BANJALUKA – Glavna Služba za reviziju Republike Srpske, na čelu sa Jovom Radukićem, smatra da su ministarstva u Vladi RS skoro pa nepogrešivo funkcionisala u prošloj godini, pa je tako čak 11 od ukupno 16 resornih ministarstava dobilo oba pozitivna mišljenja od republičkih revizora.
BANJALUKA – Bijeljinski advokat Miloš Stevanović koji je nedavno otkupio dospjela potraživanja Investiciono – razvojne banke (IRB) RS, počeo je da naplaćuje prva dugovanja od firmi čija je potraživanja kupio, saznaje CAPITAL.
Okružni sud u Banjaluci poništio odluke Skupštine grada Gradiška o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u zakup
Iz firme „Agroexport kompani“ najavljuju milionsku tužbu
Zoran Adžić: Presude su sramne i mimo svih zakonskih normi
BANJA LUKA – Okružni sud u Banjaluci poništio je 27 odluka Skupštine Grada Gradiška o dodjeli u zakup stotina hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta na području ove lokalne zajednice, otkriva CAPITAL.
FOTO: Pixabay
Nekoliko desetina presuda o poništavanju odluka gradiškog parlamenta o dodjeli zemljišta u zakup, sud je donio po tužbi firme „Agroexport kompani“ iz Gradiške koja je predmetno zemljište dobila pod koncesiju 2007. godine.
Poništavanjem odluka o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta, firmi „Agroexport kompani“ je praktično otvoren prostor za tužbe i podnošenje zahtjeva za naknadu štete i izgubljene dobiti.
Podsjećamo, CAPITAL je ranije objavio da je vlasnik i direktor ove firme Bogdan Sladojević podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Borisa Pašalića, gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića i predsjednika gradiške skupštine Milenka Pavlovića.
Sladojević je u krivičnoj prijavi naveo da su Pašalić, Adžić i Pavlović iskorištavanjem svog položaja i prekoračujući granice svojih ovlaštenja njegovoj firmi onemogućili produženje Ugovora o koncesiji na više od 700 hektara poljoprivrednog zemljišta u Lijevču polju i prouzrokovali materijalnu štetu od oko pet miliona maraka.
„Prijavljeni su ne poštujući sudsku odluku i miješajući se u sudsko odlučivanje uticali da Skupština Grada Gradiška donese odluku o prihvatanju Programa korištenja poljoprivrednog zemljišta na području grada Gradiška za 2023. godinu i da se od „Agroexport Kompani“ izuzme poljoprivredno zemljište u površini od 733 hektara koje je ova firma privela namjeni i koristila kao koncesionar na osnovu važećeg ugovora o koncesiji“, navedeno je u krivičnoj prijavi.
Na osnovu identičnih navoda u tužbama „Agroexport kompani“ protiv Skupštine Grada Gradiške, Okružni sud u Banjaluci poništio je odluke o davanju pod zakup poljoprivrednog zemljišta na području ove lokalne zajednice.
FOTO: Capital
Banjalučki advokat Aleksandar Popović koji zastupa firmu „Agroexport kompani“ ranije je uputio dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Gradu Gradiška, Komisiji za davanje zemljišta u zakup, ali i MUP-u Srpske u kojem je upozorio da će „svako nezakonito uvođenje trećih lica u posjed poljoprivrednog zemljišta za koje je „Agroexport kompani“ imalo ugovor o koncesiji prouzrokovati podnošenje novih tužbi“.
Popović: Za štetu neko mora da odgovara
Svi kojima je upućen dopis oglušili su se o njega, a nakon što je Okružni sud u Banjaluci uvažio tužbu „Agroexport Kompani“ i poništio odluke o davanju zemljišta pod zakup, advokat ove firme kaže za CAPITAL da će podnijeti tužbe protiv svih odgovornih.
„Zakupci s kojima je Grad Gradiška potpisao ugovor i kao što je sud presudio nezakonito im dao zemljište pod zakup, ušli su u posjed, preorali kulture koje je već bio zasijao moj klijent i time napravili evidentnu štetu za koju neko mora da odgovara i da je nadoknadi“, kaže Popović.
On ističe da će tužbu podnijeti protiv Skupštine Grada Gradiška koju smatra najodgovornijom za nastalu štetu, zatim protiv Republike Srpske, odnosno ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i kako kaže, nažalost i zakupaca koji su nezakonito ušli u posjed i napravili štetu.
