Capital.ba – Informacija je capital

Kategorija: TOP 3

  • Očekuje se rast cijena voća, povrća, kafe

    Očekuje se rast cijena voća, povrća, kafe

    BANJALUKA, SARAJEVO – U svega nekoliko proteklih dana saznali smo da će u BiH poskupjeti brojni proizvodi koje svakodnevno koristimo, ali nismo saznali kako će i hoće li uopšte vlast odgovoriti na najavljeno divljanje cijena.

    Foto: Pixabay

    Poljoprivrednici su nam tako najavili da će duga ljetna suša i veliki uvoz voća i povrća povećati cijene ovih proizvoda. Istovremeno, proizvođači kafe očekuju rast ovog, za mnoge omiljenog napitka,  tako da bi kilogram već od oktobra trebalo da košta od 22 do 23 marke po kilogramu.

    Ukoliko vas to poskupljenje ne pogađa, jer umjesto kafe pijete čaj, koji zaslađujete medom, na udaru ćete biti i vi, jer kilogram, kako kažu pčelari, košta i do 30 maraka. I dok, u iščekivanju novog talasa poskupljenja, građani smatraju da je kap već odavno prelila čašu, nadležni se ne oglašavaju, a kamoli da mrdnu prstom kako bi zaustavili rast cijena.

    Borci za zaštitu potrošača podsjećaju da su resorna entitetska ministarstva ove godine ponešto i radila, ali su ozbiljniji rezultati izostali.

    U FBiH zaključavane cijene, u RS realizovana kampanja “Društveno odgovorni”

    U FBiH su, naime, zaključavane cijene, dok je u Srpskoj realizovana kampanja “Društveno odgovorni”, ali je u oba slučaja riječ o dobrovoljnoj osnovi, odnosno prepušteno je dobroj volji trgovaca.

    “Vrijeme je pokazalo da su mjere koje su obje entitetske vlade uradile bile dobre, ali nažalost, one su samo kozmetičke prirode. Većina proizvoda koji su ‘zaštićeni’ uglavnom nisu jeftiniji ili kvalitetniji u odnosu na ostale slične proizvode. Zna se često desiti da upravo tih proizvoda trenutno nema, tako da su potrošači prinuđeni da kupuju druge proizvode”, kaže za “Nezavisne novine”  Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    Prema njegovim riječima, nažalost, vlasti nemaju strategije da pomognu onima koji su zaista najugroženiji, a to su penzioneri i oni čija su mjesečna primanja daleko ispod prosječnih.

    “Mlijeko od dvije KM onome ko ima 4.000 KM mjesečnih primanja ne znači ništa. Ali je to isto mlijeko onome ko ima 300 KM mjesečno nedostižno. Vjerovatno bi jedino rješenje bilo subvencioniranje trgovaca koji bi određenim ugroženim kategorijama potrošača po povlaštenim cijenama prodavali osnovne prehrambene i higijenske proizvode. Nekada smo imali nekoliko takvih prodavnica u BiH, danas, kada su nam potrebnije više nego ikada, nemamo“, primjećuje Arnautović.

    Potrebno uvesti nove mjere

    Ekonomista Milenko Stanić poručuje da bi vlast trebalo da reaguje na seriju poskupljenja, a posebno kada je riječ o hrani.

    “Apsolutno je neophodna reakcija, pogotovo kod ključnih proizvoda koji se koriste za ishranu. Znamo da u sindikalnoj potrošačkoj korpi kod nas troškovi za hranu učestvuju sa procentom od 45 odsto. I tu zaista postoje veliki problemi. Recimo, na pijacama vidimo značajna pomjeranja kada su u pitanju cijene povrća, koje svakodnevno rastu”, rekao je Stanić i dodao da se na cijene uvoznih proizvoda može  djelovati, s tim što treba fokus staviti na artikle koji su bitni za prehranu, odnosno život stanovništva.

    Foto: Pixabay

    Dosadašnje djelovanje obje entitetske vlade se, podsjetimo, sa tek ponekim izuzetkom, uglavnom svodilo na princip da resorna ministarstva ubjeđuju trgovce i proizvođače da se odreknu marže. Dio trgovačkih lanaca na to je i pristao, ali, prema stavu potrošača, njihovi novčanici to i nisu pretjerano osjetili, pogotovo kada se u obzir uzme da je u međuvremenu mnogo toga poskupjelo.

