Capital.ba – Informacija je capital

Kategorija: TOP 3

  • “Asfalt kampanja” u punom mahu, budžetom jednog se prave projekti drugog entiteta

    “Asfalt kampanja” u punom mahu, budžetom jednog se prave projekti drugog entiteta

    SARAJEVO – Grad Banjaluka će, prema svemu sudeći, dobiti nova finansijska sredstva od Vlade Federacije BiH za rekonstrukciju ulica, izgradnju vodovodne mreže te dječijih igrališta.

    Trebinje-Ljubinje

    Federalno ministarstvo raseljenih lica i izbjeglica ranije je raspisalo Javni poziv za finansiranje i sufinansiranje infrastrukturnih i drugih projekata od značaja za širu društvenu zajednicu u mjestima povratka na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 2024. i 2025. godina.

    Projekti koji su uvršteni na konačnu rang listu mogu mijenjati redoslijed na rang listi u skladu sa definisanim prioritetima aplikanta, ukoliko je isti aplicirao za više projekata.

    Prema preliminarnoj listi aplikanata, u regiji Banja Luka, Grad Banja Luka će moći dobiti sredstva za rekonstrukciju ulica i puteva, izgradnju sekundarne vodovodne mreže i kanalizacije, sanaciju društvenih domova te za izgradnju dječijih igrališta.

    Praksa da se iz budžeta jednog entiteta popravlja i gradi u drugom entitetu šablon je koji se iznova ponavlja svake izborne godine, kada na red dolaze lokalni izbori. Najčeši oblik pripreme za lokalne izbore je asflatiranje puteva.

    “Asfaltna kampanja” sprovodi se u svim lokalnim jedinicima bilo od vlastitih sredstava ili od sredstava koalicionih partnera između entiteta.

    Tako će prema preliminarnoj listi i mnogobrojne vjerske zajednice i institucije imati priliku iskoristiti novac za asfaltiranje puteva, sanaciju i adaptaciju objekata kao i termo izolaciju.

    Finansijska sredstva

    Prema Javnom pozivu maksimalna vrijednost finansiranja jednog projekta od strane Ministarstva iznosi do 500.000 KM.

    Maksimalna vrijednost finansiranja jednog projekata od strane Ministarstva iznosi do 100.000 KM ako je projekat apliciran od strane nevladinih i sportskih organizacija.

    A maksimalna vrijednost finansiranja po svim projektima za područje jedne opštine ili grada iznosi do dva miliona KM na godišnjem nivou.

    CAPITAL: T. Z.

  • Firme Stojka Petkovića u potpunoj dubiozi

    Firme Stojka Petkovića u potpunoj dubiozi

    TESLIĆ – Preduzeće „Interlignum“, u vlasništvu Stojka Petkovića, završilo je prošlu godinu u minusu od 1,6 miliona KM.

    stojko petković
    Foto: Pixabay

    (više…)

  • Centralna banka BiH za duplo veći iznos od inicijalnog nabavila sistem za backup

    Centralna banka BiH za duplo veći iznos od inicijalnog nabavila sistem za backup

    SARAJEVO – Centralna banka Bosne i Hercegovine je nakon tri odgode i više od dvostrukog uvećanja vrijednosti tendera nabavila sistem za backup od firme Verso.

    FOTO: CBBiH

    Prema planskim dokumentima za 2023. godinu vidljivo je da je došlo do odlaganja provođenja postupka nabavke koji je trebao biti sproveden sredinom februara 2023. godine. Vrijednost nabavke tada je procijenjivana na 70.000 KM.

    Međutim, do realizacije postupka nabavke došlo je tek krajem godine. Tako 15. novembra 2023. godine dolazi do izmjena i dopune godišnjeg plana nabavki, a raspisivanje tendera pomjereno je za sredinu novembra. Istovremeno, ovaj put vrijednost backup sistema je povećana na 148.000 KM.

    Na kraju je postupak nabavke pokrenut 29. decembra 2023. godine, posljednjeg radnog dana u godini.

    “Sve navedeno ukazuje da su postojali određeni izazovi vezani za pokretanje ovoga postupka, pretpostavljam vezano za istraživanje tržišta i samo planiranje ove nabavke”, rekao je za CAPITAL Slobodan Golubović, urednik portala Pratimo tendere.

    Tehničke specifikacije u tenderskoj dokumentaciji bile su toliko detaljne da Golubović upozorava na mogućnost pogodovanja tačno određenom ponuđaču.