„Angažovali smo vještake ekonomske, geodetske i poljoprivredne struke nakon čijeg vještačenja će se odrediti visina odštetnog zahtjeva, ali sigurno će biti milionska“, ocjenjuje Popović.
Adžić:Podnijećemo reviziju Vrhovnom sudu RS
S druge strane, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić kaže da su presude Okružnog suda u Banjaluci sramne i mimo svih zakonskih normi, ističući da je zbog toga tražio razgovor sa predsjednicom tog suda.
„Ova presuda je zloupotreba sudstva i ako će sudovi donositi ovakve presude bolje da ih nema. Podnijećemo reviziju Vrhovnom sudu RS, jer Okružni sud u Banjaluci nije uvažio praktično nijedan naš potpuno validan argument“, kaže Adžić.
Prema njegovim riječima, nije uopšte bilo elemenata za vođenje upravnog spora, jer osporeni akti nisu upravni akti, već akti raspolaganja, ali sud vođenje upravnog spora nakaradno opravdava navodima da osporeni akt šteti pravnom interesu tužioca i proizvodi širi društveni značaj.
„Tačno je samo da proizvodi širi društveni značaj, jer smo mi zaključili ugovore o zakupu sa 259 naših poljoprivrednih proizvođača za zemljište kojim su do tada gazdovala tri-četiri čovjeka. Mi kao grad nećemo odustati u ovom predmetu i istrajaćemo do kraja u namjeri da stvari izvedemo na čistac“, kategoričan je Adžić.
On ističe da „Agroexport kompani“ kao tužilac nije imao pravni interes za podnošenje tužbe, jer je tužbu podnio u oktobru 2023. godine, a ugovor o koncesiji je istekao u septembru 2022. godine.
„Pored toga, tužilac nije u propisanom roku osporavao Program korištenja poljoprivrednog zemljišta. Dalje, kao tuženi je u tužbi pogrešno bio označen Grad Gradiška, zbog čega je tužbu trebalo odbaciti, a ne uređivati. Uređena tužba kojom je kao tužena označena Skupština Grada je neblagovremena, jer je uređena po isteku roka od 30 dana. Na kraju krajeva, „Agroexport kompani“ nije učestvovao u postupku dodjele zemljišta putem zakupa, tako da nema aktivnu legitimaciju kao tužilac u ovom predmetu. Nažalost, sudija Okružnog suda u Banjaluci je prešao preko svih tih argumenata i donio nakaradnu presudu u kojoj je povrh svega, potpuno izašao izvan okvira tužbe“, zaključuje Adžić.
BANJALUKA – Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske od početka 2020. godine drži u ladici predmet vezan za raskid koncesije između Vlade RS i slovenačkog preduzeća „Vijadukt“ kome Srpska zbog toga mora da isplati 90 miliona KM, otkriva CAPITAL.
Foto: Hidroelektrane na Vrbasu
Iz Tužilaštvo BiH potvrđeno je za naš portal da je ovaj predmet krajem septembra 2022. godine ustupilo Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.
„Tužilaštvo BiH je 29. septembra 2022. godine Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka na nadležno postupanje ustupilo spise iz predmeta vezanog za raskid koncesije između Vlade Republike Srpske i slovenačkog preduzeća „Vijadukt“ čiji konačni epilog je nedavna arbitražna presuda prema kojoj RS mora slovenačkom preduzeću da isplati cca 90 miliona KM“, navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH na pitanja CAPITAL-a.
Iz Okružnog tužilaštva Banjaluka potvrdili su da su oni započeli postupanje u ovom predmetu prije Tužilaštva BiH, kao i da je 29. septembra 2022. godine zaprimljen i u spis predmeta uvršten akt tog tužilaštva sa pratećom dokumentacijom.
„U pomenutom predmetu postupajući tužilac je 3. januara 2020. godine uputio zahtjev MUP-u RS za preduzimanje potrebnih mjera i radnji po kojem još nije u potpunosti postupljeno, kao ni po upućenim urgencijama. Po dostavljanju izvještaja od strane MUP-a RS postupajući tužilac će donijeti tužilačku odluku“, odgovoreno je iz OJT Banjaluka za CAPITAL.
Podsjećamo, firma „Vijadukt“ je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnijela 16. septembra 2016. godine, a slučaj je pravosnažno okončan početkom ovog mjeseca konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Londonu.
