SARAJEVO – Institucije Bosne i Hercegovine potrošile su u posljednje dvije godine sedam miliona maraka za usluge avioprevoza. Kako troškovi po ovom osnovu konstantno rastu, državni revizori su provjeravali da li su opravdani, a nalazi koje su objelodanili pokazuju brojne propuste i nelogičnosti zbog kojih nema ni kvaliteta ni ekonomičnosti.
FOTO: Ilustracija/ Gencraft AI
Najočigledniji primjer su našli kod kupovine aviokarata. Naime, umjesto da se kod nabavke gleda na cijenu karte, sporazum se sklapa sa agencijom koja daje najnižu proviziju, odnosno cijenu svoje usluge.
Odnosno, ako je neka agencija ponudila kartu od 1.300 maraka uz proviziju od 10 maraka, njena ponuda se neće prihvatiti, već će se za isti let platiti karta skuplja i za 200 maraka, ako je provizija niža od gore navedene.
“Prilikom nabavke aviokarata pojedine institucije iz uzorka definišu uslove koji ograničavaju tržišnu konkurenciju. Revizija je utvrdila da ovakav način nabavke uvijek ne osigurava najbolju vrijednost za novac čime svrha javne nabavke gubi smisao”, upozoravaju revizori.
Da stvar bude gora, agencije koje se bave prodajom aviokarata navode da zbog uspostavljenog načina nabavke aviokarata i neprirodno niskih cijena ne žele da učestvuju u postupcima javne nabavke što opet ne doprinosi principima zdrave konkurencije.
Revizori su utvrdili i da institucije u većini slučajeva neblagovremeno nabavljaju karte, čime se ne osigurava ekonomično korištenje javnih sredstava.
One se često nabavljaju nekoliko dana pred putovanje, pa čak i pred samo putovanje.
Prosječno vrijeme nabavke karata kontrolisanih institucija je 14 dana prije putovanja, a trebalo bi minimalno 21 dan kako bi se izbjegli previsoki troškovi.
“Analizom dokumentacije utvrđeno je kasno donošenje odluka o upućivanju na službeno putovanje. Kod najmanje trećine neblagovremeno nabavljenih aviokarata, odluke su donesene pred samu nabavku ili nakon nabavke, a većina takvih putovanja je bila poznata najmanje mjesec dana prije”, otkrivaju revizori.
Po njihovoj ocjeni, neblagovremene nabavke za posljedicu, osim neekonomičnog korištenja javnih sredstava, mogu imati i suženi izbor opcija leta, kao i nemogućnost rezervacije, a samim tim nemogućnost prisustva važnim događajima na kojima je ono potrebno ili čak obavezno.
Zbog svega, Kancelarija za reviziju institucija BiH je u cilju efikasnijeg i ekonomičnijeg korištenja budžetskih sredstava za nabavku aviokarata tražila od Savjeta ministara BiH da predloži mjere za donošenje sistemskog rješenja.
Inače, revizija je kontrolisala nabavke kod Ministarstva odbrane, Ministarstva spoljnih poslova, Generalnog sekretarijata Savjeta ministara BiH, Regulatorne agencije za komunikacije, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo i Konkurencijskog savjeta BiH.
Od njih se traži da donesu i unaprijede interne procedure službenih putovnja, blagovremeno nabavljaju karte, koriste pogodnosti tržišne konkurencije i na samom kraju razmotre mogućnost sprovođenja centralizovane javne nabavke.
FOČA – Vlasnici „Pavgorda“ i „Binga“ Gordan Pavlović i Senad Džambić nastavljaju da jačaju svoju saradnju. Nakon što mu je pozajmicom pomogao da preuzme „Aluminu“, Džambić je sada preuzeo udio u Pavlovićevom Novom rudniku mrkog uglja „Miljevina“, saznaje CAPITAL.
BANJALUKA – Neke od najvećih privatnih firmi političara u Srpskoj zaradile su lani gotovo osam miliona maraka, a među njima svakako prednjači preduzeće „N-trade“ u vlasništvu narodnog poslanika Predraga Nešića, koje je bilo u plusu 2,4 miliona maraka.
