“Nadam se da će ovo biti poticaj za dalje jačanje zajedničkih kompanija, bez obzira na ukupan ambijent jer se i manjim potezima mogu slati snažne poruke”, kaže Nedžad Branković premijer Federacije BiH u intervjuu za “Nezavisne”.
NN: Najviše interesovanja je izazvao dogovor o gradnji hidrocentrale na rijeci Ugar. Komentari su da Ugar baš i nije rijeka za centrale, da je to investicija više za privatnu inicijativu, ali i da je 40 miliona eura previše?
BRANKOVIĆ: Ta rijeka je i ranije pominjana. Granica između entiteta ide upravo maticom te rijeke i sve te potencijale treba iskoristiti, a moguća je i saradnja s Rusijom na osnovu duga za gas i klirinškog duga. Ali stvari treba gledati s aspekta da dva entiteta ipak prave zajedničku kompaniju. Postoje procjene da gradnja hidrocentrala košta milion eura po megavatsatu, ali ćemo napraviti studiju izvodljivosti i idejni projekat, pa ćemo imati pouzdanije procjene.
NN: Šta bi trebalo da bude rezulat razmjene budžeta?
BRANKOVIĆ: Zašto ne razmijeniti budžete, gdje se čitaju politike vlada: odnos prema poljoprivredi, prometu i komunikacijama, zdravstvenom sektoru, obrtu, povratnicima? Zašto ne sinhronizirati aktivnosti, jer građanima treba da obezbijedimo isti kvalitet života?
NN: Stiče se utisak da entiteti sjajno sarađuju, a da na državnom nivou, iako su u pitanju iste političke partije, stvari ne idu dobro?
BRANKOVIĆ: Ne treba to tako posmatrati. Mi odranije dogovaramo sastanke i s Vijećem ministara i pokušavali smo da ih organizujemo, ali nismo uspijevali. Ne treba iz toga izvlačiti neke poruke, mi samo nastojimo da radimo normalno.
NN: U parlament FBiH je upućen plan privatizacije, ali i program investicija koji se dobrim dijelom bazira na rezultatima privatizacije. Na čemu temeljite optimizam da će ona uspješno teći ako je do sada išla dosta loše?
BRANKOVIĆ: Imamo podršku programu i mislim da su institucije koje rade te poslove zrelije, iskusnije, kadrovi su educirani i prošlo je vrijeme prohodavanja. Sada hodamo.
NN: Vlada FBiH je nedavno usvojila Uredbu o gasu iako je međunarodna zajednica tražila državnu politiku upravljanja gasom, a Vlada RS usvojila zakon. Zašto uredba?
BRANKOVIĆ: FBiH ima drugačiji odnos prema razvoju državnih institucija i mi mislimo da život ne smije stati dok se ne napravi državni zakon. Ovo je prelazno rješenje, kojim ne želimo preuzimati ingerecnije države.
NN: Zašto uredba, a ne zakon?
BRANKOVIĆ: Kod nas je to do sada bilo neuređeno područje, a donošenje zakona bi za nas bilo prejudiciranje pitanja hoće li tog zakona biti na državnom nivou. Uredbom imamo instrumentarij da upravljamo, a ne prejudiciramo rješenje na državnom nivou.
NN: Mnogo je informacija u medijima o dešavanjima u “BH Telecomu”, čija se privatizacija priprema: da se dijeli stara dobit, da se dijeli nepotrošeni novac predviđen za investicije u ranijim godinama, da se bez tendera kupuje zgrada od 40 miliona KM i to sve u vrijeme dok se tamo mijenja uprava?
BRANKOVIĆ: To su proizvoljne priče izvora i medija o kojima oni koji ih plasiraju nemaju dovoljno informacija. Tamo nema nikakvih odluka osim odluke Skupštine da se neraspodijeljena dobit iz prošlih godina podijeli. To je iznos od 58 miliona KM i nema drugog, a oporezovan je kao ukupna dobit, prije nego što je donijeta odluka koji dio se dijeli dioničarima, a koji ostaje kao neraspodijeljen. Ljudi često imaju neke brojeve koje ne znaju iskoristiti. Nema ni odluke o kupovini zgrade, nego je to odluka iz 2005. godine da “BH Telecom” ne treba da bude podstanar, nego treba da ima svoju zgradu.
NN: Da li je tačno da je već dogovoreno da “Deutsche Telekom” bude novi vlasnik “BH Telecoma”?
BRANKOVIĆ: Za privatizaciju “BH Telecoma” nama prvo treba odluka parlamenta i tek tada će krenuti zakonske procedure za prodaju. Istina jeste da raste interes za ovo preduzeće i to je dobro. Već ima pet do sedam kompanija koje se interesuju, ali to su samo razgovori i mi nemamo obaveze ni prema kome.
