SARAJEVO, BANJALUKA – Tokom ljetnih mjeseci inače dolazi do povećanja uvoza ledenih poslastica, a prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, građani ove godine najviše konzumiraju sladoled koji stiže iz Hrvatske, zatim iz Srbije i Poljske.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH istakli su da je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno ukupno 4.255.378,03 kilograma sladoleda, čija je vrijednost 19.754.100,13 KM.
“Nešto više od polovine uvezenog sladoleda dolazi iz Hrvatske, odnosno ukupno je uvezeno 2.183.522,67 kilograma ukupne vrijednosti 9.403.695,14 KM“, navodi se u podacima UIO BiH.
Nakon Hrvatske, u prvih šest mjeseci ove godine najviše je sladoleda uvezeno iz Srbije, i to 1.399.706,12 kilograma, ukupne vrijednosti 6.164.569,86 KM, a slijedi Poljska sa 250.477 kilograma vrijednosti 1.444.147 KM.
“Nakon Hrvatske, Srbije i Poljske, sladoled je u toku prvih šest mjeseci ove godine pristigao i iz Sjeverne Makedonije, Mađarske, Rumunije, Njemačke, Slovenije, Francuske, Turske, Grčke i Ukrajine“, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Kako se dalje navodi, Bosna i Hercegovina u toku ove godine nije izvozila sladoled.
U toku prošle godine u BiH je uvezeno 5.323.721,98 kilograma sladoleda vrijednosti 25.641.668,24 KM.
“Bosna i Hercegovina je prošle godine izvezla ukupno 34.771,80 kilograma sladoleda vrijednosti 187.500,60 KM. Od ovog iznosa najviše je izvezeno u Bjelorusiju i to 29.678,46 kilograma vrijednosti 158.728,07 KM. Bosanskohercegovački sladoled se još našao u Albaniji i Velikoj Britaniji“, navodi se u podacima UIO BiH.
U toku 2019. godine uvezeno je 5.649.670,22 kilograma sladoleda vrijednosti 28.047.384,09 KM, dok je izvezeno svega 12.834 kilograma sladoleda vrijednosti nešto više od 26.000 KM.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je za “Nezavisne” da se s ovim podacima ne može vidjeti koliki udio na tržištu BiH čini domaći sladoled, ali da se zna i da je svakome jasno da je malen.
“Svako ko prođe kroz bilo koji prodajni objekat može vidjeti da je potpuna dominacija uvoznog sladoleda. Kada je riječ o neupakovanoj formi sladoleda koji dominira u restoranima, ugostiteljskim objektima i poslastičarnicama, onda možemo reći da tu imamo određeni udio domaćeg sladoleda, ali i to je malo“, naglasio je Gavran.
Istakao je da je prije rata Bosna i Hercegovina imala veliku proizvodnju sladoleda, te da se i poslije pokušalo masovno proizvoditi, ali bezuspješno.
“Potpuna dominacija uvoznog sladoleda dominira ne samo kod nas, nego i u regiji. Ono što je razlika je da u Hrvatskoj i Srbiji imamo strane kompanije, odnosno to je njihov proizvod bez obzira na to što je vlasnik stranac. Radnici u ovim državama žive od proizvodnje sladoleda. Ovo stanje kod nas je veoma loše, a odliv novca je ogroman. Imamo vrhunske mljekare i jasno je da bi one mogle proizvoditi kvalitetan sladoled jer za to nije potrebna neka komplikovana tehnologija, a on je ključni proizvod, pogotovo ljeti“, zaključio je Gavran. Nezavisne
Komentariši