BANJALUKA – Ukoliko poslodavci i sindikalci ne dogovore visinu minimalne plate za narednu godinu, odlukom Vlade Republike Srpske minimalac će iznositi 950 KM, tvrdi za CAPITAL nekoliko izvora bliskih vladajućoj strukturi u Srpskoj.
BANJALUKA – Okružni privredni sud u Banjaluci odbio je zahtjev banjalučke „Čistoće“ da preduzeću „DEPOT“ zabrani gradnju sanitarne kasete na regionalnoj deponiji u Ramićima, saznaje portal CAPITAL.
Zahtjev su pravdali činjenicom da je „Depot“ raspisao tender za izgradnju nove kasete i proširenje deponije, bez njihove saglasnosti.
„DEPOT“ se na drugoj strani pravdao da mora nastaviti pružati uslugu od posebnog javnog interesa i da bi zabranom gradnje veoma brzo došlo do obustave odlaganja komunalnog otpada iz nekoliko lokalnih zajednica, a sa čime bi se povrijedio javni i opšti interes.
Sud u svojoj odluci podsjeća da se prema Zakonu o parničnom postupku mjera obezbjeđenja može odrediti ako postoji opasnost da bi bez njenog donošenja predlagač ostao bez svog potraživanja.
To po ocjeni sudije Danijele Sarčević, ovdje nije slučaj.
„O prijedlogu predlagača za donošenje privremene mjere obezbjeđenja, sud nije posebno odlučivao, zato što nisu bili ispunjeni uslovi iz zakona, odnosno jer predlagač nije učinio vjerovatnim da je mjera osnovana i hitna, te da bi se drugačijim postupanjem izgubila njena svrha“, stoji u rješenju protiv kojeg je dozvoljena žalba Višem privrednom sudu.
Sud „Čistoći“ ne spori pravo vlasništva, ali i dodaje da je Zakonom o stvarnim pravima predviđeno da se pravo svojine može ograničiti u javnom interesu, a naročito radi zaštite zdravlja ljudi, što je ovdje slučaj.
„Upravljanje otpadom predstavlja djelatnost od opšteg interesa i podrazumijeva sprovođenje propisanih mjera za postupanje sa otpadom u okviru sakupljanja, transporta, skladištenja, tretmana i odlaganja otpada, uključujući i nadzor nad tim aktivnostima i brigu o postrojenjima za upravljanje otpadom, sa ciljem izbjegavanja ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi“, piše u rješenju suda.
U ovom dokumentu se navodi da se iz izvedenih dokaza vidi da je deponiju neophodno proširiti zbog čega ne stoji tvrdnja „Čistoće“ da će njihovo pravo na bilo koji način biti povrijeđeno.
„Proširenje deponije je primarna obaveza, imajući u vidu kontinuirano stvaranje otpada u Gradu Banjaluci, kao i ostalim opštinama, čiji se otpad skladišti na regionalnoj deponiji i činjenica, koja ima primat u odnosu na pitanje i vršenje prava vlasništva na ovim nekretninama, jer se radi o djelatnosti od opšteg interesa“, zaključak je suda.
To što je sud dozvolio DEPOT-u da proširuje deponiju, ne znači da će se njihov plan skoro realizovati.
Srušila ga je Niskogradnja“ iz Laktaša u vlasništvu Ljubomira Ćubića čime se ionako složena situacija vezana za odlaganje otpada na ovoj lokaciji dodatno komplikuje.
Naime, kapaciteti deponije su skoro popunjeni. Grad Banjaluka kao najveći akcionar je u septembru dao garanciju za kreditno zaduženje, a novac je trebao biti iskorišten upravo za njeno proširenje.
TREBINJE – Odbor sindikata Elektroprivrede Republike Srpske saopštio je da generalni direktor ovog preduzeća Luka Petrović ne govori istinu kada je riječ o pregovorima, te da pokušava da ih razbije.
Foto: Capital
Oni navode da su netačne njegove tvrdnje da je pozvao predstavnike sidnikata na sastanak u naredni ponedjeljak, te da je pozvao samo jednu sindikalnu organizaciju.
