi kako su privredne komore Republike Srpske i Federacije BiH pokrenule inicijativu da se rad Spoljnotrgovinske komore specijalizuje isključivo na spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH, a ne nikako na pitanje privrede. Nezavisne novine