Pokretanje odgovornosti svih koji su učestovali u dodjeli koncesije „Vijaduktu“ i njenom kasnijem raskidu najavio je premijer Srpske Radovan Višković u aprilu 2022. godine nakon što je CAPITAL otkrio da je firma „HES Vrbas“ čiji je većinski vlasnik „Vijadukt” na prvostepenoj arbitraži dobila odštetu od 90 miliona KM.
Portal e-Trafika krajem 2019. godine objavio je tekst „Kako je gradnja HE Bočac 2 sa pet završila na 42 miliona KM“ u kojem je nekadašnji glavni urednik Nezavisnih novina Željko Kopanja kao član Nadzornog odbora HE Bočac upozoravao na štetnost cijelog posla. Kopanja je na sjednici NO otvoreno govorio o umiješanosti vrha Republike Srpske u cijelu priču, direktno pominjući tadašnjeg ministra energetike RS Željka Kovačevića.
Groteskno je što je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnesen svega mjesec dana poslije Kopanjine smrti, preciznije 16. septembra 2016. godine, a zahtjev je podnijelo preduzeće “Vijadukt”.
Konačnu odluku donijelo je Arbitražno vijeće u Londonu koje je 1. maja ove godine odbacilo zahtjev Republike Srpske za poništenje arbitražne odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu iz 2022. godine i potvrdilo da Srpska“Vijaduktu” mora da isplati 90 miliona KM odštete.
BANOVIĆI – Rudnici mrkog uglja (RMU) „Banovići“ traže kratkoročni kredit u iznosu od pet miliona maraka s rokom otplate od 12 mjeseci.
Prema tenderskoj dokumentaciji RMU „Banovići“ traže kratkoročni kredit – overdraft, radi finansiranja tekuće likvidnosti.
U tenderskoj dokumentaciji navodi se da je procijenjena vrijednost nabavke 303.000 maraka.
RMU „Banovići“ su i polovinom prošlog mjeseca raspisali tender za kredit od tri miliona na tri godine.
Trenutno u upravi RMU Banovići sjede Rasim Dostović, v.d. direktor, Mirsad Bečić. v.d. izvršni direktor za tehničke poslove, Adem Bošnjić, v.d. izvršni direktor za ekonomske poslove, Enses Šabanović, v.d. izvršni direktor za pravne poslove i Nenad Todorović, v.d. izvršni direktor za investicije i razvoj novih djelatnosti.
RMU Banovići završili su 2023. godinu s gubitkom od 24,2 miliona KM. Gubitak je značajno povećan u odnosu na 2022. godinu zbog pada prihoda od prodaje gotovih proizvoda na stranom tržištu za 74,7 posto.
U finansijskom izvještaju se navodi da su RMU „Banovići“ u 2023. godini ostvarili ukupne prihode od 154,2 miliona KM, što je za 6,6 posto manje nego na kraju 2022. godine.
U godinu dana, od kraja 2022. do kraja 2023. godine, RMU „Banovići“ smanjili su svoje dugoročne obaveze za 23 odsto, dok su kratkoročne obaveze veće za 38 odsto. Ova kompanija je smanjila obveze po uzetim kreditima, a povećala obveze prema dobavljačima.
Podsjećamo ova kompanija je od akumuliranog dobitka otišla u gubitak na kraju 2023. godine.
Federacija BiH je većinski vlasnik s 69,5 posto udjela u RMU Banovići.
U septembru prošle godine Transparency International (TI) u BiH uputio je prijavu Finansijskoj policiji Federacije BiH nakon što je Ured za reviziju institucija FBiH doveo u pitanje prijavljene količine uglja koje je RMU „Banovići“ izvezao u Srbiju, kao i zvanične tvrdnje bivšeg rukovodstva tog javnog preduzeća da se radi o uglju niže kalorijske vrijednosti, koji je zbog toga prodavan po nižim cijenama.
“Veći dio spornog izvoza iz RMU „Banovići“ išao je preko firme Lider – Pro Sremska Mitrovica, koja se dovodi u vezu s vrhom vlasti u Srbiji. Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije Srbije, ova firma je 2017. godine finansirala kampanju Srpske napredne stranke sa tri milina dinara (oko 25.000 evra)”, naveo je tada TI BiH.
SARAJEVO – Federacija Bosne i Hercegovine se još jednom ove godine zadužila za skoro 30 miliona maraka.
