BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković očigledno je jako ozbiljno shvatio da je decembar vrijeme darivanja, pa će „Infinity international group“ kompaniji ustupiti arenu „Centar“ na besplatno korištenje po drugi put, potvrđeno je za CAPITAL u Sportskom centru „Borik“.
ZVORNIK – Radnici „Alumine“ uputili su zahtjev rukovodstvu ovog preduzeća u kojem, između ostalog, traže da im se plata poveća za 400 KM, isplatu 13. plate, regres, kao i novčane naknade za Božić, Vaskrs i dan fabrike.
BANJALUKA – Investiciono razvojna banka (IRB) i Društvo za upravljanje penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske (PREF) organizuju prodaju paketa akcija 62 preduzeća, među kojima je najviše firmi čije su akcije i ranije pokušavali prodati.
TESLIĆ – Inspekcija rada naredila je vlasniku “Nove Borje” Stojku Petkoviću da isplati radnicima plate za septembar i oktobar 2023. godine, te da uskladi pismeni obračun zarada koji se uručuje zaposlenima, rekli su u Inspektoratu RS za portal CAPITAL. (više…)
BANJALUKA – Samostalni odbornik u Skupštini Grada Banjaluka koji je mandat osvojio na listi SDS-a Aleksandar Petković od nove godine će početi da radi u javnom preduzeću „Autoputevi RS“, saznaje CAPITAL.
Petković je polovinom februara ove godine napustio SDS i nastavio da djeluje kao samostalni odbornik u gradskoj skupštini, a 15. novembra ove godine pristupio je DNS-u Nenada Nešića.
Prema tvrdnjama našeg izvora, posao u „Autoputevima RS“, na čijem čelu je funkcioner SNSD-a Nedeljko Ćorić, Petković je dobio zahvaljujući posredovanju šefa banjalučkog SNSD-a Vlade Đajića.
„Đajić želi da obezbijedi Petkovićev glas u Skupštini Grada i da ga veže za skupštinsku većinu okupljenu oko SNSD-a. Da li je u tome uspio vidjeće se već prilikom prvog glasanja u gradskom parlamentu“, kaže naš izvor.
Aleksandar Petković nije ni potvrdio, ni negirao ovu informaciju.
Na pitanje da li je tačno da od 1. januara počinje raditi u „Autoputevima RS“ Petković je kazao da on to ne zna.
„Ako budem znao za to, ja ću vam reći. Kako da ja sada vama kažem da će se nešto desiti, a to se ne desi. Ne želim prije nego što se bilo šta desi da o tome pričam, nebitno je šta je u pitanju“, kazao je Petković za CAPITAL.
Objasnio je da se on bavi poslovima koji su vezani za elektrostruku, ali nije ulazio u detalje.
„Čovjek se bori da sebi nađe poslove i postoji mogućnost da radim svugdje i privatno i ovako i onako“, naveo je on.
Na pitanje da li postoji mogućnost saradnje sa ovim javnim preduzećem Petković je rekao da „postoji mogućnost svakakve saradnje ne samo sa „Autoputevima RS“ već i za druge stvari“.
„Da li će se ta mogućnost ostvariti to ne znam. Kako vam ja mogu unaprijed reći nešto što ne znam“, kazao je Petković i dodao da su jedna stvar planovi ili dogovori, a druga ono što se stvarno i dogodi.
„Ne želim da unaprijed pričam o stvarima koje nisu definisane. U ovom trenutku vam ne mogu ništa reći“, zaključio je on.
CAPITAL: D. M. – V. P.
BANJALUKA – Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić pozvao je Vladu Srpske da svojim radnicima isplati minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka.
„Vlada kao najveći i najodgovorniji poslodavac, ako već ne može “natjerati” privatne poslodavce da isplate minimalac od 1.050 KM, bar može za svoje radnike isplatiti minimalac od 1.050 KM i 200 KM toplog obroka. Samo vlastitim primjerom se dokazuje iskrena namjera“, napisao je Trivić na društvenoj mreži X.
Danima molimo da se donese odluka o minimalcu kakav god da je, napisao je on, da znamo kako organizovati poslovnu godinu i dogovarati poslove, jer je to jedan od bitnih parametara.
