JABLANICA – Tog 19. oktobra 2010. godine, specijalci su upali u četiri ujutru bacajući topovski udar i suzavac i sa palicama nasrnuli na radnike koji su dežurali u fabrici. Radnici su se branili bacajući na njih granitne kocke. Neki od radnika su bili povrijeđeni, neki su pritvoreni, i većina se razišla kućama. Ovaj datum predstavlja vrhunac borbe obespravljenih radnika u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. (više…)
BANJALUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je danas na sastanku sa delgacijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je Srpska fiskalno stabilna, ali i da je opredijeljena za novi aranžman sa ovom institucijom.
UGLJEVIK – Sindikalna organizacija Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Ugljevik donijela je odluku o stupanju u štrajk koji će početi 18. marta, a trajaće sve do ispunjenja njihovih zahtjeva, saznaje portal CAPITAL.
Sindikat kao jedan od osnovnih zahtjeva traži da se obezbijede dovoljne količine uglja najmanje do 2050. godine, te da uprava preduzeća pred nadležnim organima učini sve da se koncesija za ležište uglja „Ugljevik Istok 2“, dodijeli njima, umjesto firmi „Comsar Energy“ ruskog oligarha Rašida Serdarova.
Takođe, traži se i revitalizacija postojećeg bloka termoelektrane, kao i investicije u rudarsku opremu i mehanizaciju kako bi se obezbijedilo stabilno snabdijevanje ugljem.
„Sindikalna organizacija traži i da poslodavac obezbijedi radnu sredinu i uslove rada koji će garantovati bezbjednost i zaštitu zdravlja na radu“, stoji u četvrtom zahtjevu.
Sindikalci obećavaju da će u toku štrajka biti obezbijeđen minimum procesa rada utvrđen Zakonom o štrajku.
Podsjećamo, radnici su štrajk najavili još prije nekoliko sedmica, nezadovoljni stanjem u preduzeću ali i činjenicom da se stranoj firmi daje ugalj koji je potreban i RiTE „Ugljeviku“.
Nakon protesta koji su održani 20. februara ispred kapije preduzeća, u Banjaluci je održan zajednički sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici resornog ministarstva, „Elektroprivrede Republike Srpske“ i radnika.
Ministar Petar Đokić je tada uvjeravao radnike da on nije za eksploataciju uglja u komercijalne svrhe, te najavio detaljnu analizu koncesionog ugovora, kao i posebnu sjednicu Vlade, što očigledno nije bilo dovoljno radnicima da odustanu od ideje za obustavom rada.
UGLJEVIK – Ustavni sud Republike Srpske proglasio je neustavom Odluku o kreditnom zaduženju opštine Ugljevik u iznosu od sedam miliona KM zato što je donesena bez saglasnosti Ministarstva finansija RS.
U obrazloženju Ustavnog suda RS navodi se da „Odluka o dugoročnom zaduženju opštine Ugljevik nije u saglasnosti sa Ustavom RS i Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama, jer ne sadrži sve potrebne zakonske elemente bez kojih se zaduživanje ne može realizovati na zakonit način“.
„Skupština opštine Ugljevik je na sjednici održanoj 3. maja 2023. godine donijela Odluku o dugoročnom zaduženju opštine Ugljevik, a Ministarstvo finansija je dalo saglasnost na kreditno zaduženje 12. juna. Po ocjeni suda, jedinica lokalne samouprave dužna je da saglasnost Ministarstva finansija za zaduživanje pribavi prije donošenja odluke, a u roku od deset dana nakon donošenja obavezna je da odluku dostavi navedenom ministarstvu“, navodi se u obrazloženju.
Imajući u vidu navedeno, kao i sadržinu osporene odluke, kaže se dalje, sud je utvrdio da odluka ne sadrži uslove otplate kredita, način osiguranja duga sa opisom kolaterala, te izjavu kojom se potvrđuje da nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa.
„Ustavni sud je ustanovio da osporenom odlukom nisu uređena pitanja čije uređivanje predstavlja obavezne zakonske elemente odluke o zaduživanju, zbog čega osporena odluka nije u saglasnosti sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS.Imajući u vidu da osporena odluka nije u saglasnosti sa zakonom, a da prema Ustavu Republike Srpske propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom, odluka nije u saglasnosti ni s Ustavom“, precizira se u odluci Ustavnog suda RS.
Perić: I druge opštine se zadužuju na isti način
S druge strane, načelnik Ugljevika Vasilije Perić kaže za CAPITAL da je odluka o zaduženju donesena po uzoru na druge lokalne zajednice koje su se, kako kaže, zadužile na isti način.
„Iz Ministarstva finansija su tražili da prvo Skupština opštine donese odluku o zaduženju, a da potom tu odluku dostavimo ministarstvu sa zahtjevom za zaduživanje i da po dobijanju odobrenja sklopimo ugovor o kreditu sa poslovnom bankom, što smo mi i uradili“, kaže Perić.
