Kategorija: TOP 3

OC „Jahorina“ na naplatu stiglo 20 miliona KM
PALE – Olimpijskom centru “Jahorina” juče je istekao trogodišnji grejs period za dva dugoročna kredita od ukupno 20 miliona KM, a u avgustu ove godine na naplatu dospijevaju rate po osnovu još tri kredita u ukupnom iznosu od skoro 50 miliona KM, otkriva CAPITAL.
Foto: Capital.ba
Prema zvaničnim podacima OC „Jahorina“, dugoročni kredit kod Šparkase banke realizovan je 28. januara 2021. godine na period od deset godina, po kamati od 3,95 odsto i grejs periodom od tri godine. Namjena ovog kreditnog zaduženja je prva faza izgradnje šestosjedne žičare Rajska dolina.
Pored tog kredita kod Šparkase banke, prva rata na naplatu juče se stigla i po kreditu Nove banke od deset miliona KM, takođe na period od deset godina, kamatom od četiri odsto i grejs periodom od tri godine. Namjena ovog kredita je druga faza izgradnje šestosjedne žičare Rajska dolina, te projektovanje i prva faza izgradnje gondole Pale-Jahorina.
U avgustu ove godine ističe grejs period za još tri kredita OC „Jahorina“ u ukupnom iznosu od skoro 50 miliona KM. Riječ je 19,6 miliona KM kredita kod Unikredit banke Mostar koji je podignut za projektovanje i izgradnja gondole Poljice. Grejs period za ovaj kredit podignut na deset godina po kamati o 3,99 odsto ističe 25. avgusta.
Tri dana kasnije ističe grejs period za kredit od 20 miliona KM sa kamatom od četiri odsto kod Nove banke koji je podignut za projektovanje i izgradnju žičare Trnovo, zatravljivanje 200.000 kvadrata ski staza na Jahorini, te osnježavanje i izgradnju novih ski staza na Igrištima.
Istoga dana ističe grejs period i za kredit od deset miliona KM kod Šparkase banke podignut za projektovanje i izgradnju polazne, izlazne stanice i garaže gondole Poljice i izgradnje garaže gondole Partizan.
Nije jasno kako i od čega će OC „Jahorina“ izmirivati obaveze po prispijeću navedenih kredita, jer godinama unazad kuburi sa izmirivanjem milionskih dugovanja.
Pored toga, poseban problem je što se dio poslova za koji su podignuti krediti, poput prve faze izgradnje gondole Pale-Jahorina, nalazi tek u povojima, a već su pristigle rate za njegovu otplatu.
Iako uprava OC „Jahorina“ uporno pokušava ubijediti javnost da uspješno posluje, kod banaka ne uživa ugled. To se najbolje pokazalo krajem novembra prošle godine kada je OC „Jahorina“ morao po kreditno zaduženje preko Drine, jer nijedna domaća banka nije željela da ih kreditira. OC „Jahorina“ tada je kod beogradske „Alta banke“ podigla kratkoročni kredit od 4,6 miliona evra uz visoku kamatu od 10,75 odsto.
Vraćanje tog, kao i svih ostalih kredita OC „Jahorina“, bezuslovno je garantovala Vlada RS koja je i početkom ovog mjeseca dala garanciju od 13,5 miliona KM na zaduženje OC „Jahorina“ kod Investiciono-razvojne banke RS. Rok otplate kredita je 12 mjeseci, jednokratno po dospijeću sa fiksnom kamatnom stopom od 3,5 odsto.
Uprkos tome što im zbog neizmirivanja obaveza tokom grejs perioda banke često blokiraju račune, predsjednik Nadzornog odbora OC „Jahorina“ Nedeljko Elek kaže da to što su im juče na naplatu stigle prve rate po kreditima od 20 miliona maraka ne predstavlja nikakav problem.
„Nemojte vi iz CAPITAL-a da brinete, mi ćemo uredno izmirivati sve svoje obaveze. To što je istekao grejs period ne predstavlja problem. Naravno da svako može da ima problema u poslovanju, ali ne morate vi da brinete“, kaže Elek.
U jasnoj namjeri da izbjegne konkretne odgovore na naša pitanja, Elek je kao i svaki puta do sada ponovo počeo da govori o finansiranju našeg portala, ali je potvrdio za CAPITAL da u avgustu ove godine ističe grejs period za još tri kredita u ukupnom iznosu od čak 50 miliona KM.