SARAJEVO – Federacija Bosne i Hercegovine će se u prvih pola godine 2024. godine zadužiti više od 125 miliona maraka emisijom trezorskih zapisa.
FOTO: SASE
Nakon što je prije devet dana otkazana posljednja aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), investitorima je ponuđeno novih 3.000 trezoraca.
Nominalna vrijednost je 10.000 KM, a ukupna vrijednost emisije iznosi 30 miliona KM.
Riječ je o devetomjesečnim trezorskim zapisima, a aukcija je zakazana za 4. jun.
Podsjećamo, FBiH se u toku ove godine trezorskim zapisima zadužila za više od 96 miliona, a zainteresovanosti investitora nije nedostajalo.
Nakon četiri uspješne aukcije trezorskih zapisa, FBiH je odlučila otkazati prethodnu aukciju koja je planirana u iznosu od 30 miliona KM, a bila je zakazana za 21. maj 2024. godine.
“Uzimajući u obzir tržišne uslove i adekvatan nivo likvidnosti Jedinstvenog računa trezora FBiH, Federalno ministarstvo finansija odlučilo je da otkaže aukciju trezorskih zapisa planiranu za 21. maj 2024. godine”, saopšteno je tada.
Nije poznato da li se i šta za devet dana desilo „sa adekvatnim nivoom likvidnosti“ pa je Vlada FBiH vrlo brzo odlučila da, ipak, ide u novo zaduženje.
BANJALUKA – Gradski menadžer Bojan Kresojević optužio je upravu najvećeg privatnog vrtića u Banjaluci „Zvjezdica“ da zloupotrebljava dobre namjere grada i subvencije koje dobijaju roditelji, kako bi podigli cijenu boravka, koja je prema njemu neopravdana.
FOTO: Gradska uprava Banja Luka
U Gradskoj upravi Banjaluka, dan nakon što su iz „Zvjezdice“ šokirali roditelje najavom o poskupljenju od 30 odsto održan je dvosatni sastanak između roditelja, predstavnika Gradske uprave i vrtića.
Konkretnog dogovora nije bilo, a kroz dva dana dogovoren je novi sastanak. Upitno je da li će i tada doći do ikakvog pomaka s obzirom na to da i jedna i druga strana ne odustaju od svojih stavova.
Kresojević je nakon sastanka poručio da ne postoji nikakva argumentacija koja opravdava povećanje cijena usluga boravka djece u ovoj predškolskoj ustanovi za 100 KM.
Prema njegovoj ocjeni, povećanje cijene za oko 30 odsto u periodu kada je samo prije tri mjeseca vršeno usklađivanje cijena u ovoj ustanovi je neopravdano.
„Ne postoji niti jedan argument da je ovakva odluka ekonomski utemeljena, već je očigledno da se radi o zloupotrebi subvencija“, izjavio je Kresojević.
Podsjećamo, odluka o poskupljenju stigla je tek nekoliko dana nakon što je iz Grada najavljeno da roditelji čiji mališani idu u privatne vrtiće mogu računati na veće subvencije.
Kresojević smatra da je više nego očigledno da je cilj ovakve odluke da se budžetska sredstva ne usmjere prema roditeljima već prema vlasnicima privatnih predškolskih ustanova.
Takođe je dodao da je za Grad neprihvatljivo da se ide u rat cijena, u kojem će jedna ustanova povećanjem cijena izazvati reakcije i drugih ustanova, a što će najviše štete nanijeti roditeljima.
„Roditelji su ti koji takođe moraju zaraditi platu i kojima u protekla tri mjeseca nije porasla plata za 30 odsto i stoga je neopravdano da im se na teret stavljaju nova poskupljenja“, rekao je gradski menadžer.
Direktorica „Zvjezdice“ Jelena Guslov nije davala izjave za medije. Kako saznajemo na sastanku se branila odlaskom kadra u državne vrtiće gdje se kako je ocijenila manje radi nego u privatnim.
Takođe, kako je navela, od septembra će djecu moći čuvati samo diplomirani vaspitači, što će joj stvoriti nove obaveze i troškove.
