SARAJEVO – „Čovjek živi i ne želi biti samo slobodan već i gospodar svoje budućnosti“ govorio je Emerik Blum, predratni praški student elektrotehnike, jedan od najuspješnijih gradonačelnika Sarajeva i osnivač „Energoinvesta“, najvećeg preduzeća u bivšoj Jugoslaviji.
BANJALUKA – Za izgradnju parka knjige kod zgrade Narodnog pozorišta RS biće zadužene firme „Tekton“ iz Banjaluke i „Niskogradnja“ iz Laktaša koje će taj posao uraditi za 484.930 KM.
FOTO:Capital
Ponuda ove dvije firme je za 619 KM jeftinija od iznosa koji je Grad Banjaluka planirao za realizaciju ovog projekta.
U odluci Grada Banjaluka o izboru izvođača radova je navedeno da su na tender vrijedan 485.555 KM sa PDV-om stigle dvije prijave koje su bile prihvatljive.
Kriterijum za dodjelu posla je bila najniža ponuđena što je i presudilo da pomenute dvije firme pobijede na tenderu.
Naime, druga ponuda je stigla od grupe ponuđača „Gradip“ i „ABC Solutions“ u iznosu od 485.479 KM i ona je za 549 KM bila skuplja od prihvaćene ponude.
„Tokom trajanja e-aukcije ponuđači nisu podnosili nove cijene, pa konačna rang lista izgleda kao na početku e-aukcije. S obzirom na to da je tenderskom dokumentacijom, kao kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača utvrđena najniža cijena, Komisija je ocijenila da je grupa ponuđača „Tekton“ i „Niskogradnja“ ponudila najnižu cijenu, te je valjalo prihvatiti prijedlog Komisije“, navedeno je to u odluci koju je donijela Gradska uprava Banjaluka.
Unosni ugovori od Grada Banjaluka
Obje firme su prethodnih godina potpisivale unosne ugovore sa Gradom Banjaluka.
Tako, na primjer, „Tekton“ i „Niskogradnja“ čine i dio konzorcijuma koji gradi Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Vojske RS u Banjaluci vrijedan 6,3 miliona KM.
Pored toga, „Tekton“ je u konzorcijumu sa još jednim preduzećem gradio kružni toka kod „Kastela“ u vrijednosti od 1,4 miliona KM. Osim toga ova firma je dobila više od 800.000 KM za izgradnju sportskog terena kod Sokolskog doma.
S druge strane, „Niskogradnja“, koja je u vlasništvu Ljubomira Ćubića, je pobijedila na tenderu za izgradnju najvećeg parka u Banjaluci kod tržnog centra „Delta“ vrijedan više od tri miliona KM, te na 1,5 miliona KM vrijednom tenderu za rekonstrukcija Prve kuljanske ulice u naselju Kuljani.
Problematični parkovi
Izgradnja ovog parka je jedan od projekata takvog tipa koje trenutno sprovodi gradska administracija, a koje prate razne kontroverze o čemu je CAPITALranije pisao.
U pitanju je lokacija koja je već godinama uređena za sličnu namjenu sa klupama, zelenilom i fontanom, a u koju bi trebalo biti uloženo na stotine hiljada maraka za postavljanje štandova, novih klupa i statue.
Kako su najavili iz Gradske uprave na ovoj lokaciji će biti postavljena i statua Kulina bana. Za te namjene je Grad Banjaluka potrošio 134.999 KM sa PDV-om. Time će izdvajanja iz budžeta grada za izgradnju parka na lokaciji gdje već postoji park skočiti na 619.929 KM. Međutim, veći problem od novca je to što Grad ulaže u lokaciju na kojoj nisu čisti imovinsko – pravni odnosi.
BANJALUKA – Za izgradnju parka knjige kod zgrade Narodnog pozorišta RS biće zadužene firme „Tekton“ iz Banjaluke i „Niskogradnja“ iz Laktaša koje će taj posao uraditi za 484.930 KM.
FOTO:Capital
Ponuda ove dvije firme je za 619 KM jeftinija od iznosa koji je Grad Banjaluka planirao za realizaciju ovog projekta.