    Podsjetimo, Vlada Srpske usvojila je 4. aprila 2024. godine Uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno snižene marže na osnovne životne namirnice, te proširen obuhvat proizvoda na koji su ograničene marže u prometu u Republici Srpskoj, s tim što je ta uredba bila na snazi do 30. juna i nije produžavana, ali je od 1. avgusta nastavljena kampanja “Društveno odgovorni”, kojom nisu obuhvaćeni svi trgovci, a o svim proizvodima da i ne govorimo.

    S druge strane, u FBiH je od 20. juna počeo treći krug projekta Federalnog ministarstva trgovine i udruženja poslodavaca, potrošača i sindikata, sa rokom od tri mjeseca, ali su cijene, kako je tada saopšteno, zaključane za samo 50 proizvoda.

    Iz Federalnog ministarstva trgovine su rekli da će akcija koja se odnosi na zaključavanje cijena biti nastavljena do kraja godine, s tim što će spisak proizvoda koji će time biti obuhvaćeni biti poznat početkom naredne sedmice. Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske na naš upit nisu odgovorili.

    Nezavisne novine

  • Pad industrijske proizvodnje u FBiH

    Pad industrijske proizvodnje u FBiH

    SARAJEVO – Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Federaciji BiH (FBiH) u avgustu je bila manja za 2,8 odsto u odnosu na jul, a u odnosu na isti mjesec lani manja za 6,4 odsto.

    Ilustracija, FOTO: Pixabay

    Avgustovska proizvodnja energije veća je za 0,6 odsto u odnosu na jul, a trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 14,3 odsto, kapitalnih proizvoda za šest odsto, intermedijarnih proizvoda za 4,1 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9 odsto, objavio je federalni Zavod za statistiku, prenosi Srna.

    U odnosu na avgust prošle godine, proizvodnja energije veća je za 7,4 odsto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 25,9 odsto, intermedijarnih proizvoda za 12,5 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,9 odsto, a kapitalnih proizvoda za 1,9 odsto.

    Desezonirana industrijska proizvodnja u FBiH u avgustu u oblasti vađenja ruda i kamena veća je za četiri odsto u odnosu na jul i za 0,7 odsto u snabdijevanju električnom energijom i gasom, dok je u prerađivačkoj industriji manja za 3,7 odsto.NEza

    U odnosu na avgust prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom veća je za 12,6 odsto, a manja je u prerađivačkoj industriji za 10,3 odsto i oblasti vađenja ruda i kamena za 0,2 odsto.

    Nezavisne novine

  • „Alusil“ isplaćuje dva miliona povjeriocima, najviše Stevanoviću 

    „Alusil“ isplaćuje dva miliona povjeriocima, najviše Stevanoviću 

    ZVORNIK – Odbor povjerilaca preduzeća „Alusil“ u stečaju iz Zvornika donio je odluku o prvoj djelimičnoj diobi stečajne mase u iznosu od dva miliona maraka.

    FOTO: Alumina

    Stečajni upravnik Marko Krsmanović uspio je naplatiti milion maraka od prodaje imovine i 913.120 KM po osnovu zakupa.

    Prvi na listi razlučnih povjerilaca je preduzeće „Standard Prva“ iz Bijeljine u vlasništvu advokata Miloša Stevanovića kojem će prema prijedlogu iz diobnog popisa pripasti 900.000 KM.

    Naime, Stevanović je od IRB-a otkupio potraživanja „Energolinije“, a kojoj je u stečajnom postupku „Alusila“ priznato potraživanje od  17,97 miliona maraka.

    On nam je kratko rekao da se ovde pojavljuje kao povjerilac ispred Fonda za razvoj i zapošljavanje RS na osnovu čega ima pravo da se naplati.

    Pored njega 774.522 KM dobiće „Alumina“ koja se pojavljuje kao povjerilac u opštem isplatnom redu, a po osnovu neplaćenih faktura ispostavljenih „Alusilu“.

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH dobija 276.000 KM po osnovu neplaćenog poreza, što je pola od ukupne sume koju traže.

    Značajniji iznos naplatiće i Cvjetko Marinković koji će po osnovu nesiplaćenih plata dobiti nešto preko 24.000 KM.

    Generalno, stečajni upravnik „Alusila“ priznao je potraživanja od 26,4 miliona maraka.

    „Alusil“ je sa „Aluminom“ i „Mehanikom“ bio jemac za kredit „Energolinije“ od 19,4 miliona KM zbog kojeg se sudilo bivšem premijeru RS Aleksandru Džombiću.