„Dobro vi to pratite, mogli smo vas angažovati u knjigovodstvu. Ali ne brinite, mi ćemo uredno izmiriti svoje obaveze, a ako nam zafali, tražićemo od vas da nam date malo para koje dobijate iz inostranstva“, u svom maniru je rekao Elek, izbjegavajući odgovor na konkretno pitanje „kako će uredno izmirivati obaveze po dospjelim ratama kredita kada nisu uredno izmirivali obaveze ni tokom grejs perioda“.
CAPITAL: D. Momić
29. Januara 2024.
Todorović: Optužbe za sabotažu IZIS-a su zlonamjerne
BANJALUKA – Direktorka Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović reagovala je na navode projekt menadžera kompanije MMSCode Slavka Bojića koji tvrdi da Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS) u ovom gradu nije proradio zbog “bezobrazluka” i “sabotaže”.
FOTO: Capital/Ilustracija
Todorovićka kaže da nisu tačne Bojićeve tvrdnje od prije dva dana kada je za portal CAPITAL izjavio da banjalučki Dom zdravlja od početka i neprestano pruža otpor programu IZIS, te da nove lozinke i šifre nisu uručene svim doktorima iako su im dostavljene još 16. januara.
“Radnici Doma zdravlja Banjaluka nisu sabotirali IZIS, već je prema saopštenjima Fonda zdravstvenog osiguranja RS to uradila nepoznata hakerska grupa. Shodno navedenom, ne razumijemo koji može biti razlog, osim zlonamjernog, da se radnici najveće zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene zaštite u RS optužuju za bezobrazluk i sabotažu“, kaže Todorovićka.
Napominje da su upravo njihovi radnici više od dvije godine intenzivno radili na “doradi” modula Centra za zaštitu mentalnog zdravlja, Centra za bazičnu rehabilitaciju u zajednici i Službe za stomatološku zdravstvenu zaštitu koji se nalaze u IZIS-u, čije je prvobitno rješenje bilo nefunkcionalno, te su svojim sugestijama i ispravkama značajno doprinijeli unapređenju rada u ovim modulima.
“Nakon potpunog prelaska na rad u IZIS-u naši radnici su nastavili davati veliki broj sugestija, a sve u cilju da se program unaprijedi i poboljša njegov rad. Očigledno su sve naše napore predstavnici firme MMSCode od početka našeg rada u programu predstavili kao “sabotažu”, što je izjavom Bojića i potvrđeno“, kaže Todorovićka.
Vezano za pominjanje “stare aplikacije” (Web medic), Todorovićka kaže da “objektivno iznosi stav da je ona funkcionalna i prilagođena potrebama rada u zdravstvenim ustanovama, s obzirom na to da su njihovi radnici duži niz godina radili na poboljšanju funkcionalnosti ovog programa.
“To je očekivano jer zdravstveni radnici najbolje znaju šta može unaprijediti programska rješenja. Podsjećamo da u ovoj “staroj aplikaciji” i danas pored privatnih zdravstvenih ustanova radi i Univerzitetski klinički centar RS i nema zastoja u radu i protoku pacijenata i informacija“, napisala je Todorovićka u saopštenju dugom šest stranica.
Reagovala je i na potpisivanje izjave za preuzimanje pristupnih podataka koju svaki zaposleni u DZ Banjaluka mora lično da preuzme.
“Tačno je da radnici potpisuju izjavu da su preuzeli šifre jer smo poučeni prethodnim iskustvima, pa i ovim optužbama, da će u slučaju bilo kakvih problema u radu programa IZIS, MMSCode optužiti nas i naše radnike da namjerno blokiramo program. Neobično je da nakon ovakvog hakerskog napada, Bojić odstupa od povjerljivog i ličnog dostavljanja podataka i predlaže način dostave koji može biti zloupotrijebljen“, kaže Todorovićka i dodaje da će, ako se ovi napadi nastave biti prinuđeni da se kroz institucije zaštite od klevete.
Kompletnu reakciju direktorke Doma zdravlja možete da pročitate OVDJE.
Podsjećamo, Slavko Bojić je optužio DZ Banjaluka za sabotažu i bezobrazluk nakon što skeniranje računara i podjela pristupnih korisničkih šifri nije završena, pa IZIS, koji nije u funkciji od 31. decembra još uvijek nije proradio.