FOTO: FENA
Zainteresovanost investitora za trezorske zapise FBiH na današnjoj aukciji bila je jednaka ponudi koju je dala Vlada FBiH.
Riječ je 78. emisiji tromjesečnih trezorskih zapisa FBiH čiji je datum dospijeća 14. avgust 2024. godine.
Ukupna iznos pristiglih ponuda iznosio je 29,45 miliona, a na kraju je prihvaćen tačno taj iznos.
Ponderisana prosječna prihvaćena cijena iznosia je 99,0505 odsto od nominalne po ponderisanoj prosječnoj kamatnoj stopi od 3,8451 odsto. Tako je na kraju ukupan iznos prikupljenih sredstava iznosio 29,17 miliona KM.
Već iduće sedmice očekuje se još jedna aukcija trezorskih zapisa od 30 miliona maraka. Aukcija će biti održana 21. maja 2024. godine. Opet je riječ o tromjesečnim trezorskim zapisima.
Podsjećamo, nakon što je Vlada FBiH raspisala javni poziv za 77. aukciju devetomjesečnih trezorskih zapisa odziv investitora pokazao se većim od očekivanog.
Investitorima je ponuđeno 3.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM s datumom dospijeća 5. februara 2025. godine.
Ukupan iznos pristiglih ponuda danas je iznosio 45,05 miliona KM, dok je ukupan iznos prikupljenih sredstava 29,153 miliona KM.
Ponderisana prosječna prihvaćena cijena iznosila je 97,1779 odsto od nominalne uz kamatnu stopu od 3,883 odsto.
Federacija BiH se od početka ove godine, sa današnjom aukcijom, zadužila za preko 96 miliona trezorskim zapisima.
ŽENEVA – Krijumčarenje migranata sve češće ide preko BiH, a “paketi” za odlazak u EU kreću se oko 2.500 evra, navodi se u najnovijem izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI TOC).
Foto: Global Initiative/Pierre Crom/Getty Images
U izvještaju se ističe da je Beograd čvorište za sve rute krijumčarenja, a postoje tri glavna puta za krijumčarenje migranata u Srbiju. Glavne ulazne tačke su na jugozapadu oko regije Raška, na jugu preko Sjeverne Makedonije i na istoku iz Bugarske.
“U februaru 2024. godine, 35 ossto migranata ušlo je u Srbiju iz Bugarske, dok je više od polovine (53 odsto) došlo iz Sjeverne Makedonije”, navodi se u izvještaju GI TOC.
Zbog policijske akcije blizu granice sa Mađarskom, većina daljih tokova sada se usmjerava ka Bosni i Hercegovini.
“Većina migranata naknadno putuje u Sarajevo, a zatim nastavlja prema Bihaću ili Velikoj Kladuši, s ciljem da pređu granicu u Hrvatsku. Njemačka, Italija i Francuska su tri glavne zemlje namijenjene migrantima, iako konačna destinacija zavisi o nacionalnosti migranta”, navodi se u izvještaju GI TOC.
GI TOC
Iako policijske operacije izgledaju uspješno u razbijanju nekoliko krijumčarskih grupa ili mreža, nisu zaustavile tok izbjeglica i migranata. Naprotiv, preusmjerila je kretanje ljudi.
U februaru 2024. godine, u odgovoru na upite o njihovim sljedećim destinacijama, većina (82 odsto) migranata u Srbiji naznačila je Bosnu i Hercegovinu, devet odsto je izrazilo planove da putuju u Mađarsku, a drugih sedam odsto namjeravalo je direktno iz Srbije u Hrvatsku.
Za sve rute krijumčarenja, Beograd je čvorište. Što se tiče daljeg kretanja prema EU, Priboj, na granici sa BiH, postao je jedna od glavnih prelaznih tačaka.
“Navodi se da je Beograd postao čvorište ne samo za izbjeglice i migrante, već i za trgovce ljudima”, dodali su.
U međuvremenu, akcija srpske policije uzdrmala je tržište.
Cijene koje krijumčari naplaćuju za prelazak iz Srbije u BiH porasle su sa 200 evra na 500 evra, s obzirom na to da je ruta prema sjeveru postala manje privlačna. U Srbiji, “paketi” za Austriju koštaju oko 2.000 evra, dok za Njemačku koštaju 2.500 ili 3.000 evra.