Sve je pravdala većim platama za svoje radnice koje povećanjem plata pokušava da zadrži.
Podsjećamo, ova privatna predškolska ustanova u kojoj boravi oko 900 djece u prošloj godini imala prihode od preko tri miliona maraka i dobit veću od 230.000 KM.
Roditelji su pored negodovanja, sastanak iskoristili da iskažu nezadovoljstvo ishranom i manjkom stručnog osoblja.
BANJALUKA – Najpoznatiji banjalučki ugostitelji se ne mogu požaliti jer su lani zaradili oko 4,6 miliona KM. Prošla godina je za većinu bila profitabilna, a pojedini su i drastično uvećali zaradu.
FOTO: Pixabay
Analizirajući finansijske izvještaje portal CAPITAL je došao do podataka da su pojedini ugostitelji uspjeli održati kontinuitet u poslovanju ili čak poboljšati rezultat, ali bilo je i onih koji su „potonuli“ u minus.
Šajić na vrhu liste po zaradi
„Mala Stanica“ u vlasništvu Dalibora Šajića je lani ostvarila prihod od 7,8 miliona KM i dobit od 1,7 miliona KM.
Lani je u ovom ugostiteljskim objektima koji rade na nekoliko lokacija bilo zaposleno 111 radnika, što je više u odnosu na prethodne dvije godine kada su zapošljavali 92 odnosno 89 radnika.
Ostvarena dobit u 2023. godini je manja nego u 2022. godini za 93.187 KM.
Profit restorana „My Way“ u 2023. godini iznosio je 895.512 KM što je bolji rezultat nego u 2022. godini kada dobit iznosila 671.990 KM.
Ovaj restoran lani je imao 15 radnika, odnosno dva manje nego u 2022. godini.
Još jedan ugostiteljski objekat čiji je suvlasnik Dalibor Šajić dobro je poslovao u prošloj godini, a riječ je o restoranu „Kazamat“ koji je ostvario profit od 577.256 KM sa 27 radnika.
Ostvarena dobit u 2023. godini je veća za 193.968 KM nego u 2022. godini kada je iznosila 383.288 KM, a broj zaposlenih se nije bitnije mijenjao nego u 2022. godini.
„Agape“ uvećao dobit devet puta
Restoran „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik, kćerke i snahe predsjednika RS Milorada Dodika, prošle godine je poslovao daleko bolje nego u 2022. godini. Dostupni podaci pokazuju da je ovaj ugostiteljski objekat na prihode od 2,5 miliona KM ostvario dobit od 524.310 KM. Taj rezultat je daleko bolji nego 2022. godine kada je na slične prihode (2,2 miliona KM) ostvarena „mršava“ dobit od 57.260 KM, odnosno dobit u 2023. godini je bila devet puta veća.
Iako su ostvarili znatno bolje rezultate u 2023. godini „Agape“ je smanjio broj zaposlenih sa 40 u 2022. godini na 33.
Zbog američkih sankcija ovom restoranu su u aprilu ugašeni računi, a na istoj adresi je krajem prošle godine osnovano novo preduzeće „Agape best“ zvanično u vlasništvu Aleksandra Dobrića.
Restoran „Stara Ada“ je lani ostvario slabije poslovne rezultate u odnosu na 2022. godinu. Na prihod od 4,8 miliona KM ostvarena je dobit od 483.168 KM što je slabiji rezultat nego u 2022.godini kada je na skoro identičan prihod ostvarena dobit veća od pola miliona KM.
Lani je u „Staroj Adi“ bilo zaposleno 56 radnika što je manje nego u 2022. godini (60).
„Le Coq“ uvećao zaradu, „Kaldrma“ u minusu od osnivanja
„Kafe-bar RS“ u okviru kojeg posluje restoran „Hedonist“ u vlasništvu banjalučkog odbornika iz Ujedinjene Srpske Milenka Rosića prošlu godinu je završio sa dobiti od 212.305 KM, dok su prihodi iznosili 959.847 KM. Taj finansijski rezultat je bolji u odnosu na 2022. godinu kada je Rosićev biznis na skoro identične prihode ostvario manju dobit nego lani (154.682 KM). Lani je Rosić smanjio broj zaposlenih na osam, što je pet manje nego u 2022. godini.