On je rekao da “menadžment ove zdravstvene ustanove očigledno ne žuri nigdje i svjesno odugovlači sa sprovođenjem bezbjednosnih protokola, zbog čega se danima čeka na njihov signal za puštanje aplikacije”.
27. Januara 2024.
IDDEEA za stimulacije i dnevnice dala 280.000 KM
BANJALUKA – Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) prošle godine je svojim zaposlenim na ime stimulacija, dnevnica za službena putovanja i naknada za prekovremeni rad i odvojeni život isplatila 280.000 KM.
FOTO: Agencije
Prema zvaničnim podacima, ovaj iznos isplaćen je za period od 1. januara do 30. novembra prošle godine. To znači da je mjesečno isplaćivano oko 25.000 KM, pa kada se u skladu s tim prosjekom dodaju i decembarske naknade, jasno je da je IDDEEA za cijelu prošlu godinu za stimulacije izdvojila više od 300.000 KM.
Najveću naknadu po osnovu stimulacije i rada u komisijama i radnim grupama dobio je šef Odsjeka za personalizaciju Milenko Malinić kome je po tom osnovu isplaćeno 12.210 KM. Malinić je dobio i 1.631 KM dnevnica za službena putovanja, tako da mu je mimo redovne plate ukupno isplaćeno dodatnih 13.841 KM.
Za njim slijedi pomoćnik direktora za jedinice interne revizije Smaragda Hasanagić kojoj je isplaćeno 5.005 KM kao dodatak na platu po osnovu stimulacije i rada u komisijama i radnim grupama. Njoj je za smještaj i odvojeni život isplaćeno 7.451 KM, kao i 136 maraka na ime dnevnica za službena putovanja, što ukupno iznosi 12.592 KM.
Potom ide šef Odsjeka za administraciju komunikacija Peđa Katalina kome je na ime dodatka na platu i dnevnica isplaćeno ukupno 12.088 KM.
Nešto manje od njega, ukupno 11.836 KM isplaćeno je šefici Odsjeka za komunikacije, administraciju i podršku Lidi Kapić Buljubašić.
Stručni savjetnik – tehnički administrator proizvodnje Milan Drljača dobio je ukupno 9.857 KM, a šef Odsjeka za podršku i održavanje sistema Nermin Mehadžić 8.810 KM.
Šef Odsjeka za podršku i održavanje sistema Mićo Savić dobio je ukupno 8.537 KM, a nešto manje dobio je šef Odsjeka za administraciju sistema i aplikacija Predrag Marjanović kome je za stimulaciju, dnevnice i prekovremene sate isplaćeno ukupno 8.481 KM.
Poslije njih slijedi stručni savjetnik – administrator mreže Almer Mulaomerović kome je isplaćeno ukupno 7.584 KM, dok je njegov radni kolega takođe stručni savjetnik – administrator mreže Darko Ljuboje dobio ukupno 5.740 KM.
Za smještaj direktora mjesečno 950 KM
Bivši direktor IDDEEA Arif Nanić za smještaj i odvojeni život naplatio je 7.256 KM, a sadašnjem direktoru Almiru Badnjeviću po istom osnovu isplaćeno je 3.209 KM.
To znači da je za 11 mjeseci prošle godine za smještaj i odvojeni život direktora IDDEEA izdvojeno 10.465 ili 950 KM mjesečno.
Stručni savjetnik – tehnički administrator proizvodnje Petra Vasiljević Bratić mimo redovne plate dobila je još 5.632 KM, a samo dvadesetak maraka manje dobio je stručni savjetnik – administrator baza podatka i aplikacija Edin Hajdarovac kome je isplaćeno 5.612 KM.
Stručni savjetnik – administrator baza podatka i aplikacija Milan Damjanović sa stimulacijom i dnevnicama zaradio je dodatnih 4.993 KM, a viši stručni saradnik za podršku i održavanje komunikacije Danijel Jozić 4.654 KM.
Viši stručni saradnik – administrator Aleksandar Kapikul sa dnevnicama je zaradio dodatnih 4.883 KM, a njegova radna kolegica na istim poslovima Andrijana Adžić 4.379 KM.
Viši stručni saradnik za podršku i održavanje aplikacija Osman Hadžić dobio je dodatnih 4.791 KM, viši stručni saradnik za podršku i održavanje komunikacije Boris Draško 4.404 KM, a viši stručni saradnik za ekonomske poslove i planiranje Asmir Handžić 4.550 KM.