Međutim, ovi su brojevi sada više podložni pregovorima jer je broj ljudi spremnih da se upuste u opasna putovanja smanjen. Takođe su se promijenili modaliteti. Pošto je policija ciljala udruženja taksista, koja sada većinom nisu u trgovini, krijumčari su se vratili uglavnom korištenju kombija i kamiona, saopštila je GI TOC.
BANJALUKA – Konačna odluka Arbitražnog vijeća u Londonu kojom je Republika Srpska obavezana da slovenačkom preduzeću „Vijadukt“ isplati 90 miliona maraka odštete zbog raskida koncesionog ugovora prilika je da se javnost podsjeti na ranija pisanja medija o malverzacijama u vezi sa dodjelom koncesije i izgradnjom HE „Bočac 2“ na Vrbasu.
FOTO: Agencije
Portal e-Trafika krajem 2019. godine objavio je tekst „Kako je gradnja HE Bočac 2 sa pet završila na 42 miliona KM“ u kojem je dokumentovano kako je prvobitni plan za izgradnju ove hidroelektrane u vrijednosti od pet miliona KM volšebno skočio prvo na 25 miliona, a u konačnici na više od 42 miliona KM.
O malverzacijama i naduvavanju cijena za e-Trafika je svjedočio bivši izvršni direktor za organizaciono-pravne i kadrovske poslove u HE Bočac Zdravko Kovačević. On je govorio da su prvi ozbiljni problemi za HE Bočac nastupili u aprilu 2013. godine dobijanjem koncesije za izgradnju HE „Bočac 2“.
Time je automatski onemogućena izgradnja HE Krupa za čiju izgradnju je firmi HES Vrbas koncesija dodijeljena 2004. godine, što je ovoj firmi praktično predstavljao osnov za tužbu protiv Republike Srpska čiji rezultat je konačna arbitražna odluka koja će građane RS koštati 90 miliona KM.
Jedan od članova Nadzornog odbora HE Bočac koji je prvi upozoravao na štetnost cijelog posla bio je nekadašnji glavni urednik Nezavisnih novina Željko Kopanja. On je na sjednici NO otvoreno govorio o umiješanosti vrha Republike Srpske u cijelu priču.
Iz zapisnika stiče se utisak da je slučaj „Vijadukt“ kroz davanje koncesije, potom njeno ukidanje, izrežirano da bi se na kraju pokrenula arbitraža iz kojeg će neki ljudi iz vlasti Srpske postati bogatiji za desetine miliona KM.
Kopanja direktno pominje tadašnjeg ministra energetike RS Željka Kovačevića, koji je, kako je tvrdio, radi ličnih interesa blokirao mogućnost dogovora i iznalaženja rješenja.
„Ja sam jednostavno šokiran u kakvoj državi živim… Ja sam stekao utisak iz razgovora sa Kovačevićem, svađom sa njim, svađom sa njegovim političkim mentorima, razgovorima neformalnim da je neko tu vidio plijen da se ugrađuje. Da ja to pravim kao privatnik ne bi smio prići. Međutim, kad pravi država, svi kažu eto plijena, eto para. Imam zamjerki, neki ljudi iz MG su kontaktirali HES i počeli pregovore o otkupu koncesije za 3,8 miliona evra… Hoću da vam kažem da sam šokiran činjenicom da se podmeću klipovi iz razloga sve više prepoznatljivih, da se neko ugradi, da neko pokrade pare. U stanju je za nekih 100.000 KM da blokira čitav projekat državni“, rekao je Kopanja koji je preminuo 2016. godine.
Imajući u vidu sve o čemu je govorio i na što je upozoravao Kopanja, postaje jasno zašto je pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenut arbitražni postupak protiv BiH „težak“ 100 miliona maraka.
Groteskno je što je zahtjev za pokretanje arbitražnog postupka podnesen svega mjesec dana poslije njegove smrti, preciznije 16. septembra 2016. godine, a zahtjev je podnijelo preduzeće “Vijadukt”.
Konačnu odluku u ovom slučaju donijelo je Arbitražno vijeće u Londonu koje je odbacilo zahtjev Republike Srpske za poništenje arbitražne odluke Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu iz 2022. godine kojom je BiH obavezana da “Vijaduktu” isplati 90 miliona KM odštete.
GRADIŠKA – Rođak porodice Dodik Mirko Dobrić, koji je sa Igorom Dodikom vlasnik firme „Fruit Eco“, osnovao je na adresi tog preduzeća novu firmu „Zelena jabuka“, saznaje CAPITAL.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