„Oni se igraju u pijesku kao djeca. Očito ne živimo u istoj galaksiji i očito im je dosadno. Politika predloži 1.050 KM i kažu što se ne dogovorite. Ko ovdje ne razumije u čemu je problem? Jeste li čuli bilo gdje u okruženju gdje je minimalac manji nego kod nas da se o njemu ovoliko priča? Naravno da ne, imaju ljudi pametnija posla“, napisao je Trivić.
CAPITAL
BANJALUKA – Nedostatak vladavine prava je prva i osnovna prepreka za integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU, rekla je to Jovana Marović, član savjetodavne grupe za javnu politiku “Balkan u Evropi” (BiEPAG) i bivša ministarka evropskih poslova Crne Gore gostujući u podkastu „Pretres“ koji zajedno realizuju portal CAPITAL i Transparency International (TI) u BiH.
„Imate političke elite koji apsolutno odbijaju svaku vrstu odgovornosti, odbijaju vladavinu prava kao takvu i prosto se ponašaju kao da je politički sistem njihov. Država, to sam ja“, navela je Marović.
Navela je da se ranije u Crnoj Gori mogao postaviti znak jednakosti između DPS- a i države.
„To se u određenoj mjeri promijenilo sa smjenom DPS, ali samo zato što sada imate više partija tu, pa ne može samo jedna partija da sve kontroliše, ali se obrasci nisu promijenili. Tako da dok god vi nemate vladavinu prava na visokom nivou, imate namještene tendere, kontrolu biznis sektora, na dnevnom nivou određivanje u skladu sa određenim ličnim ili drugim interesima – ko će da dobije posao i slične stvari. To se nije promijenilo i to je tako u svim državama zapadnog Balkana“, kazala je on.
Napomenula je da države zapadnog Balkana, samo retorički žele u Evropsku uniju.
„Oni tamo ne žele zbog političkih elita jer kada uđete u Evropsku uniju, neka pravila postoje i vi se njih morate pridržavati“, kazala je ona.
Dodala je da na to utiče i to što EU nema viziju kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana i njihovo članstvo u uniji.
„Potrebna je odlučnija reakcija i korišćenje instrumenata koje ima EU i potrebno je da države zapadnog Balkana dobiju konkretna mjerila i ciljeve koje moraju ispuniti“ navela je ona.
Ocijenila je da gotovo 80 odsto građana u Crnoj Gori želi da bude dio Evropske unije, ali da to nije makar u onom iskrenom smislu i želja političkih partija u Crnoj Gori.
„Članstvo u EU je samo neka vrsta mamca tokom izborne kampanje da dobijete taj glas jer znate da to morate uključiti, s obzirom na to da toliki procenat građana podržava članstvo u EU“, navela je ona.
Dodaje da političke promijene nisu donijele napredak u smislu evropskih integracija Crne Gore.
„Imali smo situaciju sa DPS-om, kada su se makar kriterijumi ispunjavali na tehničkom nivou. Sada imamo situaciju da nova Vlada nije donijela ni taj nekakav napredak u smislu ispunjavanja tehničkih kriterijuma, pa smo imali potpunu stagnaciju“, kazala je ona.
Marović, koja je u prethodnom periodu prešla put iz civilnog sektora u političke vode i nazad je rekla da smjena vlasti koja se dogodila 2020. godine u Crnoj Gori nije donijela stvarne promjene.
„Moje najveće razočaranje je upravo to da smo se, nakon što smo 30 godina pokušavali da smijenimo jedan nedemokratski režim, susreli sa tim da prave alternative nema, nego da su sve političke partije zapravo iste, tako da je ovaj moj izlazak iz politike bio prije svega principijelan. Bio je čin odgovornosti. Bio je takođe, neka vrsta poraza u smislu da ja ne mogu ništa u ovim okolnostima da promijenim. Moje iskustvo u Vladi je bilo takvo da sam bila svjesna da ne mogu sama tamo ništa“, rekla je ona.
Dodala je da je bilo jako teško bilo postići bilo kakve pomake vezane za evropske integracije pogotovo u uslovima kada je ta tema „neinteresantna i nerazumljiva, čak i onima koji sjede na najvažnijim političkim funkcijama“.