Harisu Hrgiću, savjetniku direktora za bezbjednost informacionih sistema do 18. jula prošle godine za smještaj i odvojeni život isplaćeno je 4.308 KM, a nešto manje po istom osnovu i za isti period dobio je takođe savjetnik direktor za bezbjednost informacionih sistema Samir Ćatović kome je isplaćeno 4.083 KM.
CAPITAL: D. Momić
26. Januara 2024.
Srpska se zadužila za novih 11 miliona KM
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske zadužila se danas trezorskim zapisima na Banjalučkoj berzi za gotovo milion maraka više nego što je planirala.
Foto: Capital.ba
(više…)
25. Januara 2024.
Čobo: Rudnik i cementara u Kaknju zagađuju izvore čiste vode (VIDEO)
KAKANJ – Rudnik i cementara iza kojih stoji kompanija Adriatic Metals imaju negativan uticaj na životnu sredinu, zbog čega područje Kaknja, između ostalog, može ostati bez vode za piće.
FOTO: Screenshot/podkast
Pretres
Rekla je to Hajrija Čobo, profesor i aktivista grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva Kakanj“ gostujući u podkastu „Pretres“, koji zajedno realizuju portal CAPITAL i Transparency International (TI) u BiH.
Betonara u zaštićenom području
Ona je objasnila da u sredini u kojoj živi realizuje se kontroverzan projekat.
„U pitanju je planinsko područje koje je prostornim planom Zeničko – Dobojskog kantona predviđeno za stavljanje pod strogu zaštitu“, rekla je ona i dodala da ju je šokiralo ono što je na tom području vidjela 2022. godine.
„Zatičem mašine, betonaru i cijelu sredinu naprosto zbrisanu. Sve što je bilo, stabala na platou Mehorića kod Kaknja je potpuno izbrisano“ kazala je ona.
Istakla je da je nakon toga pokrenula aktivnosti da se ta betonara ukloni.
„U rekordnom roku dolazimo do uklanjanja betonare i onda na dan uklanjanja zaključujem da postoji mnogo veći problem, a to je koncesionar „Adriatic Metals“ i planirani rudnik. U pitanju je rudnik koji ima uticaj na moju životnu sredinu, a da ja i moji sugrađani nismo pitani niti smo upoznati sa projektom“, objasnila je Čobo.
Ističe da od tog momenta počinje sa prikupljanjem informacija i da dolazi do saznanja da betonara, iako je u vlasništvu njenog sugrađanina, apsolutno nema nikakve veze sa njim, niti je napravljena za njegove potrebe.
„On tu jeste podugovarač, međutim betonara je postavljena u ime i za račun kompanije „Adriatic Metals“, koja je britansko australijska kompanija. I njihova kćerka firma je „Adriatik Metals BH““, kazala je ona.
Tvrdi da je ta betonara postavljena na područje koje je van koncesionog polja te da su nelegalno građeni pristupni putevi, dovožen materijal za pripremu rudnika, na područje koje je planirano za zaštitu.
Izvori čiste vode
Objašnjava da se na tom području nalaze dvije rijeke – Boriva i Trstionica te Vrući potok i da se postavlja pitanje kako je neko uopšte uspio dobiti koncesiju u blizini izvora vode.
„Obraćala sam se inspekcijama, a tu je značajan jedan trenutak kada sam se obratila federalnoj rudarskoj inspekciji, gospodinu Osmanoviću. Taj federalni inspektor ili nije bio na terenu ili ne zna ni šta je potok ni šta je rijeka, ili je jednostavno radio po nečijem diktatu. Naveo je da nema promjene na vodotocima i da se recimo Trstionica nalazi daleko, a da je Vrući potok još dalje. To je kao da vam ja kažem da je Kaknju bliža Sava nego Bosna“, navela je ona i pojasnila da joj je takav odgovor ukazao da tu postoji nešto više.
„Provjeravajući dalje kako bi utvrdila čiji je to bio diktat otkrivam da je kompanija Adriatic Metals njega vodila na obuku koju su oni platili, u rudnik u Bugarskoj“, kazala je ona i dodala da je to klasičan slučaj pogodovanja.
