BANJALUKA, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS) Radivoje Bratić ocijenio je da je 2008. agrarna godina bila vrlo uspješna i rodna u smislu poljoprivredne proizvodnje, jer su zabilježeni dobri prinosi gotovo svih poljoprivrednih kultura, posebno kukuruza, krompira, kupusa i drugih, naglašavajući da to potvrđuje velike proizvodne potencijale agrara Srpske.
“Ovogodišnji prinosi ratarskih kultura sami po sebi govore kolike su mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u RS, ali, kada je u pitanju provođenje mjera podsticaja te proizvodnje od strane Ministarstva, ja bih prije dva mjeseca i na tom planu izrazio veliko zadovoljstvo, jer smo sve planove za tu oblast u tom periodu izvršili prema planu” – rekao je Bratić.
On je podsjetio da su poteškoće nastale kada je rebalansom budžeta za 2008. godinu, prošle sedmice, Ministarstvu poljoprivrede uskraćeno traženih dvadesetak miliona KM, koje je Ministarstvo izdvojilo iz planiranih podsticajnih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju za plaćanje aktivnosti iz Programa Vlade RS za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze i otkup pšenice za Direkciju za robne rezerve.
Bratić je tada, u izjavi za Srnu, izrazio očekivanja da će ova sredstva biti vraćena Ministarstvu poljoprivrede kroz projekciju budžeta za 2009. godinu i da će na taj način poljoprivrednim proizvođačima biti plaćena podsticajna sredstva, prvenstveno za jesenju sjetvu strnih žita i druge oblike proizvodnje koji su utvrđeni i planirani zajedno sa poljoprivrednim proizvođačima RS.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakao je da se zbog toga ocjena o uspješnoj ovogodišnjoj poljoprivrednoj proizvodnji, mora “pokvariti” činjenicom da ta sredstva nisu odobrena ni rebalansom, ali ni Nacrtom budžeta RS za 2009. godinu, koji je Vlada RS utvrdila 12. novembra.
“Ukoliko Budžetom za 2009. godinu ne budu izdvojena sredstva koja traži Ministarstvo poljoprivrede, ni naš plan za 2008. godinu neće biti realizovan, za razliku od prethodne godine, kada smo u mnogo težim okolnostima uspjeli da poslovnu godinu završimo sa potpunim izvršenjem plana” – rekao je Bratić.
On je podsjetio da su poljoprivredni proizvođači RS ulagali, osim u proizvodnju, i u kapitalne investicije i pri tom očekivali podršku iz sredstava namijenjenih ruralnom razvoju, koju neće dobiti i to, smatra ministar, nije dobro, pošto drastično narušava planove o kapitalnim ulaganjima u ruralni razvoj.
To, prema njegovim riječima, može da naruši i mogućnost korištenja sredstava pristupnih fondova EU 2011. godine koja će biti isključivo namijenjena razvoju sela i poljoprivrede.
“Da bismo se mogli pripremiti za konkurisanje i prijem tih sredstava iz prisutnih fondova EU, mi moramo ovdje da provodimo intenzivnu politiku ruralnog razvoja i ispunimo određene standarde za tu oblast, kako bi poljoprivredni proizvođači RS 2011. godine na kvalitetan način mogli da konkurišu za ta sredstva” – upozorio je Bratić.
On je naglasio značaj ovih sredstava u svjetlu činjenice, koju su utvrdili Svjetska banka i UNDP, da je 83 odsto čitavog prostora RS ruralno područje, a time i da najveći dio stanovništva Srpske živi od poljoprivredne proizvodnje.
Govoreći o Strategiji razvoja poljoprivrede RS do 2015. godine, ministar Bratić je rekao da se strategija, iako u cjelini ima “dobar razvojni karakter”, ne provodi, zbog čega je u ovom ministarstvu započela analiza tog dokumenta, koja je već na samom početku pokazala da je grubo narušena struktura davanja i izdvajanja podsticajnih sredstava.
On je podsjetio da su ovim dokumentom jasno definisani odnosi u strukturi izdvajanja podsticajnih sredstava i to: 40 odsto sredstava namijenjeno je kao direktna podrška proizvodnji, 40 odsto su kapitalne investicije i 20 odsto za ruralni razvoj.
“Gledajući sa te strane, Strategija ima razvojni karakter, ali, sa druge strane, iskustva iz ove dvije godine, govore apsolutno drugačije, jer imamo dominantno izdvajanje za podsticaje poljoprivredne proizvodnje, zanemarujući kapitalna ulaganja i ulaganja u ruralni razvoj” – upozorava Bratić.
Ističući da treba podsticati poljoprivrednu proizvodnju u određenoj mjeri, Bratić upozorava da je ipak mnogo važnije da se izgradi, na primjer, govedarska farma, umjesto što se sva raspoloživa sredstva daju za podsticaje za proizvodnju mlijeka.
On je konstatovao da na ovaj način vlasnici farmi dobijaju solidna sredstva za proizvodnju mlijeka, što im omogućava i solidan život, ali postavlja pitanje šta je sa onim ljudima, posebno mladima, koji žive na selu i žele da izgrade farmu, a u ovim okolnostima, to im nije omogućeno, kao ni u drugim segmentima kapitalnih ulaganja za razvoj sela i poljoprivrede.
Naglašavajući da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede načinilo sve tehničke i druge pripreme za realizaciju dodjele potrebnih kredita Svjetske banke i drugih institucija za podršku ruralnom razvoju Srpske, Bratić je upozorio da “tu prestaju ingerencije ovog Ministarstva”.
“Zato smo pristupili analizi realizacije Strategije sa ciljem da to prezentujemo Narodnoj skupštini RS, jer ukoliko se ovakav trend nastavi i ne iznađu drugi putevi za iznalaženje sredstava za ruralni razvoj i ako se ne vratimo prvobitnim i izvornim principima Strategije, bojim se da ćemo moći jedino da konstatujemo da Strategija nije važeća” – zaključio Bratić.
Ministar je poručio da ove godine dobre rezultate poljoprivredne proizvodnje i visoke prinose poljoprivrednih kultura uveliko “zasjenjuje” loš materijalni položaj agrara Srpske u cijelini. Srna
Komentariši