NN: Kako je moguće da je sarajevski telekom stalno u centru nekih skandala, dok HT Mostar radi bez problema i napreduje?
BRANKOVIĆ: Vjerovatno je to zbog toga što oni imaju partnera koji nije većinski, ali jeste strateški. HT Mostar ima jednostavnije procedure rada, a “BH Telecom” je u fokusu interesovanja i politike i medija i svako na svoj način komentariše određene poteze. Uz to, na ovim prostorima se fabriciraju informacije koje prodaju novine.
NN: Medijima neko plasira te informacije i ako su to sve neistine – kome to treba?
BRANKOVIĆ: Pa i o meni se godinama plasiraju neistine ili poluistine i ja to samo razumijem kao tržišni ili marketinški potez.
NN: Pitanje je ko plasira te informacije ili laži.
BRANKOVIĆ: Onaj ko stavi veliki naslov koji dovodi do kupca. Vjerovatno ima i nekih lobija koji jesu ili nisu u upravi “Telecoma”, ali to je velika kompanija i tu ima dosta interesa.
NN: Kako će završiti priča o “Elektroprivredi BiH”?
BRANKOVIĆ: Činjenica je da je tamo 95 posto vlasnika nekome dalo pravo da upravlja EP BiH na 60 dana.
NN: Ali postoji junsko rješenje suda, kojim se zabranjuje provođenje konkursa za imenovanje novih članova NO EP BiH?
BRANKOVIĆ: Ovo nije provedba konkursa, nego vraćanje uzurpiranih vlasničkih prava nakon što je 15. septembra sjednica Skupštine nestatutarno prekinuta. Vlasnici i Vlada su našli mehanizam da vrate uzurpirana prava.
NN: Sudsko rješenje je, ipak, bilo prije nezakonitog prekida sjednice Skupštine.
BRANKOVIĆ: Sve su to procedure koje vodi resorno ministarstvo u najboljoj namjeri da kvalitetno upravlja državnim kapitalom.
NN: Kazali ste da neki zakoni iz ove oblasti nisu dobri. Kada slijede izmjene i kojih zakona?
BRANKOVIĆ: S Vladom RS smo dogovorili izmjene više zakona: o državnoj službi, o javnim nabavkama, vladinim i ministarskim imenovanjima, o javnim preduzećima… To su zakoni koji su 95 posto uredili ove oblasti, ali sada su počeli da prelaze u svoju suprotnost i postaju nefunkcionalni.
NN: Ali iza njih stoji međunarodna zajednica?
BRANKOVIĆ: Te zakone su potvrdili parlamenti i oni su sada naši zakoni i možemo ih mijenjati.
“Pametni ljudi se nerado aktiviraju u javnim funkcijama”
NN: Kada ste najavili novi zakon o platama u javnim preduzećima i institucijama, svi su vjerovali da će one njime biti smanjene, ali one bi prema novom zakonu mogle biti i mnogo veće?
BRANKOVIĆ: Za javna preduzeća imamo problem jakog tržišta rada, visokoobrazovani stručnjaci odlaze, a mi moramo voditi računa da imamo svoje kadrove i da oni budu najbolji. Plate imenovanih dužnosnika smo vezali za prosječne plate.
NN: Nedavno ste kazali da su svi imenovani na javne funkcije međusobno vezani partijskom pripadnošću, prijateljstvom, kumstvom i rekli ste da se radi o najboljima. Zar izvan tih krugova nema stručnih ljudi?
BRANKOVIĆ: Ljudi se nerado aktiviraju u javnim funkcijama jer se kod nas posao u politici i vezan za političare predstavlja kao najnepošteniji. To je opasno, pravi se negativna selekcija i mi moramo popularizirati posao u izvršnoj vlasti jer svi priželjkuju da dođe novi krug pametnih ljudi, a oni to neće.“SDA nije stranka jednoumlja”
NN: U dešavanjima u vezi s “BH Telecomom” i EP BiH Sulejman Tihić, kao predsjednik SDA, iz koje i Vi dolazite, imao je stavove suprotne Vašim. Je li to odraz loših odnosa u stranci?
BRANKOVIĆ: To samo pokazuje da SDA nije stranka jednoumlja i da svi imamo pravo na vlastite stavove. Ja sam dugo u Predsjedništvu SDA i poštujem stavove stranke, a Tihić je moj predsjednik. Od svih pitanja koja se vade iz konteksta, mi smo bili u komunikaciji i nekada je on i ostao na svom stavu, ali je uvijek rekao da podržava rad Vlade FBiH. Nezavisne N.
Komentariši