Rudnik zvanično nije otvoren, ali radi
Nakon svega toga Čobo objašnjava da je zaključila da je najbrži način da zaštiti to područje Bernska konvencija za zaštitu evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa,
„Shvatila sam da moja država ne poštuje konvenciju čija je potpisnica i zbog toga sam predala tužbu Bernskoj konvenciji. Nakon mjesec dana tužba je u potpunosti prihvaćena i poslana BiH koja se na to oglušila. Bez obzira na nedostatak odgovora od strane države, na sastanku komiteta pri Savjetu Evrope oni su naredili BiH da mora obustaviti sve aktivnosti na eksploataciji tog rudnika“ kazala je ona.
I pored toga, kaže, na terenu je, ipak, vidljivo da ima nekih aktivnosti.
„Eksploatacija zvanično nije počela i otvaranje rudnika je zvanično odgođeno do početka ove godine, ali ja vidim kamione. Osim toga, sama kompanija se o aktivnostima na tom lokalitetu hvali u objavama na svom zvaničnom sajtu i prema njihovim izjavama, oni rade eksploataciju. To znači da imamo rudnik teških metala na području koje je izuzetno bogato vodom sa kojeg slivovi vode mahom idu prema Kaknju“, navela je ona.
Dodaje da je zbog svog aktivizma imali pritiske i upozorenja, koja su mahom stizala preko poruka. Sve prijetnje je, kako kaže, javno objavljivala na društvenim mrežama.
„Moja saradnja sa policijom u Kaknju je izuzetno dobra, tako da u suštini nije bilo potrebe da ja išta prijavljujem. Dovoljno je da prijetnju objavim na svom Facebook profilu i određena osoba bude pozvana na razgovor“, kazala je Čobo.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu ili poslušajte na SoundClaud.
CAPITAL

25. Januara 2024.
Stanivuković najbliže saradnike počastio sa 360.000 KM (SPISAK)
– Za dvije i po godine „na uslove rada“ najviše dobio šef kabineta
– Miladi Šukalo isplaćeno skoro 30.000 KM
BANJALUKA – Za najbliže saradnike gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića za dvije i po godine iz gradske kase izdvojeno je 358.988 KM na ime naknada za najsloženije poslove i za otežane uslove rada, saznaje CAPITAL.
FOTO: Grad Banjaluka
U pitanju je 16 Stanivukovićevih najbližih saradnika, a radi se o iznosu koji je izdvojen za te pojedince uz njihove osnovne plate za 2021., 2022. godinu i u prvoj polovini prošle godine.
Dokument u koji je imao uvid CAPITAL pokazuje da je najveći iznos otišao za naknade za šefa kabineta gradonačelnika Vladimira Grujića u iznosu od 33.690 KM.
Grujić se uglavnom pojavljuje u javnosti kao dio pratnje gradonačelnika na događajima kojima prisustvuje Stanivuković i do sada nije imao značajnijih javnih istupa.
FOTO: Capital
Drugi najveći iznos naknada isplaćen je za savjetnika gradonačelnika Milada Šukalo u iznosu od 29.366 KM.
Milada Šukalo važi za nesuđenu zamjenicu gradonačelnika Banjaluke. Naime, grad nema imenovanog zamjenika gradonačelnika u ovom sazivu, a Šukalo je do sada bila jedini zvanični prijedlog Stanivukovića za tu funkciju.
Njegov prijedlog, koji je on uputio na početku svog mandata Skupštini grada Banjaluka nije dobio podršku većine u Skupštini, koju predvodi SNSD. Nakon toga nije bilo novih pokušaja, a Stanivuković je uglavnom izjavljivao da je Šukalo „za njega zamjenica gradonačelnika“ te da ne planira da ide u nove pokušaje imenovanja kada „zna da odbornici neće odobriti njegov prijedlog za zamjenika“.
FOTO: Capital
Ostatak novca je raspoređen na naknade za savjetnike gradonačelnika/stručne savjetnika i to Siniše Štrbca (26.049 KM), Boriše Mandića (25.876 KM), Radivoja Majstorovića (24.680 KM), Božane Šljivar (24.443 KM).
Na listi se nalazi i šef odsjeka/stručni saradnik Vuk Višekruna (23.415 KM), šef odsjeka Jelena Kos (22.594 KM), stručni savjetnici Lazar Tasovac (23.177 KM) i Aleksandra Simić (22.374 KM), šefovi odsjeka Danijela Kajkut (21.948 KM) te Ljubiša Sladojević (20.467 KM), komunalni policajac Radislav Gojković (19.595 KM), referent Milica Stojisavljević (18.910 KM), gradski menadžer Bojan Kresojević (13.545 KM) te referent Aleksandar Čavića (8.848 KM).