    Ovo preduzeće je kao i „Alumina“, kćerka firma kompanije “Birač”, a bavilo se proizvodnjom zeolita, koji se kasnije koristio u industriji deterdženata i u kojoj je stečaj otvoren u septembru 2019. godine.

    CAPITAL: D. Tovilović

  • Propao pokušaj ministra Mitrovića da potpuno preuzme PD „Semberija“

    Propao pokušaj ministra Mitrovića da potpuno preuzme PD „Semberija“

    BIJELJINA – Porodici Vojina Mitrovića, ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske, propao je pokušaj preuzimanja poljoprivrednog dobra „Semberija“ iz Bijeljine jer skoro niko od akcionara nije želio da im proda akcije.

    Ilustracija, FOTO: Capital

    Prije nego što će 20. avgusta objaviti ponudu za preuzimanje, po kojoj su bili spremni platiti osam feninga ta svaku akciju, Mitrovići su preko svojih firmi „Oktan promet“ i „Šipad komerc“ imali 63,68 odsto vlasništva u „Semberiji“.

    Nakon što je ponuda 19. septembra okončana, ostali su skoro na istim procentima.

    „Za vrijeme trajanja javne ponude deponovano je 6.000 akcija, što predstavlja 0,017878 odsto od ukupnog broja glasova. Deponovane akcije ponudilac je isplatio i preuzeo u zakonskom roku“, navodi se u izvještaju o preuzimanju.

    Tačnije, nakon preuzimanja „Oktan promet“ ima 12.960.725 akcija, odnosno 38, 61 odsto od ukupnog broja, a „Šipad – komerc“  8.418.013 akcija ili procentualno 25,08 odsto u vlasništvu ovog poljoprivrednog dobra.

    Inače, mišljenje uprave kada je ovo preuzimanje u pitanju je bilo pozitivno. U njemu je navedeno da ponudioci nemaju namjeru mijenjati djelatnost, da im je u planu povećati broj muznih grla te da će biti usmjereni u pravcu razvoja i unapređenja osnovne djelatnosti.

    Međutim, interesantno je da drugi najveći akcionar „Semberije“ Branimir Andrić, aktuelni direktor koji preko svoje firme „PP Snop“ Bijeljina i samostalno ima vlasništvo nad 29,87 odsto akcija i pored pozitivnog mišljenja nije prodavao svoj dio.

    Prema podacima iz privrednih registara ovo preduzeće lani je imalo 12 miliona maraka prihoda i dobit od oko pola miliona maraka, a zapošljavalo je 85 radnika.

    CAPITAL: D. Tovilović

  • Neustavno Stanivukovićevo poskupljenje parkinga

    Neustavno Stanivukovićevo poskupljenje parkinga

    BANJALUKA – Ustavni sud Republike Srpske ocijenio je neustavnom odluku gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o izmjeni parking zona i poskupljenju parkinga, saznaje CAPITAL.

    FOTO: Capital

    Ustavni sud RS uvažio je inicijativu predsjednika banjalučkog Demosa Borana Bosančića za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima.

    Bosančić je inicijativu podnio početkom oktobra prošle godine i u njoj je naveo da Pravilnik koji reguliše pitanje parkinga u Banjaluci nije donesen u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, kao i da je taj akt trebalo da bude objavljen u Službenom glasniku Grada, a ne u Službenom glasniku RS.

    „Gradski odbor Demosa prvi je ukazao na štetnost tog pravilnika, prije svega zbog povećanja cijene, ali i zbog nenadležnosti. Pravilnik je donio gradonačelnik Draško Stanivuković, a zakonom je određeno da ovakvu vrstu akta treba da donose Skupština grada. Očekivao sam da će Ustavni sud RS donijeti ovakvu odluku i stati na stranu ustavnosti i zakonitosti“, kaže Bosančić za CAPITAL.

    Pored Bosančićeve, Ustavni sud je na današnjoj sjednici usvojio i inicijativa Milka Grmuše za ocjenu ustavnosti i zakonitosti pojedinih odredbi Odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima grada Banjaluka.

    Grmuša je osporio način naplate kazne za nepropisno parkiranje uz obrazloženje da osporene odredbe nisu u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o komunalnim djelatnostima.

    Podsjećamo, parking u najvećem gradu Srpske skuplji je od početka oktobra prošle godine. Odluka o poskupljenju koju je donio gradonačelnik izazvala je oštre polemike u javnosti. Parking je prvo poskupio, pa je zbog oštrog negodovanja jedno vrijeme bio besplatan, potom su vraćene stare cijene parkinga i na kraju su na snagu ipak stupile cijene koje su sada ocijenjene neustavnim.