    “Postoji veliki rizik da je tenderskom dokumentacijom, odnosno, preciznije, tehničkom specifikacijom pogodovano određenom ponuđaču ili proizvođaču jer ovako opisani detalji u praksi najčešće na kraju dovode do jedne prihvatljive ponude”, rekao je Golubović.

    CBBiH uštedjela devet maraka

    U konačnici, na ovaj tender procijenjen na 148 hiljada KM prijavila se samo jedna firma. Verso je dala samo devet maraka nižu ponudu, odnosno 147.991 KM.

    Verso je registrovan kao firma za trgovinu na veliko računarima, perifernom opremom i softverom. Prošle godine prihodovala je osam miliona maraka dok je istu godinu završila s dobiti od 139.299 KM.

    Portal Pratimo tendere je prošle godine objavio da je Uprava Centralne banke Bosne i Hercegovine polovinom avgusta 2023. raspisala tender za nabavku sistema IP telefonije i IP telefona, a posao procijenila na 49.360 KM.

    Iako je, prema planu javnih nabavki banke, ova procedura trebalo da počne 8. januara, sve se dešava sedam mjeseci kasnije. Ista firma za isti posao odabrana je i za filijalu Centralne banke na Palama 2020. godine. Isti sistem i iste IP telefone banka je od iste firme nabavljala i 2019. godine po cijeni od 56.055 KM.

    CAPITAL: T. Zorić

  • Tender banjalučkog „Vodovoda“ za solarne elektrane zbunio ponuđače

    Tender banjalučkog „Vodovoda“ za solarne elektrane zbunio ponuđače

    BANJALUKA – Banjalučki „Vodovod“ je poništio tender za nabavku četiri solarne elektrane vrijedne 1,4 miliona KM zato što su uslovi u tenderskoj dokumentaciji bili zbunjujući za potencijalne ponuđače.

    vodovod banjaluka
    Izvor: Gerila.info

    Javna nabavka je bila raspisana u novembru prošle godine sa ciljem da ovo preduzeće samostalno proizvodi struju za vlastite potrebe, a višak prodaje.

    Taj plan je bar za sada stavljen na čekanje, jer je nakon skoro pola godine od raspisivanja tendera tek nedavno odlučeno da se ova javna nabavka poništi.

    U obrazloženju odluke navedeno je da je stiglo više žalbenih navoda na tendersku dokumentaciju na osnovu kojih je ustanovljeno da je ugovorni organ napravio određene greške i propuste u tenderskoj dokumentaciji koje bi mogle onemogućiti ponuđače da pošalju ponude koje bi zadovoljile sve uslove iz tehničke specifikacije, ili bi mogle djelovati zbunjujuće po ponuđače.

    „Naime, jedan od osnovnih projektnih zahtjeva koji zabrinjava potencijalne ponuđače odnosi se na mogućnosti priključenja izgrađenih solarnih elektrana  na krovu i na zemlji u krugu fabrike vode u Novoseliji, te primopredaje električne energije. Kombinacija solarnih elektrana na zemlji i na krovu do sada nikad nije bila odrađena na području nadležnog preduzeća „Elektrokrajina“. Ponuđači nisu sigurni kako će nadležni organi lokalnog i republičkog nivoa odreagovati u smislu izdavanja potrebnih dozvola i saglasnosti“, navedeno je u obrazloženju odluke u koju je imao uvid CAPITAL.

    Podsjećamo, plan banjalučkog „Vodovoda“ je bio da se solarne elektrane postave  na krovu magacina u Bulevaru Vojvode Živojina Mišića, na krovu novog pogona za proizvodnju vode i na zemlji starog pogona za proizvodnju vode u Ulici Sime i Ilije Partala.

    Motiv za ovu investiciju bili su ogromni troškovi za struju koji na godišnjem nivou iznose oko tri miliona maraka.

     CAPITAL: V. P.

  • Radnici koje je Stanivuković nezakonito premjestio vraćeni na svoja radna mjesta

    Radnici koje je Stanivuković nezakonito premjestio vraćeni na svoja radna mjesta

    BANJALUKA – Radnici gradske uprave Neđeljko Radulović i Jovica Vukelić vratili su se danas na svoja radna mjesta, tri mjeseca nakon što ih je na druge pozicije premjestio gradonačelnik Draško Stanivuković zbog svojevrsnog verbalnog delikta.

    zgrada Gradske uprave Banjaluka
    Foto: Capital.ba

    U Sindikatu uprave Republike Srpske čiji su članovi, navode da na posao nije vraćen Vladimir Pudar, koji je dobio otkaz.