FOTO: Capital
Ostala imena na ovom spisku su uglavnom deklarisani kao savjetnici ili šefovi odsjeka mada je većina njih u prethodnim godinama obavljala druge dužnosti. U većini slučajeva ovi saradnici su u praksi obavljali ulogu ovlaštenih potpisnika u resornim odjeljenjima i na taj način preuzimali uloge načelnika odjeljenja, koji u ovom sazivu nisu imenovani.
Podsjećamo, budžetska inspekcija Ministarstva finansija RS je prošle godine utvrdila da naknade za 16 najbližih saradnika gradonačelnika Draška Stanivukovića nisu isplaćivane u skladu sa važećom odlukom Vlade RS koja reguliše tu oblast, nakon čega mu je iz Vlade stigao nalog da ukine isplatu naknada za rad pod otežanim uslovima za 15 najbližih saradnika, dok je jednom saradniku ostala uvećana plata.
Stanivuković je kasnije potvrdio da je zbog ovih uvećanja kažnjen sa 15.000 KM navodeći da je „kaznu platio od svojih para, a ne iz budžeta grada“.
CAPITAL: V. P.

23. Januara 2024.
Rufi dao 41 milion KM za atraktivno zemljište na Jahorini
BANJALUKA – Kompanija “Drvo-export” iz Teslića u vlasništvu SNSD-ovog odbornika Srđana Klječanina Rufija kupila je danas direktnom pogodbom preko 56 dunuma zemljišta ma Jahorini za 41.130.000 maraka.
FOTO: Capital
Licitacija za prodaju ovog zemljišta u Ministarstvu trgovine i turizma RS, nije održana zato što se na njoj pojavio samo Rufi (koji nerijetko tvrdi da nije vlasnik ove kompanije) i njegov direktor Mladen Markočević.
Komisija je odmah konstatovala da se javno nadmetanje ne može sprovesti, pa su prešli na direktnu pogodbu.
Tako je 12 parcela ukupne površine 56.405 kvadratnih metara za koje je početna cijena bila 41.127.730 KM, prodato za “zaokruženih” 41.130.000 KM.
On ima rok od 30 dana da uplati ponuđeni iznos.
Podsjećamo, Vlada RS je nedavno donijela odluku prodaji parcela na Jahorini.
Ideja za prodaju zemlje potekla je od uprave Olimpijskog centra „Jahorina“ koja je tražila da novac od prodaje potroši za servisiranje obaveza i kredita.
Predsjednik Nadzornog odbora Nedeljko Elek vršio je pritisak na Vladu i na Pravobranilaštvo RS kako bi se njima dalo zemljište, međutim od toga neće biti ništa, jer će novac od prodaje ovog zemljišta biti uplaćen u budžet Republike Srpske.
Firma „Drvo-export“ u žižu interesovanja dospjela je prošle godine zbog otvaranja nelegalnog rudnika u selu Bistrica. Iako nije imao neophodne dozvole vlasnik ovog preduzeća Srđan Klječanin Rufi je počeo kopanje, a u tome ga nisu spriječili ni višednevni protesti mještana.
Bez obzira na apele mještana Vlada RS, je Rufiju dala koncesiju za otvaranje rudnika.
CAPITAL: A. Pisarević
22. Januara 2024.
U stečaju firme iz Mrkonjić Grada namireni samo Kesići
MRKONJIĆ GRAD – Okružni privredni sud u Banjaluci, dvije godine nakon pokretanja, zaključio je stečaj u preduzeću „Mak Mladost“ iz Mrkonjić Grada jer povjerioci nisu bili zainteresovani za dalje vođenje postupka.
FOTO: Nezavisne novine
Riječ je o fabrici koju su u jeku predizborne kampanje 2014. godine otvorili Milorad Dodik i Željka Cvijanović ubijeđeni da će ona biti pokretač privrednog razvoja u ovoj lokalnoj zajednici.
Deceniju kasnije, ispostavilo se nešto sasvim suprotno. Preduzeće je od početka imalo skromne poslovne rezultate, a broj radnika se sa početnih 110, na kraju 2021. godine se sveo na 37.