Restoran „Le Coq“ u vlasništvu Gorana Kurtinovića je u 2023. godini drastično uvećao zaradu.
Na prihod od dva miliona KM ostvarena je dobit od 202.048 KM što je daleko bolji rezultat nego u 2022. godini, kada je na prihod od 1,7 miliona KM ostvaren „mršav“ plus od 5.860 KM.
Sa poslovnim rezultatima se ne može pohvaliti restoran „Kaldrma 1929“, koji od osnivanja posluje sa gubicima.
Tako je lani „Kaldrma“ ostvarila minus od 68.324 KM na prihode od oko dva miliona KM. Slična situacija je bila i u prethodnim godinama. Tako je u 2022. godini na prihod od 1,6 miliona KM ostvaren minus od 197.380 KM a u 2021. godini na prihod od 598.508 KM evidentiran minus od 158.675 KM.
Za restoran i hotel „Zlatna kruna“ u vlasništvu banjalučkog odbornika SNSD Miše Kovačevića nisu dostupni podaci o poslovanju iz prošle godine. Ovaj ugostitelj je zatvorio podružnicu ovog restorana u tržnom centru „Delta planet“ zbog visoke zakupnine poslovnog prostora kojeg je koristio.
Za poznati restoran „Monogram“ nismo pronašli podatke. Takođe, nisu dostupni podaci o poslovanju kafića „Debele Berta“ i „Gatsby bar“, koji rade u prizemlju hotela „Bosna“. Iako ti podaci nisu dostupni firma u čijem su vlasništvu ovi ugostiteljski objekti „B&Č Trade Tours“ je lani poslovala bolje nego u 2022. godini.
U 2023. godini je ostvarena dobit od 565.891 KM na prihod od 2,9 miliona KM što je znatno bolje nego u 2022.godini kada je preduzeće završilo sa minusom od pet miliona KM.
BANJALUKA – Kompanija „Boksit“ iz Milića, kojom je godinama neprikosnoveno upravljao Rajko Dukić, proteklih dana dobila je nove vlasnike. Pored „Pavgorda“ za kojeg smo već objavili da je kupio akcije ove kompanije, novi suvlasnici zvanično su i „Respect plus“ i „MG Mind“.
PRIJEDOR – Stečajni upravnik „Trgoprodaje“ iz Prijedora u stečaju, oglasio je na prodaju dio imovine ovog preduzeća koji je procijenjen na oko tri miliona maraka, saznaje CAPITAL.
SARAJEVO – Ustavni sud BiH će na plenarnoj sjednici zakazanoj za 30. maj raspravljati o ustavnosti odluke Vlade Republike Srpske o prodaji više od 56 dunuma zemljišta na Jahorini koje je u januaru ove godine za 42 miliona KM kupila kompanija “Drvo-export” iz Teslića u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina Rufija, saznaje CAPITAL.
FOTO: Capital/ilustracija
Sud će o ovom pitanju odlučivati na zahtjev 13 poslanika SDA, DF-a i NES-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji smatraju da Vlada Republike Srpske nije imala pravo da donese pomenutu odluku zato što se radi o „državnoj imovini“, čije je raspolaganje, kako su naveli, u „isključivoj nadležnosti BiH“.
Pored toga, na dnevnom redu 144. plenarne sjednice Ustavnog suda je i zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti koji je stupio na snagu krajem februara prošle godine.
Ustavni sud će na istoj sjednici odlučivati i o zahtjevu predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemala Ademovića za ocjenu ustavnosti Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u RS koji je usvojen u januaru ove godine.
Ademović je podnio i zahtjev za ocjenu ustavnosti Odluke o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene Vlade Federacije BiH
Interesantno je da se, uprkos tome što je Narodna skupština RS u junu prošle godine usvojila Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, na dnevnom redu ove pravosudne institucije nalaze i apelacije nekoliko fizičkih lica iz Republike Srpske.