U odluci Grada Banjaluka o izboru izvođača radova je navedeno da su na tender vrijedan 485.555 KM sa PDV-om stigle dvije prijave koje su bile prihvatljive.
Kriterijum za dodjelu posla je bila najniža ponuđena što je i presudilo da pomenute dvije firme pobijede na tenderu.
Naime, druga ponuda je stigla od grupe ponuđača „Gradip“ i „ABC Solutions“ u iznosu od 485.479 KM i ona je za 549 KM bila skuplja od prihvaćene ponude.
„Tokom trajanja e-aukcije ponuđači nisu podnosili nove cijene, pa konačna rang lista izgleda kao na početku e-aukcije. S obzirom na to da je tenderskom dokumentacijom, kao kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača utvrđena najniža cijena, Komisija je ocijenila da je grupa ponuđača „Tekton“ i „Niskogradnja“ ponudila najnižu cijenu, te je valjalo prihvatiti prijedlog Komisije“, navedeno je to u odluci koju je donijela Gradska uprava Banjaluka.
Unosni ugovori od Grada Banjaluka
Obje firme su prethodnih godina potpisivale unosne ugovore sa Gradom Banjaluka.
Tako, na primjer, „Tekton“ i „Niskogradnja“ čine i dio konzorcijuma koji gradi Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Vojske RS u Banjaluci vrijedan 6,3 miliona KM.
Pored toga, „Tekton“ je u konzorcijumu sa još jednim preduzećem gradio kružni toka kod „Kastela“ u vrijednosti od 1,4 miliona KM. Osim toga ova firma je dobila više od 800.000 KM za izgradnju sportskog terena kod Sokolskog doma.
S druge strane, „Niskogradnja“, koja je u vlasništvu Ljubomira Ćubića, je pobijedila na tenderu za izgradnju najvećeg parka u Banjaluci kod tržnog centra „Delta“ vrijedan više od tri miliona KM, te na 1,5 miliona KM vrijednom tenderu za rekonstrukcija Prve kuljanske ulice u naselju Kuljani.
Problematični parkovi
Izgradnja ovog parka je jedan od projekata takvog tipa koje trenutno sprovodi gradska administracija, a koje prate razne kontroverze o čemu je CAPITALranije pisao.
U pitanju je lokacija koja je već godinama uređena za sličnu namjenu sa klupama, zelenilom i fontanom, a u koju bi trebalo biti uloženo na stotine hiljada maraka za postavljanje štandova, novih klupa i statue.
Kako su najavili iz Gradske uprave na ovoj lokaciji će biti postavljena i statua Kulina bana. Za te namjene je Grad Banjaluka potrošio 134.999 KM sa PDV-om. Time će izdvajanja iz budžeta grada za izgradnju parka na lokaciji gdje već postoji park skočiti na 619.929 KM. Međutim, veći problem od novca je to što Grad ulaže u lokaciju na kojoj nisu čisti imovinsko – pravni odnosi.
VISOKO – Kožarsko-tekstilni kombinat (KTK) Visoko osnovan je 1946. godine kao mala fabrika za proizvodnju kože. Zlatno doba za preduzeće bile su šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka kada su modeli iz ove fabrike predstavljeni na modnim pistama Pariza i Moskve.
VISOKO – Kožarsko-tekstilni kombinat (KTK) Visoko osnovan je 1946. godine kao mala fabrika za proizvodnju kože. Zlatno doba za preduzeće bile su šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka kada su modeli iz ove fabrike predstavljeni na modnim pistama Pariza i Moskve.
BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske isplanirao je ove godine da potroši preko milion maraka na popravku posrnulog Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema poznatijeg kao IZIS. (više…)
BANJALUKA – Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske isplanirao je ove godine da potroši preko milion maraka na popravku posrnulog Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema poznatijeg kao IZIS. (više…)
GRADIŠKA – Osnovni sud u Gradišci osudio je Gorana Čikića zvanog “Sani” na dvije godine zatvora i poništio čak 162 lažna ugovora o kreditu koje je sklopio kao službenik Mikrokreditne fondacije “Prizma”, a čija je potraživanja otkupila sarajevska firma “Eos Matrix”.