“Prava istina je, da je samo Sindikalna organizacija MH „ERS“ Trebinje dobila poziv da razgovara sa Upravom. Ovakav poziv smatramo pokušajem razbijanja jedinstva Sindikata i obmane sindikalnog članstva i javnosti”, saopštili su iz Odbora sindikata ERS-a.
Smatraju da na razgovorima sa upravom može učestvovati samo Odbor sindikata radnika Elektroprivrede koji predstavlja više od 9000 radnika, a nikako pojedinačne sindikalne organizacije.
“Možemo razgovarati samo o jedinstvenom Kolektivnom ugovoru Elektroprivrede Republike Srpske, nikako o pojedinačnim kolektivnim ugovorima, poručila je predsjednik Odbora sindikata ERS-a Koraljka Kovačević – Markov.
Podsjećamo, Odbor sindikata ERS-a donio je odluku da 12. decembra ispred upravne zgrade preduzeća u Trebinju održi protest jer uprava ERS-a na čelu sa Lukom Petrovićem nije zainteresovana za njihove zahtjeve vezane za povećanje plata.
Firma iz Laktaša nelegalnim iskopavanjem šljunka zaradila pet miliona KM
CAPITAL je prošle godine objavio da „Darko komerc“ nelegalno vadi šljunak i uništava Vrbas
BANJALUKA – Uprava kriminalističke policije MUP-a Republike Srpske podnijela je Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka Izvještaj o počinjenim krivičnim djelima protiv Ostoje Sekimića i Darka Sekimića iz Laktaša i firme „Darko komerc“ zbog postojanja osnova sumnje da su toj firmi pribavili protivpravnu korist od 5.043.000 KM, a budžet Srpske oštetili za 374.764 KM.
BANJALUKA – Uprava „Aerodroma Republike Srpske“ planira u narednoj godini veći broj letova i prevezenih putnika, ali i kredit od osam miliona maraka za investicije i plaćanje obaveza prema dobavljačima, navodi se u njihovom planu poslovanja za 2024. godinu.
FOTO: Agencije
Naime, oni u ovom dokumentu otkrivaju da imaju veliki problem sa likvidnošću jer u narednu godinu prenose 1,8 miliona maraka duga prema dobavljačima.
Pored toga, cilj im je i proširiti aerodromsku zgradu kao i sanirati i proširiti pistu, što su označili kao prioritete.
Za to će im biti potreban kredit za koji će garantovati Vlada Republike Srpske.
„Preduzeće će dio neizmirenih obaveza riješiti povećanjem vlastitih prihoda, ali će biti primorano i na novo kreditno zaduženje, ukoliko se ne obezbijedi veća finansijska podrška Vlade. U cilju razvoja poslovanja i realizacije prioritetnih kapitalnih ulaganja, planira se kreditno zaduženje od oko 8.000.000 KM u skladu sa kreditnom sposobnosti i uz garanciju Vlade Republike Srpske“, navodi se u njihovom planu koji treba da potvrdi Skupština akcionara.
Pored garancija, oni očekuju da Vlada početkom 2025. godine subvencioniše aviokompanije za uvođenje novih linija i destinacija.
Naime, tvrde oni, jedno od prvih pitanja koje aviokompanije postavljaju kada se razgovara o uvođenju novih linija je da li postoje grantovi ili subvencije za iste.
Navode da će ukoliko ne nađu novac ući u težak i neizvjestan period poslovanja.
Iznos subvencije koje dobijaju od Vlade im je smanjen, tu su i kreditne obaveze i sudski sporovi, te povećan broj radnika, a sve to je dovelo do negativnog poslovanja i nelikvidnosti preduzeća.
Ne isključuju ni mogućnost stečaja.
„Potrebno je preduzeti hitne mjere u saglasnosti sa većinskim vlasnikom kako u narednom periodu ne bi došlo do stečajnog postupka“, stoji u planu poslovanja.
Treba napomenuti da su se „Aerodromi“ 2016. godine zadužili za sedam miliona maraka i sa rokom otplate od deset godina.
Kao sredstvo obezbjeđenja založena je imovina vrijedna 4,85 miliona maraka i 40 bjanko mjenica.