    Osporenom odlukom cijena parkiranja na parkiralištima u nultoj tarifnoj zoni iznosi dvije marke za svaki započeti čas parkiranja. U prvoj tarifnoj zoni je dvije KM za svaki započeti čas parkiranja, a cjelodnevna karta za parkiranje iznosi sedam maraka. Cijena parkiranja u drugoj tarifnoj zoni je jedna marka za sat, a cjelodnevna karta za parkiranje u toj zoni pet maraka, dok je sat parkinga u prvoj zoni dvije marke, a cjelodnevna karta sedam KM. Dvije marke se plaća sat parkinga i u nultoj zoni, ali se vozilo smije zadržati maksimalno dva sata.

    CAPITAL: D. Momić

  • Sumnjiva knjiženja jevrejske imovine u Sarajevu

    Sumnjiva knjiženja jevrejske imovine u Sarajevu

    – Ko je stvarni vlasnik zemljišta na kojem se nalazi sarajevska pijaca Kvadrant?
    – Vještak nije utvrdio uzrok požara na pijaci Kvadrant

    SARAJEVO – Ko je stvarni vlasnik 1.600 kvadrata zemljišta na kome se nalazi sarajevska pijaca Kvadrant još se utvrđuje. Pred Sudom u Sarajevu vode se četiri postupka u vezi sa ovim zemljištem.

    Pijaca Kvadrant, Capital.ba

    Direktor preduzeća „Obnova  Gradnja“ Denis Ramić za CAPITAL kaže da legalno je kupio zemljište i da je to preduzeće jedini vlasnik.

    S druge strane, advokat „Tržnice – Pijace“ Sarajevo Enver Smajkan kaže da je zemljište na volšeban način kupio prethodni kupac Amir Ibrišimović, protiv koga se vodi istraga zbog sumnjivih trgovina nekretninama, te da je stvarni vlasnik zemljišta Zavod za izgradnju KS, a da su Ramići za to znali.

    Ramić tvrdi da je on jedini vlasnik

    U Zemljišnim knjigama iz 2022. godine, koje nam je na uvid dostavio Denis Ramić, nedvosmisleno piše da je zemljište 1/1 vlasništvo „Obnove Gradnje“, a nakon toga i zabilježba spora po tužbi preduzeća „Tržnice – Pijace“ protiv Amira Ibrišimovića.

    „Na osnovu otpravka originala ugovora o kupoprodaji, zaključenog dana 5. aprila 2022. godine, uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnine u A listu“, piše u ZK.

    Ramić priča da je zemljište legalno kupljeno još 2021. godine, te da ga je tada otkupio od pravnih nasljednika. Kaže i da prilikom kupovine nije postojao nikakav spor, ali da su problemi počeli nakon kupovine jer su „Tržnice“ osporavale pravo kupovine.

    „Pokrenuli smo spor, cilj nam je utvrditi ko je stvarni vlasnik nekretnine, zemljišta na kome se nalazi pijaca. U potpunosti sporim da su „Tržnice – Pijace“ vlasnik zemljišta, ja sam vlasnik zemljišta. Oni nemaju pravo raspolaganja nekretninom, nelegalno su tu“, rekao je sagovornik CAPITAL-a.

    Na pitanje ko je prethodni vlasnik, Ramić kaže da ne zna tačno. Upravo je prethodni vlasnik ključan.

    Firma “Obnova i gradnja” zemljište je kupila od kompromitovanog Amira Ibrišimovića, koji je zajedno sa sarajevskim notarom Džemaludinom Mutapčićem i lokalnim političarem Elvisom Hodžićem hapšen u okviru akcije „Squere“ koju je sprovodila SIPA, a upravo zbog nezakonitog prometovanja nekretnina. Istraga u ovom predmetu još je u toku.

    Ibrišimović je imovinu kupio od nasljednika porodice Pohl koji su bili vlasnici imovine. Prema informacijama kojima raspolažu i advokat „Tržnica“ Enver Smajkan i Ramić, nasljednike porodice Pohl su pronašli u Austriji. Na pitanje da li se radi o kupovini od umrlih, Smajkan kaže da to ne može tvrditi. Međutim, dodaje da nije postojao pravni osnov da se prometuje ta imovina jer je ona sedamdesetih godina nacionalizovana za potrebe gradnje naselja Kvadrant na sarajevskoj Otoci.