On dodaje da osporena odluka sadrži uslove otplate kredita i ostale propisane elemente, a da je umjesto izjave kojom se potvrđuje da opština nema dospjelih, a neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, dostavljena potvrda Poreske uprave RS da opština nema neizmirenih obaveza.
„Ne smatram da će nastupiti neke štetne posljedice, jer nećemo dalje postupati po osporenoj odluci koju je sud proglasio neustavnom, već ćemo ići na to da otklonimo sve nedostatke koje je naveo sud i da donesemo novu odluku“, kaže Perić.
BANJALUKA – Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) prošle godine je za izgradnje zgrade za sjedište ove institucije u Banjaluciimala na raspolaganju više od deset miliona KM, ali ta sredstva su ostala nerealizovana, dok započeta zgrada zarasta u korov, a novac usljed inflacije gubi vrijednost.
„Shodno namjenskoj strukturi višegodišnjih kapitalnih ulaganja za 2023. godinu, Agencija je za realizaciju projekta izgradnja zgrade u Banjaluci za smještaj sjedišta i njenih organizacionih jedinica imala na raspolaganju ukupno 10.083.576 KM, što predstavlja prenesena nerealizovana sredstva iz ranijih godina. U 2023. godini od ukupno prenesenih sredstava Agencija je realizovala 7.206 KM u svrhu realizacije ugovorenih obaveza projekt menadžera, te izrađenog Elaborata o izvršenom interdisciplinarnom vještačenju procijenjene vrijednosti radova na izgradnji administrativnog objekta“, navodi se u prednacrtu izvještaja o radu ove institucije za prošlu godinu.
Direktor IDDEEA Almir Badnjević koji je polovinom jula prošle godine imenovan na tu funkciju rekao je za CAPITAL da je nekoliko puta slao urgencije Savjetu ministara u vezi sa nastavkom izgradnje zgrade, ali da nikakav odgovor nije dobio.
„Moj prethodnik je imao instrukciju da ništa ne radi po pitanju izgradnje zgrade, a ja imam instrukciju da radim i da se otkoči izgradnja, ali još nisam dobio nikakav odgovor na urgencije koje sam slao. Nadam se da će Savjet ministara na nekoj od narednih sjednica ovo pitanje staviti na dnevni red“, rekao je Badnjević.
Podsjećamo, Savjet ministara je još 2011. godine donio odluku o izgradnji zgrade IDDEEA u Banjaluci.
U skladu sa tom odlukom u 2011. godini predviđena je izrada glavnog izvođačkog projekta, 2012. pribavljanje odobrenja za građenje, a u 2013. i 2014. godini izgradnja objekta shodno urađenoj tehničkoj dokumentaciji i planiranoj dinamici.
Ove godine će se navršiti deset godina od isteka prvobitnog roka za izgradnju zgrade u neposrednoj blizini kasarne Trapisti u Banjaluci koji je prošle godine ponovo produžen i sada je rok za završetak radova 2026. godina.
Pored produženja roka, stalno su se povećavala sredstva za izgradnju, pa je odlukom Savjeta ministara iz avgusta prošle godine sa prvobitnih 16,3 miliona taj iznos povećan na 39,3 miliona KM.
BANJALUKA – Preduzeće „Autoprevoz“ završilo je prošlu poslovnu godinu sa gubitkom od 1,6 miliona KM, što je četiri puta više u odnosu na 2022. godinu.
U pitanju je firma koja je dobar dio prošle godine bila u centru pažnje javnosti zbog spora oko zemljišta na kojem se nalazi parking na Staroj stanici u centru Banjaluke.
Nakon višemjesečnog natezanja sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem ovo preduzeće je preuzelo upravljanje nad tom lokacijom, na kojoj trenutno privatna firma naplaćuje parkiranje.
Podaci iz finansijskog izvještaja ovog preduzeća za 2023. godinu pokazuju da su ostvareni prihodi od samo 479.788 KM, a rashodi od čak 2.164.060 KM što je za rezultat imalo gubitak od 1.684.272 KM.
To je znatno lošiji rezultat u odnosu na 2022. godinu. Tada su prihodi ovog preduzeća iznosili 1.296.974 KM, rashodi 1.666.957 KM, a rezultat je bio minus od 369.983 KM, što je daleko niži iznos nego u prošloj godini.
Direktor „Autoprevoza“ Sladomir Đurić je rekao da je toliki iznos gubitka nastao iz više razloga.
„Situacija je inače jako teška u prevozu putnika. Sve manje je putnika, a obaveze rastu i prihodi se smanjuju“, kazao je Đurić i dodao da se ovo preduzeće trenutno bavi međugradskim/opštinskim prevozom putnika te ugovorenim prevozom.