Nakon otvaranja stečaja, povjeriocima je priznato nešto manje od pola miliona maraka potraživanja, a najveći dug bio je prema Poreskoj upravi RS.
Međutim, kroz prodaju imovine, odnosno mašina, prikupljeno je tek oko 3.000 maraka, što nije bilo dovoljno ni da se pokriju troškovi stečajnog postupka.
Zanimljivo je da su se pojedini povjerioci, poput firme „Nes“, u vlasništvu porodice Nedeljka Kesića, bivšeg direktora „Hidroelektana na Vrbasu“ namirili i prije pokretanja stečaja.
Naime, oni su u februaru 2022. godine kao zalog za dug od 5.000 maraka uzeli mašinu za štampanje šablona čija je procijenjena vrijednost 12.000 maraka.
Nisu je htjeli dobrovoljno vratiti u stečajnu masu, pa će mašina kod njih i ostati jer nema novca da se pokrene parnica.
„Zbog nedostatka stečajne mase nije moguće pokrenuti parnicu pred nadležnim sudom za povrat plotera za štampanje šablona koja se nalazi kod povjerioca „Nes“ kao zalog zbog neizmirenja duga, s obzirom na to da povjerilac nije voljan da dobrovoljno vrati stvar“, navodi se u rješenju suda.
Podsjećamo, “Mak Mladost” je poslovala u prostoru fabrike “Mladost”, koju je Vlada Republike Srpske kupila u procesu stečaja i prenijela u vlasništvo opštine Mrkonjić Grad.
U fabrici su se šile bluze, haljine, suknje, hlače, ali i neki jednostavniji modeli sakoa.
CAPITAL: D. Tovilović
19. Januara 2024.
Kineski uvoz u BiH premašio milijardu maraka
BANJALUKA – Uvoz kineske robe na tržište BiH u posljednjih nekoliko godina se udvostručio i premašio milijardu maraka. (više…)
18. Januara 2024.
Većina institucija BiH podstanari u Banjaluci
BANJALUKA – Većina institucija BiH sa sjedištem u Banjaluci nema svoje prostorije u najvećem gradu Srpske i plaća visoke kirije za objekte u kojima su smještene. Isto tako, kirije za smještaj svojih regionalnih kancelarija u Banjaluci plaćaju gotovo sve zajedničke institucije čije je centralno sjedište u Sarajevu ili nekom drugom gradu u BiH.
FOTO: Grad Banjaluka
U svojim objektima u Banjaluci su Centralna banka BiH – Glavna banka Republike Srpske za čije potrebe je izgrađena nova velelepna zgrada u najužem centru Banjaluke, zatim Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH koja je naslijedila prostor Obavještajno-bezbjednosne službe RS, Agencija za osiguranje depozita, te Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA) i Ombudsman za ljudska prava BiH koje su u svojim prostorijama u poslovnoj zgradi u blizini Merkatora u Banjaluci.
Pored ovih institucija, ni Uprava za indirektno oporezivanje BiH ne plaća kiriju, ali ni UIO nije u svojoj zgradi, već u objektu Vlade Republike Srpske, dok sve ostale plaćaju kirije.
Među njima su Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA), Agencije za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Komisija za koncesije BiH.
Najinteresantnija je situacija sa IDDEEA, jer je izgradnja zgrade te agencije trebala da bude okončana 2014. godine, ali se rokovi za završetak izgradnje stalno produžavaju, a njeni temelji zarastaju u korov. CAPITAL je o tome pisao u avgustu prošle godine.
UIO BiH godinama unazad pokušava riješiti pitanje smještaja u Banjaluci. Posljednji pokušaj im je propao krajem 2021. godine kada su zbog nedostatka novca morali odbiti ponudu firme „Grand Trade“ kontroverznog biznismena Mileta Radišića koji im je nudio prostor u ulici Vuka Karadžića po cijeni od 100 miliona maraka.
FOTO: Capital.ba
Konkurs je ponovo raspisan u decembru prošle godine i zatvara se sutra, a UIO je za kupovinu prostora obezbijedila 70 miliona KM. Sudeći po uslovima konkursa, UIO će uprkos oštrom protivljenju opozicije zgradu kupiti od pomenutog kontroverznog biznismena.