    „Tržnice“ traže zemljište na osnovu dosjelosti

    S druge strane, advokat „Tržnica“ Enver Smajkan tvrdi da je imovina prošla proces nacionalizacije, ali da to nije upisano u grunt, dok u katastru jeste, što je Ibrišimović znao i iskoristio.

    „Tražio sam da mi dostave na osnovu kog dokumenta je uknjiženo kao državno vlasništvo u katastar, bar broj dokumenta na osnovu koga je upisano, ali mi nisu dostavili“, rekao je Smajkan za CAPITAL, dodajući da je zatražio od Suda da mu omogući tu informaciju.

    Pred Sudom u Sarajevu se vode četiri različita postupka. Jedan su pokrenule „Tržnice“ koje traže zemljište na osnovu dosjelosti.

    Smajkan kaže da se taj slučaj pred Sudom forsira, ali da to nema smisla, ako „Obnova  Gradnja“ dobije presudu da je ugovor o prodaji važeći.

    Jedan od posljednjih poteza, kaže naš sagovornik, je da su prethodni kupci dostavili Sudu u Sarajevu lažnu umrlicu jedne od članica porodice Pohl, ali da je to lako dokazano na sudu jer je postojala razlika u godinama.

    Trgovina imovinom

    Preknjižavanje i trgovina imovinom žrtava holokausta i drugih umrlih Sarajlija bez nasljednika u fokus je došla nakon velike akcije u kojoj je uhapšen, između ostalih, bivši ministar unutrašnjih poslova, tada Republike BiH, Alija Delimustafić, a sudija Lejla Fazlagić, koja je procese vodila je pobjegla u Hrvatsku. Fazlagić se nakon osam godina vratila u Sarajevo, a proces protiv nje počeo u avgustu ove godine. Izjasnila se da nije kriva.

    Kvadrant izgorio, do sada nije utvrđeno kako je nastao požar

    Prije nešto više od godinu dana pijaca koja se nalazi na spornom placu izgorjela je. Požar je zahvatio i fasade obližnjih objekata koji su u vlasništvu porodice Ramić.

    Uzroci požara nisu poznati, a Ramić kaže da je osam ili devet puta tražio da se odgovori kako je požar nastao kako bi od osiguranja „Tržnica“ zatražio nadoknadu štete koja je nastala na hotelu Ada i objektima koji su u njegovom vlasništvu.

    „Oni to iz nekih njima znanih razloga nisu dostavili“, kazao je Ramić.

    Sagovornik CAPITAL-a smatra da je pijaca ponovo nelegalno uspostavljena, te da bi i za „Tržnice“ trebala da važe ista pravila, odnosno da ne mogu ništa da rade dok se ne okonča spor i ne utvrdi pravo vlasništva.

    „Nudili smo „Tržnicama“ alternativnu lokaciju, dok bismo tu napravili tržni centar u koji bi ti isti ljudi bili smješteni, ali za to nije bilo sluha. Ljudima koji rade na pijaci nudim isto, samo bolje uslove. Sada tržnice naplaćuju rentu na mom zemljištu“, tvrdi direktor „Obnove i Gradnje“.

    Foto: Oslobođenje

    Iz Tužilaštva KS za CAPITAL kažu da vještak protivpožarne zaštite nije utvrdio uzrok požara, ali da je konstatovano da su elektroinstalacije bile ispravne.

    „Tužilaštvu KS dostavljen je nalaz vještaka za protivpožarnu zaštitu u kojem se nije mogao sa sigurnošću izjasniti o uzroku požara. Kako stoji u nalazu, moguća opcija je da su u jednom od boksova ostali uključeni određeni električni uređaji i da su istovremeno postojale lako zapaljive materije što je uzrokovalo požar. U nalazu je vještak konstatovao da su elektroinstalacije na pijaci bile ispravne. Istovremeno, u predmetu se preduzimaju i druge radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti događaja“, odgovorili su iz Tužilaštva.

    Pred Sudom u Sarajevu za 3. oktobar zakazano je naredno ročište koje se dovodi u vezu sa ovim predmetom.

    CAPITAL: Aleksandra Tolj Ružić

  • Delta Holding tuži državu zbog pritvaranja Miroslava Miškovića

    Delta Holding tuži državu zbog pritvaranja Miroslava Miškovića

    BEOGRAD – Delta Holding je tužio državu zahtijevajući naknadu štete usljed pritvaranja prvog čovjeka kompanije Miroslava Miškovića prije više od 10 godina. Delta zahtijeva isplatu 1,4 milijarde dinara (23,3 miliona KM) i 390.000 evra.