FOTO: Pexels
Ovom presudom okončana je višegodišnja borba za 124 prevarena građanina i građanke Gradiške koji su, vjerujući da dobijaju donaciju prije 12 godina, potpisali lažne ugovore o kreditu.
Kada je “Prizma” gurnuta u stečaj, njena potraživanja otkupio je “Eos Matrix”, agencija koja je ovim ljudima u proteklim godinama zagorčavala život neprestanim proganjanjem, pozivima i pritiscima, kako bi naplatili nepostojeća potraživanja. Sada će morati sav novac da im vrate.
Čikić je osuđen zato što je iskoristio svoj položaj kreditnog službenika u MKF “Prizma” i sa građanima slabijeg imovinskog stanja na području ove opštine zaključio ugovore o kreditu na iznose od 1.000 KM, 9.000 KM i 10.000 KM, a isplatio im iznose od 400 do 1.000 maraka, koje je lažno predstavio kao bespovratnu novčanu pomoć ove fondacije.
“Kada su ta lica pristala i predala mu ličnu kartu i potvrdu o stalnom prebivalištu, osumnjičeni je sačinio i popunio 162 lažna zahtjeva za kredit, kao i mjenične izjave i mjenice, te su u organizacionoj jedinici u Banjaluci sačinjeni lažni ugovori o kreditu u ukupnom iznosu od 1.250.000 KM na ime oštećenih”, navodi se u presudi suda donesenoj 15. decembra 2023. godine.
On je potom, navodi se u presudi, lažne ugovore svojim potpisom ovjeravao kao istinite i davao oštećenima da ih potpišu, što su oni i učinili vjerujući da se radi o humanitarnoj pomoći.
Optužnica nakon devet godina
“Na osnovu lažnih ugovora, stečajni upravnik MKF ‘Prizma’ je kasnije, zbog neplaćanja rata kredita, oštećenima poslao pismene opomene zbog neizmirenog dospjelog dugovanja po kreditu, zahtijevajući isplatu kredita u cjelosti u roku od osam dana pod prijetnjom sudske naplate“, navodi se u presudi.
Optužnica je podignuta 16. novembra 2021. godine, a svi svjedoci su potvrdili da su mislili da se radi o humanitarnoj pomoći i donacijama, jer im je tako optuženi rekao, a oni nisu vidjeli šta potpisuju. Sudski vještak je utvrdio da su krediti evidentirani pod posebnim brojevima i da dokumentacija nije validna.
Iz presude se može zaključiti i to da je Čikić zaključio čak 86 lažnih kredita sa 86 osoba u iznosu od tačno 10.000 maraka, dok je preostalih 76 lažnih kredita zaključio sa 38 osoba. Svaka od njih, prema Čikićevoj matematici, podigla je jedan kredit od 9.000 KM i odmah još jedan od 1.000 maraka.
Din Tešić/Ustupljena fotografija
Advokat Din Tešić, čija je kancelarija specijalizovana za sporove vezane za nekretnine, eksproprijacije i bankarstvo i koji zastupa nekoliko stotina žrtava “Prizme” i “Eos Matrix-a”, kaže da je ovo samo još jedan dokaz da su njegovi klijenti prevareni.
“Naša kancelarija je podnijela stotine krivičnih prijava u ime oštećenih i drago nam je da je bar dio oštećenih napokon dočekao pravdu. Ukupno je do sada osporeno preko tri miliona potraživanja ‘Eos Matrix’, kada se uzmu u obzir i kamate i troškovi postupaka. To nije mali iznos za ovu grupu oštećenih koji su za dlaku ostali bez svoje imovine i to nezakonito i nepravedno. Smatramo ovo jednim bitnim stavom, da se na neukošću i naivnošću ljudi ne može i ne smije profitirati”, kaže Tešić za eTrafiku.
Kaže da bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH morao da preispita postupanja odgovornih tužilaca u Federaciji BiH za propuste u istragama.