„Osim toga imali smo određene obaveze iz prethodnog perioda koje smo morali isknjižiti što je uticalo na iznos minusa“, naveo je Đurić.
Kako jeCAPITAL više puta pisao „Autoprevoz“ je nakon višegodišnjeg sudskog spora preuzeo od Grada Banjaluka zemlju na kojoj se nalazi javni parking na Staroj stanici, a na kojem trenutno privatna firma naplaćuje parkiranje.
To, kako je kazao Đurić, nije uticalo na finansije ovog preduzeća.
„„Autoprevoz“ je tu lokaciju na kojoj se nalazi parking prodao još 2014. godine firmi Bewo real estate kako bi mogli izmiriti određene obaveze. Mi smo imali obavezu da tu lokaciju preuzmemo, stavimo u funkciju parkinga i predamo u ruke našim kupcima“, naveo je on.
Kaže da nije informisan kako ide naplata parkiranja na toj lokaciji.
Podsjećamo, u sklopu „Autoprevoza“ se ranije nalazio gradski i prigradski autobuski prevoz u Banjaluci.
Ogranak akcionarskog društva „Autoprevoz GS“, koje drži neke od najfrekventnijih gradskih linija prodat je lani preduzeću „Pavlović turs“.
BANJALUKA – Banke u Republici Srpskoj prijavile su prošle godine dobit od 189,1 milion KM, a više od pola tog profita, odnosno 104,7 miliona KM pripada Novoj banci i NLB banci, pokazuju finansijski izvještaji sa Banjalučke berze.
„Nova banka“ zadržala je vodeću poziciju kada su poslovni rezultati u pitanju.
Ostvarena je dobit 55,5 miliona maraka što je za 14,5 miliona maraka više nego godinu dana ranije.
Značajan rast bilježi i NLB banka koja sa 37,5 miliona maraka dobiti u 2022. godini u prošloj prijavljuje profit od 49,2 miliona KM, što je za četvrtinu više nego u uporednom periodu.
Atos banka imala je rekordnu dobit od 24,6 miliona maraka, što je ogroman rast u odnosu na 9,9 miliona maraka zarađenih 2022. godine. Ta dobit zasnovana je na snažnom rastu operativnih prihoda iz redovnih operativnih aktivnosti.
Veliki rast prijavila je i Addiko banka koja je sa 12,6 miliona u pretprošloj, svoju dobit povećala na 23,53 miliona u prošloj godini.
Unicredit bilježi blagi pad dobiti u odnosu na prošlu godinu. Sa 23,4 miliona zarađenih u 2022. godini u prošloj su imali 22,8 miliona KM.
Dobit Banke poštanske štedionice u 2023. godini je 2,4 miliona maraka, što je za oko 300.000 maraka više nego godinu ranije kada je ona iznosila 2,1 milion KM.
Naša banka je objavila kako joj je dobit u prošloj godini 2.065.483 KM, a što je značajno bolji rezultat nego prošle godine kada je ta dobit bila 1.426.561.
Banke su lani u odnosu na 2022. godinu povećale profit za čak 50 miliona.
Podsjećamo, ukupna dobit banaka u 2022. je iznosila 139 miliona maraka, a ekonomisti su saglasni da je ovolikom rastu profita najviše doprinio rast kamata u prošloj godini.
TREBINJE – Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske je, u skladu sa svojim nadležnostima, a na inicijativu “Elektroprivrede Republike Srpske” donijela Odluku o tarifnim stavovima za korisnike distributivnih sistema i odluku o tarifnim stavovima za javno snabdijevanje, čije pojedine članove je Ustavni sud proglasio neustavnim.
Povodom odluke Ustavnog suda Republike Srpske, iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske poručuju da će primijeniti presudu ovog suda i predložiti nove mjere i odluke.
“Ne ulazeći u suštinu presude, niti sa željom da je komentarišemo, moramo konstatovati da će zbog ovakve odluke Ustavnog suda Republike Srpske i ukidanja blok tarifa cijena električne energije biti povećana za skoro 80 odsto stanovništva. Pojedini članovi odluke Regulatorne komisije a koje je osporio Ustavni sud svojom jučerašnjom odlukom, upravo su imale za cilj da zaštite kupce sa manjom potrošnjom i nižim standardom”, navedeno je u saopštenju.
Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske još nije dobila presudu Ustavnog suda Republike Srpske, i dok u pisanoj verziji ne dobije presudu neće se više izjašnjavati.
TREBINJE – Grupa građana “Pokret za restituciju” iz Trebinja podnijela je niz tužbi i krivičnih prijava nadležnim institucijama kojim traže da im se vrati oduzeto poljoprivredno zemljište za koje tvrde da je nezakonito pretvoreno u građevinsko i rasprodato privatnim investitorima. (više…)
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.