    Foto: N1

    Kako se navodi u tužbi u koju je Forbes Srbija imao uvid, Delta Holding je trpio štetu zbog pritvaranja Miškovića, koji je u tom trenutku bio zaposlen i predsjednik borda direktora ovog privrednog društva.

    Vlasnik Delte priveden je 12. decembra 2012. godine zajedno sa sinom Markom (i vlasnikom Nibens grupe Milom Đuraškovićem) zbog navodnih zloupotreba u poslovanju privatizovanih preduzeća za puteve. Određen mu je pritvor koji je produžavan više puta. Jedno od produženja potvrdio je Apelacioni sud u martu 2013. godine.

    Četiri mjeseca kasnije, odnosno 19. jula, Viši sud dozvolio je da se pritvor zamijeni polaganjem jemstva kako bi Mišković izašao na slobodu. Delta je ekspresno reagovala i to učinila tri dana kasnije.

    Da bi svom prvom čovjeku omogućili izlazak iz pritvora, Delta Holding je po instrukciji suda položio jemstvo u iznosu od 12 miliona evra, odnosno 1,36 milijardi dinara (tačnije 1.363.731.600 dinara). Kako ističu, to je bio jedini način da ga “oslobode pritvora” kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje i spriječila šteta Delta Holdingu i povezanim kompanijama.

    Međutim, do obrta dolazi u novembru iste godine kada je Ustavni sud presudio da je produženjem povrijeđeno pravo Miškovića na ograničeno trajanje pritvora. Ustavni sud je i 2016. godine utvrdio da su povrijeđena prava prvog čovjeka Delte garantovana članom 31 Ustava koji reguliše trajanje pritvora.

    U tužbi se navodi da dvije odluke pokazuju da je pritvor bio protivustavan i nezakonit. Kako je takav pritvor zamijenjen jemstvom, smatraju da je i mjera polaganja jemstva neustavna i nezakonita.

    Nakon ovoga slijedi i donošenje presude Višeg suda u junu 2016. godine, potom i Apelacionog suda u septembru 2017. godine. Tom presudom Mišković je oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotrebe položaja odgovornog lica. Time je, navodi Delta, ukinuta prvostepena presuda Višeg suda u dijelu kojim se oglašava krivim za poresku utaju u pomaganju i vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

    Slijedi i presuda Apelacionog suda iz decembra 2021. godine kojom je Mišković oslobođen svih optužbi, čime je “definitivno okončan krivični postupak protiv lica Miroslava Miškovića”.

    Delta Holding na osnovu svih ovih odluka smatra da nije bilo osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv prvog čovjeka kompanije. Takođe, tvrde da je bio neosnovano i nezakonito lišen slobode i da je proveo u pritvoru ukupno 223 dana.

    Dodaju da je bio u pritvoru “umjesto da je sve to vrijeme bio na slobodi u svojoj kući sa svojom porodicom i prijateljima, na poslu i svom radnom mjestu…”.

    U tužbi se ističe da je sve vrijeme, tokom trajanja krivičnog postupka, kod države stajalo jemstvo od 12 miliona evra. S obzirom na to da smatraju da je i ono nezakonito deponovano, ističu da je taj novac mogao biti upotrijebljen za poslovanje i razvoj Delta Holdinga. Uz to, nastupila je “šteta koja se ogleda u umanjenju vrijednosti deponovanog iznosa”.

    Delta podsjeća da je, nakon donošenja odluka Ustavnog suda, tražila u više navrata da se jemstvo ukine. Međutim, to se dogodilo tek 16. marta 2022. godine. Poslije skoro devet godina od polaganja, navodi se u tužbi.

    Novac je Delti vraćen u maju iste godine.

    “Imajući u vidu sve prethodno navedeno, tužilac (Delta Holding) podnosi ovu tužbu radi naknade materijalne štete koju je pretrpio nezakonitim postupcima organa Republike Srbije koji su započeti neosnovanim pritvaranjem lica Miroslava Miškovića, njegovim dugim nezakonitim boravkom u pritvoru, nezakonitim držanjem depozita – jemstva i drugim pratećim aktima“, zaključuje Delta. Forbes

  • Korona ugovori: Marković dizao više novca nego što je davao Zeljkoviću

    Korona ugovori: Marković dizao više novca nego što je davao Zeljkoviću

    BANJALUKA – U nastavku unakrsnog ispitivanja direktora agencije „Travel for fun“ Saše Markovića, odbrana bivšeg direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislava Zeljkovića fokusirala se iznose novca koje je Marković podizao sa računa svog preduzeća, što kroz pozajmice, što kao dobit.