“Žalosno je što je ovo jedna od rijetkih presuda i da po našem saznanju tužilaštva u FBiH nisu vidjela širinu kriminalne organizacije i broj žrtava organizovane prevare. Ne samo da su lično zaprimili krivične prijave, već su imali i javna saznanja da je 2.500 građana BiH prevareno od strane zaposlenih lica u MKF ‘Prizma'”, tvrdi Tešić.
Prevareni građani iscrpljeni od borbe
Jedan od prevarenih građana bio jeBranislav Bolobaniz Gradiške sa kojim smo razgovarali 2020. godine, kada je počela njegova borba protiv “Eos Matrix-a”. Nakon gotovo četiri godine, Boloban je dokazao da nikada nije podigao kredit.
„Ovo je veliko olakšanje. Prije 12 godina sam vjerovao da sam dobio donaciju od 500 KM. Tek kasnije sam saznao da se radilo o kreditu. Sa advokatom Tešićem sam uspio dokazati da sam prevaren. Ima još ljudi oko mene koji su prevareni na isti način i koji još uvijek čekaju pravdu. Nadam se da će i oni uspjeti, kao i ja, da dokažu da su prevareni“, kaže Boloban za eTrafiku.
Niko nije nadležan
Uprkos tome što se za sarajevsku agenciju za naplatu dospjelih potraživanja “Eos matrix”, vezuju stotine tužbi zbog naplaćivanja sumnjivih kredita ili onih koji su odavno otišli u zastaru, kao i nemilosrdnih pritisaka na građane, još uvijek se nije pojavila nijedna institucija nadležna za kontrolu zakonitosti njihovog rada.
Građani su se zato počeli udruživati i podnositi kolektivne tužbe, kako bi se oslobodili obaveze, za koju, kako tvrde, do dolaska obustave, uglavnom nisu ni znali. Institucionalna reakcija je, uprkos svemu, u potpunosti izostala.
Pitali smo u ranijim tekstovima inspektorate oba entiteta, kao i Agencije za bankarstvo FBiH i Republike Srpske, ko je taj koji ima pravo i nadležnost da zaviri u knjige ovog preduzeća i provjeri, kada se već bave naplatom, da li su te naplate u skladu sa zakonima i da li na sve uredno plaćaju poreze i obaveze. Ispostavilo se da niko ne zna.
“Eos matrix” navodno je u BiH otkupio potraživanja ukupne nominalne vrijednosti 216 miliona KM, mahom bankarskih i mikrokredita, od čega se 60 odsto odnosi na fizička lica”, pisali su ranije mediji.
Presude za koje se nije čulo
Bilo je još presuda protiv radnika ovih mikrokreditnih organizacija, ali nikada protiv rukovodilaca i nalogodavaca. O tome javnost nije saznala ništa. Novinari eTrafike su iz presude o ponuštavanju 162 ugovora o kreditu saznali da je sud u Gradišci pribavio presudu iz Mrkonjić Grada, u kojoj je donesena odluka o optužbama protiv dvije bivše radnice “Prizme”.
Odlomak presude
U septembru 2022. godine, osuđena je Dragana Balać za isto djelo kao i Čikić i to na tri godine i dva mjeseca zatvora, dok je njena koleginica Radosava Savić oslobođena.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.
Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme”, zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima.
Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima uporno ostavlja u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.
Prije dvije godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je “Prizma” nezakonito uvukla u kredite, a “Eos Matrix” pokušao naplatiti određene iznose. Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema “Eosu”. Pomenuta firma morala je da isplati naknadu za troškove postupka.
Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je “Eos Matrix” potraživao preko 9.500 maraka.eTrafika
GRADIŠKA – Osnovni sud u Gradišci osudio je Gorana Čikića zvanog “Sani” na dvije godine zatvora i poništio čak 162 lažna ugovora o kreditu koje je sklopio kao službenik Mikrokreditne fondacije “Prizma”, a čija je potraživanja otkupila sarajevska firma “Eos Matrix”.
FOTO: Pexels
Ovom presudom okončana je višegodišnja borba za 124 prevarena građanina i građanke Gradiške koji su, vjerujući da dobijaju donaciju prije 12 godina, potpisali lažne ugovore o kreditu.