Među njima i bivši direktor šumskog gazdinstva „Borja“ Teslić Nenad Dušanić koji je optužen za primanje mita. Dušanić je za direktora ŠG „Borja“ imenovan kao kadar SNSD-a, ali nakon hapšenja je isključen iz te stranke.
Pored njega, apelacije Ustavnom sudu BiH predali su i Benedi Đukanović koji je bio osuđen za ubistvo Slaviše Krunića, ali ta presuda je poništena. Zatim službenica Republičkog pedagoškog zavoda Nina Ninković koja je u februaru pravosnažno osuđena na 18 mjeseci zatvora zbog trovanja direktorke ove ustanove Slađane Tanasić.
Ustavni sud BiH odlučivaće i o apelaciji bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca koji je optužen za zloupotrebu položaja i krivotvorenje službenih isprava.
BANJALUKA – Digitalizacija TV signala u BiH, koja kasni ni manje ni više nego devet godina i za koju na 60 odsto teritorije BiH ne postoji infrastruktura, prema najavama predstavnika vlasti trebalo bi da bude završena za manje od godinu i po dana i to ako se ovaj put zaista ispoštuju rokovi koji su ranije probijani nekoliko puta.
Foto: Pixabay
Rok za gašenje analognog signala u skladu sa Ženevskim sporazumom iz 2006. godine, istekao je prije čak devet godina, tačnije 2015. godine, kada je trebalo da pređemo na digitalno zemaljsko emitovanje u Evropi.
Do početka ove godine, ništa konkretno nije učinjeno da se obaveza prema EU ispoštuje, osim što je tamo gdje je smetao, gašen analogni signal.
Predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta BiH i kompanija “Sirius 2010” iz Banjaluke te “Odašiljači i veze Zagreb” potpisali su u januaru ugovor za nabavku opreme za digitalni prenos i emitovanje javnih radio televizijskih servisa u BiH. Vrijednost potpisanog ugovora je 30 miliona KM bez PDV-a, a ovog puta je obećano da će kompletan proces digitalizacije biti okončan za samo 18 mjeseci, a da će analogni predajnici tada biti potpuno ukinuti.
Koliko smo daleko od cilja?
U ministarstvu vjeruju da će se do isteka roka okončati proces digitalizacije iako je više od polovine teritorije BiH nepokriveno digitalnom infrastrukturom.
“Rok od 18 mjeseci definisan je od strane tehničkih timova tri Javna RTV servisa u BiH koji je zasnovan na njihovim ranijim iskustvima, kompleksnosti i samom obimu projekta. Stoga, realno je očekivati da se u okviru ovog roka izvrši montaža, instalacija i puštanje cjelokupnog sistema mreže Multipleksa A u rad na teritoriji BiH“, kažu u ministarstvu.
Na pitanje koje su posljedice višegodišnjeg nepoštovanja zadatih rokova, kažu da je najočiglednija ta što država devet godina ne može da zaštiti analogni dio spektra na kojem su TV stanice u BiH emitovale program, zbog čega su im signali gašeni gdje god su te frekvencije predstavljale smetnju susjednim državama.
“Stigli su zahtjevi za gašenjem analognog signala od administracija Hrvatske i Srbije zbog smetnji koje imaju u razvoju vlastitih mobilnih mreža novih generacija. Većina TV stanica koje su imale dozvolu za analogno emitovanje, nakon njegovog prekida, emituje digitalno svoje programe kroz mrežu Multipleksa A, te Multipleksa D, na prostoru gdje je to moguće“, rekli su.
Digitalni signal se trenutno emituje u formatu DVB-T samo na područja Banjaluke, Sarajeva i Mostara kroz mrežu Multipleksa A u vlasništvu javnih RTV servisa u BiH, dok preostalih šest oblasti i dalje čekaju svoj red.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije kažu da je RAK pored Multipleksa A dodijelila dozvolu operateru Multipleksa D za BiH za kojeg su zanimanje pokazali komercijalni mediji u BiH, ali nemaju detalje o pokrivenosti digitalnim signalom. Tvrde da se proces prelaska sa analognog na digitalno zemaljsko emitovanje nastavlja značajnim tempom.