    FOTO: Capital

    Marković, da podsjetimo, od početka tvrdi da je Zeljkoviću po osnovu ugovora na nabavku medicinskih odijela u više navrata u prostorijama Ujedinjene Srpske dao oko 250.000 maraka mita.

    I jednom i drugom se sudi u Okružnom sudu u Banjaluci zbog sumnje da su uz još trojicu optuženih napravili milionsku štetu budžetu Republike Srpske.

    Advokat Jadranka Ivanović pokušala je da problematizuje činjenicu da je Marković sa računa povlačio više novca nego što je tvrdio da je davao Zeljkoviću.

    Tako je, kako je rekla, on u 2020. godini sa svojih računa podigao ukupno 376.000 KM, a godinu kasnije još 85.000, što je zbirno suma od 465.000 maraka.

    „Ako ste Zeljkoviću dali 250.000 KM, šta je sa ostatkom novca? Nigdje ne možemo da vidimo ostatak utroška. Imali ste novca i niste ga morali podizati, a ipak ste to radili“, zaključila je ona.

    Međutim, Marković je njene zaključke ocijenio besmislenim.

    „Višak novca sam trošio u privatne svrhe. Ti viškovi nemaju veze sa ovim predmetom. Takođe, kod Suda BiH se vodio proces gdje su mi sredstva bila blokirana, a imao sam obaveze prema radnicima“, rekao je on čime je završeno njegovo ispitivanje koje je trajalo preko šest sati.

    Ni ovo ročište nije prošlo bez verbalnog sukoba na relaciji odbrana – tužilaštvo.

    Jadranka Ivanović primjedbovala je da je dobar dio dokaza u istrazi izuzet nezakonito, a osporavala je način na koje su pojedine kopije dokaza ovjeravane.

    Sa druge strane, tužilac Sanja Tadić – Vlaisavljević ju je optužila da obmanjuje i zbunjuje sud, tražeći od sudskog vijeća da je upozori.

    I jedni i drugi predložili su nove dokaze, a proces se nastavlja direktnim ispitivanjem Markovića.

    Podsjećamo, osim Zeljkovića i Markovića, u ovom predmetu su optuženi i direktor firme “Procontrol” Slavko Bojić, zatim direktor firme “Promeding” Dragan Dubravac, te bivši direktor banjalučke firme “Sineks laboratorija” Sani Crljić.

    Prema optužnici, Zeljković se tereti da je nabavkom medicinske opreme po višestruko većim cijenama od nabavnih koje je sprovodio po prethodnom dogovoru sa drugim osumnjičenim osobama sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od najmanje 335.000 KM, Saši Markoviću i „Travel for fun“ 578.780 KM, Slavku Bojiću i “Procontrolu” iznos od 241.562,50 KM i Saniju Crljiću i „Sineks laboratoriji“ 28.700 KM.

    CAPITAL: D. Tovilović

  • IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    IRB će naplaćivati prijevremenu otplatu kredita

    BANJALUKA – Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske uvela je naknadu za prijevremeno vraćene kredite koje plasira preko finansijskih posrednika, odnosno banaka.

    Predstavništva RS u inostranstvu
    FOTO: CBBiH

    Nova pravila plasmana sredstava po kreditnim linijama i zajmovima koja je Vlada Repubike Srpske usvojila na sjednici 12. septembra, objavljena su u Službenom glasniku i stupila su na snagu.

    Po njima, za zajmove vraćene prije roka, plaćaće se naknada od jedan odsto.

    “Ako finansijski posrednik vrati zajam prije roka utvrđenog otplatnim planom, dužan je da o svojoj namjeri obavijesti IRBRS i plati Fondu naknadu za  prijevremenu otplatu u visini od jedan odsto od iznosa neotplaćene glavnice i drugih dospjelih, a neizmirenih obaveza, osim u slučajevima kada Vlada Republike Srpske u funkciji Skupštine odluči drugačije”, navodi se u odluci.

    IRB je tako počela sa praksom koja je ustaljena kod komercijalnih banaka koje u zavisnosti od vrste kredita i plasmana uzimaju naknadu od jedan do dva odsto za iznose preko 10.000 KM.