Zbog dodatnog obezbjeđenja naplate potpisan je i Ugovor o ustupanju potraživanja između „Aerodroma“, „Fonda za razvoj i zapošljavanje RS“ i Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.
Nakon isteka grejs perioda, koji je produžavan zbog problema u poslovanju za vrijeme pandemije, u 2022. godini je potpisan Aneks ugovora prema kojem od septembra te godine mjesečna rata iznosi 35.000 KM.
Prema novom sporazumu o zajmu iz 2023. godine ostatak duga iznosi 5,8 miliona maraka.
Međutim, početkom 2024. godine otplata se nastavlja u mjesečnim anuitetima od 136.626 KM što znači da će u narednoj godini biti u obavezi da vrate 1,57 miliona KM.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) „Aerodromi RS“ su u prošloj godini prijavili gubitak od 583.726 KM.
Preduzeće je u aprilu ove godine dobilo novog direktora, kada je Milana Račića (SNSD) zamijenila Natalija Trivić iz Ujedinjene Srpske koja je prethodno bila ministar prosvjete i kulture.
U septembru ove godine imenovana je za direktora na period od četiri godine.
SARAJEVO – Komisija za hartije od vrijednosti Federacije BiH prijavila je tužilaštvu više pravnih i fizičkih lica iz BiH i Austrije zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela nesavjesno privredno poslovanje, zaključenje štetnog ugovora i zloupotreba položaja i ovlaštenja.
BANJALUKA – Neoporeziva dividenda u Republici Srpskoj brojne privrednike je stimulisala da je podižu, a zatim na ruke kao dio plate isplaćuju svojim radnicima.
Foto: Pixabay
Oni koji primjenjuju ovaj model kradući od svojih radnika i države mogu da se opuste najmanje još godinu dana jer Vlada oporezivanje dividende planira tek 2025. godine.
Iako je ovo jedan od najvećih problema u privredi, u Programu ekonomskih reformi za period od 2024. do 2026. godine on se spominje samo u nekoliko rečenica.
Tako se navodi da će se dividenda oporezovati izmjenom Zakona o porezu na dohodak što će biti jedna od glavnih aktivnosti u 2025. godini.
„Sa ciljem smanjenja sive zone u oblasti rada, a uvažavajući inicijative Saveza sindikata Republike Srpske, planira se i oporezivanje dividende. Na ovaj način došlo bi do smanjenja sive zone i bio bi olakšan inspekcijski nadzor, a vezano za kontrolu pojave isplata dijela plata u gotovini koje nisu prikazane“, zaključuju autori dokumenta.
U kojem procentu bi se taj porez obračunavao u Vladi ne otkrivaju.
Ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da to neće dati velikog efekta, naprotiv.
„To bi bilo ubijanje privrede i poslovne aktivnosti. Poslovni ljudi će pobjeći u susjednu Federaciju BiH koja neće po tom pitanju ništa mijenjati, a što se već jednom ranije i desilo“, kaže on.
Po njemu, rješenje je u rasterećenju privrede kroz smanjenje poreskih nameta, a kao primjer navodi Crnu Goru koja troškove zdravstvenog osiguranja finansira iz budžeta.
Podsjećamo, kako smo nedavno pisali, Republika Srpska nije uspostavila mehanizam koji bi bio uspješan u borbi protiv onih poslodavaca u realnom sektoru koji dio plata svojim radnicima isplaćuju u gotovini, na ruke ili u koverti.
Nedavno se navršilo dvije godine kako je Poreska uprava pokrenula kampanju „Deblja koverta, tanja penzija“, sa ciljem da se poveća svijest radnika o značaju plaćanja doprinosa na cjelokupnu mjesečnu platu, međutim rezultata nije bilo.
Prijedlogom budžeta Republike Srpske za 2024. godinu planirano je da će prihodi od poreza na dobit biti veći od 400 miliona maraka, što je za 34 miliona KM ili 9,3 odsto više u odnosu na 2023. godinu.