„Oni su svi bili više za to da se insistira na slučajevima rješavanja korupcije, hapšenjima i sve ostalo što privlači pažnju građana i što njima donosi političke poene i glasove, a ne za ono što su formalno kriterijumi u procesu pregovora“, pojasnila je Marović.
Dodala je da je trenutno aktivna na regionalnom nivou u smislu da se utiče na Evropsku uniju, da promijeni pristup, da vrši pritisak na političke partije u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu.
„Da li ću se nekada vratiti u politiku? To je još uvijek otvoreno pitanje, ali svakako ne na pozicijama gdje mogu biti kontrolisana“, kazala je Marović.
Smatra da je civilno društvo u Crnoj Gori bilo, ali i dalje jeste jedno od najvidljivijih u regionu, jedno od najaktivnijih.
„Civilno društvo u Crnoj Gori je igralo ulogu opozicije. Opozicija je bila neaktivna, opozicija nije imala ideje kako kontrolisati vlast i opozicija je dobrim dijelom i bojkotovala rad parlamenta. Tako da je civilni sektor radio sve ono što opozicija nije radila. Koristio je sve moguće kontrolne mehanizme i pokušavao da drži Vladu u odgovornom stanju“, kazale je ona.
Cijeli razgovor pogledajte na našem YouTube kanalu ili poslušajte na SoundClaud.
CAPITAL
BANJALUKA – Agencija za državnu upravu Republike Srpske raspisala je konkurs za novog direktora Poreske uprave Republike Srpske.
Traži se kandidat koji ima završen ekonomski ili pravni fakultet, sedmi stepen stručne spreme, tri godine iskustva i položen stručni ispit za rad u republičkim organima uprave.
“Direktor predstavlja Poresku upravu i njom rukovodi, stara se o jedinstvenoj primjeni propisa, donosi odgovarajuće opšte i pojedinačne pravne i poslovne akte i te odlučuje o pravima i dužnostima državnih službenika i namještenika”, stoji u konkursu.
Podsjećamo, Poreskom upravom RS od decembra 2018. godine upravlja Goran Maričić, koji je funkciju preuzeo od Zore Vidović, aktuelne ministarke finansija u Vladi RS.
On je doktor prava sa položenim pravosudnim ispitom i dugo godina je bio na raznim pozicijama u državnoj upravi.
Maričić nije želio da otkriva da li će se prijaviti na konkurs.
CAPITAL: D. T.
BANJALUKA – Samo dva dana nakon što se obveznicama zadužila 29,6 miliona KM, Vlada RS zakazala je novu milionsku aukciju, ovaj put trezorskih zapisa.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske pred sam kraj godine izmjenila je listu prioritetnih projekata iz programa javnih investicija kojim je za milion maraka „pojačala“ pomoć za banju „Mlječanica“ u Kozarskoj Dubici, saznaje portal CAPITAL.
Naime, prvobitno je zdravstvenoj ustanovi koju vodi Darko Banjac lider Narodne partije Srpske bilo planirano šest miliona maraka.
Međutim, taj iznos je novom, dopunjenom odlukom povećan na sedam miliona.
Novac je namijenjen za adaptaciju i izgradnju novih smještajnih i terapijskih kapaciteta kojim se nastavlja finansiranje ove zdravstvene ustanove.
Podsjećamo, „Mlječanica“ je u oktobru ove godine otvorila novoizgrađeni hidroblok, hiperbarični centar i bungalove, a godinu dana ranije novi dijagnostički centar i objekat poluintenzivne njege.
Tom prilikom je najavljeno da se ide u izgradnju najmodernijeg zdravstveno-turističkog kompleksa u BiH, koji će uz podršku predsjednika i Vlade Republike Srpske u Mlječanici biti realizovani do početka 2025. godine.
Inače, Okružno javno tužilaštvo Prijedor ima formiran predmet koji se tiče određenih javnih nabavki u ovoj banji.
Većinu nabavki za “Mlječanicu” obavljala je firma “Šumil” u vlasništvu Milana Šuvka, a čiji je sin Miloš Šuvak Banjčev partijski kolega (NPS).
Ovom preduzeću su dodijeljivani milionski ugovori a bavili su se od izgradnje pa do nabavke konzumnih jaja.
CAPITAL: D.T.