    Međutim, u IRB-u kažu da ovde nije riječ o komercijalizaciji banke.

    “Ova dopuna pravila pružiće dodatnu fleksibilnost kada je u pitanju upravljanje portfeljima fondova koji su u nadležnosti IRB-a, te ispunjavanju njihovih razvojnih uloga i funkcija na domaćem tržištu”, kazali su iz IRB-a.

    CAPITAL: D. Tovilović

  • Vlada RS dodijelila Rufiju koncesiju i za Bukovu Kosu

    Vlada RS dodijelila Rufiju koncesiju i za Bukovu Kosu

    PRIJEDOR – Kompanija “Drvo-export” iz Teslića koja od februara iskopava ugalj na lokalitetu Bukova Kosa u selu Veliko Palančište kod Prijedora, dobila je danas desetogodišnju koncesiju za eksploataciju ovog energenta.

    FOTO: Capital

    Ovim je i zvanično završena saga o ilegalnim rudnicima koje je otvorila ova firma u okolini Prijedora, bez dozvole i uprkos zabranama i protestima, koje je mjesecima kasnije kroz papire pokrila Vlada Republike Srpske.

    Odluka o pokretanju postupka dodjele koncesije u Mjesnoj zajednici Veliko Palančište uz magistralni put Prijedor – Kozarska Dubica donesena je 22. jula ove godine na inicijativu “Drvo-exporta”, a koji se i pojavio kao jedini potencijalni koncesionar.

    Inače, ova firma se dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a u Tesliću Srđanom Klječaninom Rufijem, a „proslavila“ se otvaranjem rudnika u sred sela Bistrica bez ijednog dokumenta koji im to dozvoljava.

    Uprkos brojnim protestima mještana, glasanju Skupštine grada Prijedora da se zabrane sva iskopavanja, kao i tužbama Centra za životnu sredinu, Vlada RS se uglavnom “pravila mrtva” i nije reagovala na nezakonita iskopavanja sve do trenutka kada je pokrenula postupak za dodjelu koncesije.

    Ministarstvo „pegla“ papirologiju za Rufija

    Ugalj se od februara iskopava na području mjesne zajednice Veliko Palančište, uz magistralni put Prijedor-Kozarska Dubica i u kratkom roku je izazvao brojne probleme mještanima, od prekidanja telefonskih i linija interneta, do kidanja cijevi za vodu.

    Vlada nije čula proteste mještana

    Prema tekstu javnog poziva, investicija u Bukovoj Kosi je vrijedna 700.000 maraka, a projekat podrazumijeva eksploataciju uglja površinskom metodom otkopavanja jer to “obezbjeđuje optimalno iskorišćavanje ležišta mineralne sirovine, bezbjednost ljudi objekata i imovine, a u skladu sa odobrenom tehničkom dokumentacijom”.

    Prema informacijama iz Ministarstva energetike i rudarstva RS, ovo ležište raspolaže sa 2.167.515 tona bilansnih rezervi uglja, a koncesija se dodjeljuje na period od deset godina.

    Klječanin je za portal CAPITAL rekao da su dobili koncesiju na deset godina, ali da vjeruje da iskopavanje neće trajati toliko dugo.

    “Koncesija je dodijeljena na deset godina, ali ja mislim da ćemo mi za maksimalno pet godina završiti posao na ovom lokalitetu. Sva imovina u okolini koja je bila u privatnom vlasništvu je otkupljena i plaćena vlasnicima duplo više nego što je njena vrijednost“, rekao je Klječanin.

    Inače, Centar za životnu sredinu iz Banjaluke podnio je tužbu protiv Vlade Republike Srpske zbog pokretanja postupka dodjele koncesije teslićkoj kompaniji “Drvo-export” za eksploataciju uglja na ležištu Bukova Kosa – Prijedor, gdje iskopavanje uglja traje već mjesecima.

    Bageri “Drvo-exporta” rasturili Bukovu Kosu (FOTO/VIDEO)

    Mještani su se mjesecima bunili protiv otvaranja rudnika kako na ovom lokalitetu, tako i na području Bistrice, gdje su bageri, i pored protesta građana, raskopali rudnik u sred sela bez ikakve dozvole. Naknadno, mjesecima kasnije, ministarstvo na čijem se čelu nalazi Petar Đokić je “popeglalo” papirologiju i potpuno zanemarilo višemjesečne proteste mještana.

    CAPITAL: A. Pisarević