    „Pudar još nije vraćen bez obzira što je upravni inspektor poništio rješenje o njegovom otkazu, a Odbor za žalbe grada ocijenio da je ono nezakonito“, kazao je predsjednik sindikata Božo Marić.

    Zbog svega je, podsjeća on, protiv Stanivukovića podnesena krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi.

    Inače, Jovica Vukelić je sa mjesta vatrogasca prebačen na mjesto radnika na naplati i kontroli parkiranja, dok je Neđeljko Radulović sa pozicije samostalnog stručnog saradnika u Odsjeku za privredu i preduzetništvo raspoređen za stručnog saradnika za boračko invalidsku zaštitu. Pudar je bio zaposlen kao komunalni policajac.

    Inače, pomenuta trojica su rješenja dobila nakon što su demantovali gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića vezano za rast plata u gradskoj upravi. U sindikatu su ranije ocijenili da je riječ o klasičnoj odmazdi prema radnicima.

    CAPITAL: D. Tovilović

  • Blokirana firma koja gradi garažu UKC-a, Vlada im duguje 3,5 miliona KM

    Blokirana firma koja gradi garažu UKC-a, Vlada im duguje 3,5 miliona KM

    BANJALUKA – Poslovni računi firme „Marković invest R.M.“ iz Laktaša, koja kod Univerzitetsko – kliničkog centra u Banjaluci gradi garažu vrijednu 42 miliona maraka su blokirani, zbog čega su radovi svedeni na minimum.

    FOTO: Capital

    Potvrđeno je to za CAPITAL iz ovog preduzeća iz kojeg poručuju da je glavni razlog za blokadu dug koji prema njima ima Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, a koje uveliko kasni sa svojim obavezama.

    Naime, kako su nam kazali, na današnji dan nije im plaćeno pet tranši vrijednih oko 3,5 miliona maraka.

    „Mi vraćamo kredit banci koji smo digli kako bi gradili objekat, a vraćamo ga od novca koji nam se uplaćuje. Kako se sa uplatama kasni, došli smo u blokadu“, poručuju oni.

    Navode da radove nisu prekinuli, ali i napominju da bi dalja blokada mogla prolongirati rok završetka koji je bio planiran za 1. septembar ove godine.

    „Imamo avansno plaćenog materijala, ali to neće dugo potrajati. Podizvođači su obustavili radove“, kažu u preduzeću  „Marković invest R.M.“.

    Inače, investitor ovog objekta je UKC Banjaluka. Direktor ove zdravstvene ustanove Vlado Đajić nije odgovarao na naše pozive.

    Kako nezvanično saznajemo prema ministarstvu je iz UKC-a upućena urgencija vezana za plaćanje, ali do momenta objave ovog teksta nikakvog odgovora nije bilo.

    U kontakt nismo uspjeli stupiti ni sa resornim ministrom Alenom Šeranićem.

    Podsjećamo, izgradnja garaže je počela u junu 2020. godine, a dogovoreno je da se plaćanje vrši u 50 jednakih rata.

    Riječ je o prvoj fazi, koja obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, dok će se u drugoj fazi graditi komercijalni sadržaji.

    CAPITAL: D. Tovilović

     

  • „Energoinvest“ Mađarima mora platiti i milionsku kamatu

    „Energoinvest“ Mađarima mora platiti i milionsku kamatu

    SARAJEVO – Mađarski FGZS u septembru 2021. pokrenuo je spor kojim od Federacije BiH potražuje više od 21 milion dolara zbog kršenja potpisanog ugovora.

    energoinvest
    Foto: Capital.ba

    Nakon što je juče u javnosti objavljena vijest da mađarski FGZS potražuje od Energoinvesta i BH-Gas 11,16 miliona dolara (20 miliona KM) zbog promjene trase snabdijevanja BiH, iz FGSZ su za CAPITAL potvrdili da pored galvnice od 11 miliona dolara potražuju i kamatu te troškove spora.

    “Arbitražni sud je riješio međusobne zahtjeve i naložio Energoinvestu i BH-Gasu da plate FGSZ-u 11.163.698 dolara, kao i kamatu od 3,2 odsto godišnje obračunate od 8. oktobra 2021, plus 82.000.000 HUF (203.428 evra) troškova”, kazali su iz FGSZ za CAPITAL.