“Trenutno se radi na pokrivanju digitalnim signalom preostalih šest digitalnih oblasti u BiH, te ažuriranje na DVB-T2 standard emitovanja, čime bi se okončao ovaj proces i omogućilo svim TV stanicama u BiH ulazak u Multipleks A i digitalno emitovanje na prostoru BiH. Trenutno, 18 TV stanica u BiH emituje programe putem ovog digitalnog multipleksa, a na snazi je otvoreni javni poziv za ulazak novih zainteresovanih emitera“, kažu u RAK-u.
Kažu da su od 15. juna 2023. godine, TV stanice u BiH obustavile emitovanje putem analogne zemaljske radio-difuzije bez ugrožavanja medijskog pluralizma.
“U međuvremenu, RAK je sprovela javni poziv za dodjelu dozvole za korištenje radio frekvencijskog spektra za usluge upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radio difuziji u BiH – Multipleks C, a sprovodi se i procedura za izbor nosioca dozvole za Multipleks 1 za digitalni radio (DAB+), čime se stiču uslovi za pokretanje digitalnog emitovanja radijskog programa“, kažu u RAK-u i ističu da „realno procjenjuju da će sve aktivnosti koje su u toku, a odnose se na poslove iz nadležnosti agencije, biti administrativno finalizirane u narednih mjesec-dva”.
RAK: Postojeće stanje više nije održivo
Nisu željeli posebno da komentarišu pitanje posljedica kašnjenja dugog deceniju i više, ali su istakli da postojeće stanje više nije održivo, i da se mora izmijeniti u najkraćem roku i krenuti sa primjenom zakonodavstva Evropske unije u oblasti digitalnih usluga.
“Činjenica je da BiH nije okončala proces koji je trebao biti završen još polovinom 2015. godine, ali još nije izložena težim tehničkim i tehnološkim posljedicama. Glavna dilema je kojom dinamikom će biti okončan započeti proces digitalizacije javnog RTV sistema u BiH, i na ovo pitanje mogu odgovoriti samo nadležni u Javnom RTV sistemu i u okviru Savjeta ministara BiH“, rekli su u agenciji.
U banjalučkoj kompaniji “Sirius 2010” koja izvodi radove kažu da je 3. januara 2024. godine počeo da teče rok od 510 dana za završetak radova i tvrde da su naručili svu potrebnu opremu koja će u roku od 270 dana biti dopremljena u centralno skladište.
“Od narednih 240 dana, ona će biti montirana. Osim nabavke opreme, u ovoj fazi projekta pripremaju se emisione lokacije. Očekujemo da će i projekat digitalizacije javnog servisa biti završen u propisanom roku na koji bi, zbog prirode posla i visokih kota na kojima će oprema biti montirana, mogle da utiču jedino nepovoljne vremenske prilike“, kažu u ovoj firmi.
Podsjećamo, proces digitalizacije TV signala u BiH započeo je osnivanjem Foruma o digitalnoj televiziji, u maju 2006. godine. Tri godine kasnije, u avgustu 2009. godine Savjet ministara BiH usvojio je strategiju prelaska s analogne na digitalnu zemaljsku radio difuziju u frekvencijskim opsezima 174-230 MHz i 470-862 MHz u BiH. Tek je krajem marta 2014. godine potpisan prvi sporazum o digitalizaciji TV signala na prostoru Sarajeva, Banjaluke i Mostara u okviru Multipleksa A.
Prilikom potpisivanja ugovora 3. januara ove godine, ministar komunikacija i transporta Edin Forto je naglasio da su evropske zemlje u proces digitalizacije ušle par godina nakon potpisivanja ugovora, dok je BiH u skladu sa ritmom rada, proces produžila do maksimuma, te obećao da ovog puta neće biti kašnjenja. Javni poziv za dodjelu posla više puta je odgađan zbog prigovora na dokumentaciju.
CAPITAL: A. Pisarević
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