Pored UIO, kupovinu zgrade i useljenje u svoje prostorije u Banjaluci planira i SIPA, jer je Savjet ministara BiH ovoj policijskoj agenciji u junu prošle godine kroz Program višegodišnjih kapitalnih ulaganja za period 2023.-2024. odobrio 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade za smještaj Regionalne kancelarije SIPA u najvećem gradu Srpske.
„Početna zakupnina iznosila je 21.303 KM mjesečno bez PDV-a, da bi se u više navrata smanjivala i danas iznosi 15.977 KM bez PDV-a, zbog čega se SIPA u nekoliko navrata obraćala Savjetu ministara sa zahtjevom za kupovinu objekta za trajni smještaj“, navedeno je u obrazloženju odluke Savjeta ministara kojom se odobrava 5,8 miliona KM za kupovinu zgrade.
Prema saznanjima našeg portala, SIPA će najvjerovatnije kupiti upravo zgradu u kojoj je trenutno smještena Regionalna kancelarija koja je u vlasništvu građevinskog preduzeća „Krajina“ Borka Đurića.
Regulatorna agencija za komunikacije BiH smještena je u svojim prostorijama u sjedištu RAK u Sarajevu, kao i u regionalnim kancelarijama u Banjaluci i Mostaru, ali direktor RAK-a Draško Milinović kaže za CAPITAL da je Regionalna kancelarija Banjaluka postala mala i da će se ići u nabavku većeg prostora.
„RAK ima svoje prostorije u Banjaluci, ali povećan je broj zaposlenih, pa nam je potreban veći prostor“, kaže Milinović.
Slavica Škoro iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta (HEA BiH) kratko je potvrdila za CAPITAL da je ova institucija od 2015. godine u svojim prostorijama.
„Mi imamo svoje prostorije na dva sprata u zgradi u kojoj se nalaze još neke institucije BiH“, kratko je potvrdila Škoro.
Ombudsman za ljudska prava BiH Nevenko Vranješ potvrdio je za CAPITAL da je ova institucija u istoj zgradi u kojoj i HEA.
„Prostor u kojem se nalazimo je ranije kupljen, ako se ne varam 2015. godine. Prostor je neuslovan, ali je u vlasništvu Ombudsmana BiH i ne plaća se kiriju“, kaže Vranješ.
Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH smještena je u objektu u neposrednoj blizini nekadašnjeg privrednog giganta „Incel“. Bivši direktor ove Agencije Aleksandar Zolak kratko je potvrdio za CAPITAL da se kirija u visini od oko 10.000 evra po ugovoru sklopljenom prije njegovog dolaska na mjesto direktora plaćala Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.
Direkcija za civilno vazduhoplovstvo (BHDCA) od 2009. do 2019. godine plaćala je banjalučkoj firmi „Euromedic“ mjesečnu kiriju od nevjerovatnih 60.053 KM. Nakon isteka ugovora o zakupu, BHDCA je prešla u prostorije bivšeg „Krajinapremjera“, gdje plaća duplo manju kiriju.
Foto: BH zrakoplovni portal
Donedavni direktor ove institucije Čedomir Šušnjar koji je podnio ostavku kaže da je Savjet ministara BiH još 2009. godine donio zaključak i obavezao Ministarstvo finansija i trezora BiH da obezbijedi finansijska sredstva za smještaj ove institucije.
„Prijedlog odluke o odobravanju sredstava i načinu provođenja postupka kupovine poslovnog prostora u Banjaluci za potrebe BHDCA tek 27. jula 2020. godine je upućen Savjetu ministara na usvajanje. Od tada je nekoliko puta skidan sa dnevnog reda bez ikakvog Obrazloženja“, kaže Šušnjar za CAPITAL.
On je dodao da mnogo veći problem od plaćanja kirije za BHDCA predstavlja nemogućnost zapošljavanja specijalizovanih stručnih kadrova.
„To je primjedba koju konstantno iznose i međunarodne vazduhoplovne organizacije (ICAO i EASA) koje vrše reviziju i procjenu sistemskog poslovanja BHDCA. To je, između ostalog, jedan od osnovnih razloga zbog kojih sam podnio ostavku i napustio BHDCA“, kaže Šušnjar.
CAPITAL: D. Momić
16. Januara 2024.

Kategorija: TOP 3

Za smještaj direktora mjesečno 950 KM

Betonara u zaštićenom području

Izvori čiste vode

Rudnik zvanično nije otvoren, ali radi