Kada je “Prizma” gurnuta u stečaj, njena potraživanja otkupio je “Eos Matrix”, agencija koja je ovim ljudima u proteklim godinama zagorčavala život neprestanim proganjanjem, pozivima i pritiscima, kako bi naplatili nepostojeća potraživanja. Sada će morati sav novac da im vrate.
Čikić je osuđen zato što je iskoristio svoj položaj kreditnog službenika u MKF “Prizma” i sa građanima slabijeg imovinskog stanja na području ove opštine zaključio ugovore o kreditu na iznose od 1.000 KM, 9.000 KM i 10.000 KM, a isplatio im iznose od 400 do 1.000 maraka, koje je lažno predstavio kao bespovratnu novčanu pomoć ove fondacije.
“Kada su ta lica pristala i predala mu ličnu kartu i potvrdu o stalnom prebivalištu, osumnjičeni je sačinio i popunio 162 lažna zahtjeva za kredit, kao i mjenične izjave i mjenice, te su u organizacionoj jedinici u Banjaluci sačinjeni lažni ugovori o kreditu u ukupnom iznosu od 1.250.000 KM na ime oštećenih”, navodi se u presudi suda donesenoj 15. decembra 2023. godine.
On je potom, navodi se u presudi, lažne ugovore svojim potpisom ovjeravao kao istinite i davao oštećenima da ih potpišu, što su oni i učinili vjerujući da se radi o humanitarnoj pomoći.
Optužnica nakon devet godina
“Na osnovu lažnih ugovora, stečajni upravnik MKF ‘Prizma’ je kasnije, zbog neplaćanja rata kredita, oštećenima poslao pismene opomene zbog neizmirenog dospjelog dugovanja po kreditu, zahtijevajući isplatu kredita u cjelosti u roku od osam dana pod prijetnjom sudske naplate“, navodi se u presudi.
Optužnica je podignuta 16. novembra 2021. godine, a svi svjedoci su potvrdili da su mislili da se radi o humanitarnoj pomoći i donacijama, jer im je tako optuženi rekao, a oni nisu vidjeli šta potpisuju. Sudski vještak je utvrdio da su krediti evidentirani pod posebnim brojevima i da dokumentacija nije validna.
Iz presude se može zaključiti i to da je Čikić zaključio čak 86 lažnih kredita sa 86 osoba u iznosu od tačno 10.000 maraka, dok je preostalih 76 lažnih kredita zaključio sa 38 osoba. Svaka od njih, prema Čikićevoj matematici, podigla je jedan kredit od 9.000 KM i odmah još jedan od 1.000 maraka.
Din Tešić/Ustupljena fotografija
Advokat Din Tešić, čija je kancelarija specijalizovana za sporove vezane za nekretnine, eksproprijacije i bankarstvo i koji zastupa nekoliko stotina žrtava “Prizme” i “Eos Matrix-a”, kaže da je ovo samo još jedan dokaz da su njegovi klijenti prevareni.
“Naša kancelarija je podnijela stotine krivičnih prijava u ime oštećenih i drago nam je da je bar dio oštećenih napokon dočekao pravdu. Ukupno je do sada osporeno preko tri miliona potraživanja ‘Eos Matrix’, kada se uzmu u obzir i kamate i troškovi postupaka. To nije mali iznos za ovu grupu oštećenih koji su za dlaku ostali bez svoje imovine i to nezakonito i nepravedno. Smatramo ovo jednim bitnim stavom, da se na neukošću i naivnošću ljudi ne može i ne smije profitirati”, kaže Tešić za eTrafiku.
Kaže da bi Visoki sudski i tužilački savjet BiH morao da preispita postupanja odgovornih tužilaca u Federaciji BiH za propuste u istragama.
“Žalosno je što je ovo jedna od rijetkih presuda i da po našem saznanju tužilaštva u FBiH nisu vidjela širinu kriminalne organizacije i broj žrtava organizovane prevare. Ne samo da su lično zaprimili krivične prijave, već su imali i javna saznanja da je 2.500 građana BiH prevareno od strane zaposlenih lica u MKF ‘Prizma'”, tvrdi Tešić.