BANJALUKA – Za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika novca ne manjka, pa će tako njegov budžet u narednoj godini iznositi 56,5 miliona KM, kao i ove godine. S druge strane, za zdravstvo, privredu i turizam u Srpskoj je nastupila kriza jer su ovim Ministarstvima značajno srezani budžeti.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske umanjiće naknade koje se preko Zavoda za zapošljavanje isplaću nezaposlenima i smanjiti njihovo trajanje jer je zaključila da one stimulativno utiču na pasivnost radnika i njihovu nezainteresovanost da traže posao.
Foto: Capital.ba
Riječ je o naknadama na koje ima pravo svako ko ostane bez posla pod uslovom da je na njemu proveo najmanje osam mjeseci neprekidno i da mu je radni odnos prestao bez njegove saglasnosti i krivice.
U Narodnu skupštinu Republike Srpske po hitnom postupku je upućen prijedlog izmjena Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, a ukoliko bude usvojen, nova pravila će biti na snazi od početka naredne godine.
Za početak, naknade se više neće obračunavati po osnovu radnog staža, nego po osnovu toga koliko je nezaposlena osoba bila osigurana od nezaposlenosti, odnosno po tome koliko ima staža osiguranja.
Tako će ubuduće oni koji su ostali bez posla, a koji su bili osigurani između 30 i 35 godina umjesto 18 mjeseci naknadu primati 15 mjeseci.
Oni koji su bili osigurani od nezaposlenosti više od 35 godina umjesto 24 mjeseca mogu da računaju na naknadu u dužini od maksimalno 18 mjeseci.
Zavod nema novca da isplaćuje naknade
Iznos naknade do sada nije mogao biti ispod 80 odsto od najniže plate u Srpskoj, a od 1. januara naredne godine minimum je utvrđen na 55 odsto.
U obrazloženju zakonskih izmjena Vlada priznaje da je ovaj model postao neodrživ.
Naime, prvo je stopa doprinosa koja se plaćala po osnovu nezaposlenosti smanjena sa 0,8 na 0,6 odsto čime su prihodi Zavoda za zapošljavanje značajno smanjeni dok su na drugoj strani prava nezaposlenih vremenom rasla.
„Došlo je do značajnog povećanja rashoda, što je dovelo u finansijskom smislu Zavod u nepovoljnu situaciju i nemogućnost da obavlja svoju redovnu djelatnost. Zbog velikog disbalansa u prihodima i rashodima, u periodu od juna 2023. godine Zavod za zapošljavanje nije bio u mogućnosti isplaćivati bruto novčanu naknadu“, navode u Vladi RS obrazlažući zakon.
Smatraju da iznos najniže novčane naknade i vrijeme ostvarivanja ovog prava stimuliše pasivnost nezaposlenih i omogućava zloupotrebu od strane poslodavaca, naročito u području gdje radnici ostvaruju pravo na najnižu platu.
Navode da je visina najniže garantovane novčane naknade stimulativno djelovala na duži ostanak nezaposlenih na birou te se negativno odrazla na njihov povratak na tržište rada.
„U pojedinim slučajevima došlo je do pojave rada na crno i do angažovanja ovih lica putem ugovora o djelu ili drugim obligacionim ugovorima od strane poslodavca kod kojeg im je prestao radni odnos s ciljem izbjegavanja primjene propisa u oblasti rada i zapošljavanja“, stoji u obrazloženju zakona.
Očekuju da će izmjene zakona dovesti do finansijske stabilnosti zavoda, odnosno njegovom normalnom funkcionisanju.
„Iz navedenih razloga, ovaj zakon je neophodno donijeti u što kraćem roku, a to podrazumijeva njegovo donošenje po hitnom postupku“, zaključak je Vlade RS.
Podsjećamo,CAPITAL je još u februaru ove godine pisao o tome da postoje problemi u isplati naknada, kada su nam se javili korisnici i otkrili da im se duguje novac za nekoliko mjeseci unazad.
BANJALUKA – Investiciono – razvojna banka (IRB) RS tvrdi da nije tužila Geodetsku upravu zbog nerada, već da je pokrenula upravni spor protiv donijetog rješenja kojim se skida klauzula pravosnažnosti sa rješenja o utvrđivanju prava svojine u korist „Farmlanda“.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