    Izvor CAPITAL-a kaže da je iznos kamate koju FGSZ navodi trošak od dodatnih 1,94 miliona KM. Tako su ukupna potraživanja FGSZ porasla na skoro 23 miliona KM.

    Podsjećamo, mađarski FGZS u septembru 2021. pokrenuo je spor kojim od bh. entiteta Federacija BiH potražuje više od 21 milion dolara zbog promjene trase snabdijevanja BiH, navodi se u zajedničkom saopštenju Energoinvesta i BH Gasa.

    Osim Energoinvesta, tuženi su Vlada Federacije BiH, te BH-Gas, čiji je osnivač entitetska Vlada.

    Federacija BiH je od 1. aprila 2021. promijenila trasu snabdijevanja ruskim plinom i prešla na takozvani Turski tok. To je urađeno, uprkos tome što je ugovor sa mađarskim FGSZ-om trebao biti snazi do 2023. godine.

    BiH je do 2021. godine ruski gas dobijala gasovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. BiH je i dalje 100 postotno ovisna o ruskom gasu.

    CAPITAL: Teo Zorić

  • Spor o imovini zakočio stečaj prnjavorskog „Ribnjaka“

    Spor o imovini zakočio stečaj prnjavorskog „Ribnjaka“

    PRNJAVOR – Stečaj prnjavorskog „Ribnjaka“, koji je pokrenut prije četiri godine, u potpunoj je blokadi jer se još čeka odluka suda o tome čije ribnjak vlasništvo.

    ribnjak prnjavor
    Foto: Prnjavor.info

    (više…)

  • Vlada se na berzi zadužila 10 miliona, investitori oprezni

    Vlada se na berzi zadužila 10 miliona, investitori oprezni

    BANJALUKA – Republika Srpska zadužila se danas 10 miliona KM emisijom dugoročnih obveznica na Banjalučkoj berzi.

    obveznice vlade rs
    Foto: Capital.ba

    (više…)

  • Fabrika gipsa od 50 miliona evra i dalje samo na papiru

    Fabrika gipsa od 50 miliona evra i dalje samo na papiru

    UGLJEVIK – Uprava Rudnika i termoelektrane (RiTE) u Ugljeviku krenula je u pribavljanje stručnog mišljenja i urbanističko – tehničkih uslova za izgradnju fabrike gipsa vrijedne 50 miliona evra u Bogutovom selu.

    FOTO: Agencije

    Po ugovoru o gradnji koji je potpisan u febuaru 2022. godine u njoj je već trebala da počne proizvodnja rigips ploča, ali u stvarnosti, projekat je i dalje u ranoj fazi razvoja, odnosno za sada postoji samo na papiru.

    Za 29. april planirano je javno otvaranje ponuda, nakon čega će se odabrati licencirana kuća koja ima dva mjeseca da pripremi traženu dokumentaciju.

    „Planirani kompleks gradiće se na parceli od oko 18 hektara, a okvirna bruto građevinska površina planiranih objekata je oko 60.000 kvadratnih metara“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

    Inače, nakon što je fabrika pompenzno najavljena prije dvije godine, uprava RiTE Ugljevik, ali i Ministarstvo energetike i rudarstva se rijetko oglašavaju po ovom pitanju.

    „Nema tu određenog datuma ni roka. Ništa nije fiksirano datumom, nismo išli na to da ih ograničimo“, kazao je jednom prilikom za CAPITAL ministar Petar Đokić koji je zaboravio šta je rečeno prilikom potpisivanja ugovora.

    Gipsaru bi trebala da gradi kompanija BNBM Eastern Europe, u kojoj RiTE „Ugljevik“ ima udio od deset odsto dok većinski udio pripada kineskoj firmi BNBM.

    Osnovnu sirovinu bi dobili iz termoelektrane, kojoj nakon procesa odsumporavanja ostaje ogromna količina neiskorištenog gipsa iz procesa odsumporavanja.

    Ugovorom su zajedničkoj firmi, u kojoj Kinezi imaju dominantno učešće, zagarantovane količine uglja i gipsa za period od 18 godina. U suprotnom RiTE „Ugljevik“ će biti prinuđen da plaća penale.

    Preciznije, svake godine fabrika će moći da računa na 70.000 tona uglja i 250.000 tona gipsa.

    RiTE ima obavezu da u svakom trenutku posjeduje zalihe gipsa iznad kritičnog nivoa, odnosno više od 6.000 tona.

    CAPITAL: Dejan Tovilović