Prevareni građani iscrpljeni od borbe
Jedan od prevarenih građana bio jeBranislav Bolobaniz Gradiške sa kojim smo razgovarali 2020. godine, kada je počela njegova borba protiv “Eos Matrix-a”. Nakon gotovo četiri godine, Boloban je dokazao da nikada nije podigao kredit.
„Ovo je veliko olakšanje. Prije 12 godina sam vjerovao da sam dobio donaciju od 500 KM. Tek kasnije sam saznao da se radilo o kreditu. Sa advokatom Tešićem sam uspio dokazati da sam prevaren. Ima još ljudi oko mene koji su prevareni na isti način i koji još uvijek čekaju pravdu. Nadam se da će i oni uspjeti, kao i ja, da dokažu da su prevareni“, kaže Boloban za eTrafiku.
Niko nije nadležan
Uprkos tome što se za sarajevsku agenciju za naplatu dospjelih potraživanja “Eos matrix”, vezuju stotine tužbi zbog naplaćivanja sumnjivih kredita ili onih koji su odavno otišli u zastaru, kao i nemilosrdnih pritisaka na građane, još uvijek se nije pojavila nijedna institucija nadležna za kontrolu zakonitosti njihovog rada.
Građani su se zato počeli udruživati i podnositi kolektivne tužbe, kako bi se oslobodili obaveze, za koju, kako tvrde, do dolaska obustave, uglavnom nisu ni znali. Institucionalna reakcija je, uprkos svemu, u potpunosti izostala.
Pitali smo u ranijim tekstovima inspektorate oba entiteta, kao i Agencije za bankarstvo FBiH i Republike Srpske, ko je taj koji ima pravo i nadležnost da zaviri u knjige ovog preduzeća i provjeri, kada se već bave naplatom, da li su te naplate u skladu sa zakonima i da li na sve uredno plaćaju poreze i obaveze. Ispostavilo se da niko ne zna.
“Eos matrix” navodno je u BiH otkupio potraživanja ukupne nominalne vrijednosti 216 miliona KM, mahom bankarskih i mikrokredita, od čega se 60 odsto odnosi na fizička lica”, pisali su ranije mediji.
Presude za koje se nije čulo
Bilo je još presuda protiv radnika ovih mikrokreditnih organizacija, ali nikada protiv rukovodilaca i nalogodavaca. O tome javnost nije saznala ništa. Novinari eTrafike su iz presude o ponuštavanju 162 ugovora o kreditu saznali da je sud u Gradišci pribavio presudu iz Mrkonjić Grada, u kojoj je donesena odluka o optužbama protiv dvije bivše radnice “Prizme”.
Odlomak presude
U septembru 2022. godine, osuđena je Dragana Balać za isto djelo kao i Čikić i to na tri godine i dva mjeseca zatvora, dok je njena koleginica Radosava Savić oslobođena.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv Milenka Ponjarca, bivšeg radnika „Prizme“, potvrđenu u Osnovnom sudu u Sokocu.
Do sad je utvrđeno da se vodi više istraga i krivičnih postupaka protiv radnika “Prizme”, zbog zaključivanja fiktivnih ugovora o kreditima.
Zanimljivo je to što se trgovanje potraživanjima uporno ostavlja u takozvanoj sivoj zoni. Podaci govore da su se banke i mikrokreditne organizacije otarasile loših kredita ukupne vrijednosti preko 950 miliona maraka, prodajući ih manje poznatim i gotovo misterioznim agencijama koje niko ne kontroliše.
Prije dvije godine, donesene su dvije presude u korist oštećenih građana koje je “Prizma” nezakonito uvukla u kredite, a “Eos Matrix” pokušao naplatiti određene iznose. Osnovni sud u Banjaluci presudio je u korist Radovana Kešina i njegove supruge Ljubljanke iz Laktaša i oslobodio ih duga od gotovo 14.000 maraka prema “Eosu”. Pomenuta firma morala je da isplati naknadu za troškove postupka.
Gotovo istovremeno, isti sud je presudio i u korist Steve Boroje iz Mrkonjić Grada, od kojeg je “Eos Matrix” potraživao preko 9.500 maraka.eTrafika
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
