BANJALUKA – Banjalučka kompanija „Sirius 2010“ oborila je tender „Vodovoda“ Banjaluka jer je nabavka na koju su se žalili, kako tvrde, bila namještena za jednog ponuđača.
GACKO – Bez obzira što Evropska unija okreće leđa od energije iz fosilnih goriva koju će kroz nekoliko godina i dodatno oporezovati, „Elektroprivreda Republike Srpske“ ne odustaje od projekata koji se oslanjaju na ugalj.
Foto: RiTE Gacko
Naime, nakon što su osnovali preduzeće “Termoelektrana Gacko, razvoj i investicije” preko kojeg su nakon deset godina ponovo oživjeli priču o termoelektrani „Gacko 2“, preko ovog preduzeća su krenuli u proces dobijanja ekološke dozvole za ovo postrojenje.
U toku je tender vrijedan 1,1 milion maraka preko kojeg se traži firma koja će izraditi projektno-tehničku dokumentaciju za ishodovanje dozvole.
Tačnije, potrebna im je studija uticaja na životnu sredinu u kojoj se utvrđuje direktni i indirektni uticaj projekta na stanovništvo i zdravlje ljudi, biodiverzitet, zemljište, vodu, vazduh i klimu sa prijedlogom mjera kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru.
„Polazne osnove za izradu studije podrazumijevaju prikupljanje svih relevantnih podataka za realizaciju predmetnog projekta, obilazak terena radi verifikacije prikupljenih podataka i istraživanje uticaja u domenu životne sredine, te usvajanje posebnih stavova u pogledu zaštite životne sredine“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Napominju da projekat mora biti usklađen sa ESPO Konvencijom a koja je vezana za uticaj na zemlje u okruženju.
Naime, prema odredbama ove konvencije obavezno je da se izradi procjena utcaja na životnu sredinu prije izdavanja bilo kakvog odobrenja za početak radova.
Rok za izradu studije biće 180 dana od dana potpisivanja ugovora.
Podsjećamo, građani, ali i ekolozi nisu oduševljeni idejom o gradnji novog postrojenja jer im je i postojeći dozlogrdio. Istog mišljenja su i eksperti iz oblasti energetike.
„U Evropi, ali i u cijelom svijetu termoelektrane na ugalj niko više ne gradi niti ima u planu da ih pravi, niti postoji neko ko želi da takve projekte finansira. Ova bi mogla biti prva i jedina“, kaže za CAPITAL Nihad Harbaš.
On kaže da je činjenica da su neke postojeće elektrane u EU ponovo upaljene, ali prvenstveno zbog energetske krize, te da će proizvodnja u njima biti obustavljena čim se tržište stabilizuje.
„U pitanju je energija od koje se svi okreću i koja je već sada prošlost. Smatram da je ovdje riječ o nedostatku kvalitetnih ideja u drugim oblastima poput solarne i hidro energije“, rekao je Harbaš.
Podsjećamo, kako nam je ranije rečeno u preduzeću „Termoelektrana Gacko, razvoj i investicije” uveliko se pregovara sa firmama koje bi gradile ovo energetsko postrojenje koje bi bilo snage 350 megavata.
Naime, ne navodeći precizno ime firme, oni su kazali da kinesko-češka korporacija želi ovaj posao te da daje garancije da će ga završiti za četiri godine.
TESLIĆ – Dobojska inspekcija “svratila” je jutros do “Nove Borje” u Tesliću nakon više uzastopnih poziva radnika koje je uprava ove drvne industrije sredinom prošle sedmice poslala kućama bez ikakvog obrazloženja. (više…)
BANJALUKA – Savjet Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH (BHANSA), a koji čine službenici entitetskih vlada i ministarstava na nivou BiH, pored plate koje primaju, traže još dvije dodatne kao naknadu za rad u ovom tijelu.
FPTP_ BHANSA
Savjet BHANSA-e imenuje Savjet ministara BiH, a njegov zadatak je da nadzire poslovanje uprave, predlaže godišnje programe rada i donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
Predsjednik Savjeta do sada je imao mjesečno 900 maraka, a članovi po 800 KM.
Međutim, to im je malo, pa je prema Savjetu ministara BiH upućen prijedlog da im se isplate naknade koje bi išle do visine dvije prosječne neto plate isplaćene u BiH, odnosno oko 2.500 maraka.
Pravdajući ovaj zahtjev u BHANSA-i navode da su članovi Savjeta odgovorni za nadzor ključnih procesa u razvoju Agencije, te da njihova odgovornost i značajna uloga moraju biti više plaćeni.
Takođe, navode oni, inflacija je od 2010. godine do danas značajno umanjila vrijednost novca, a prihodi BHANSA-e su od 2011. godine rasli za čak 787 odsto, i iznose 90,5 miliona maraka.
„Povećanje prihoda odražava značajan rast i razvoj Agencije te potrebu za primjerenom kompenzacijom za članove Savjeta Agencije koji su odgovorni za nadzor nad upravljanjem tim sredstvima“, kažu u ovoj agenciji.
U prijedlogu koji će biti upućen Savjetu ministara BiH dodaju da su bruto troškovi naknada Savjeta Agencije tek 0,11 odsto njihovih prihoda te da ne predstavljaju stavku koja bi se odrazila na njihovu stabilnost.
„Za realizaciju ove odluke nije potrebno osigurati posebna sredstva iz budžeta institucija Bosne i Hercegovine. Isplata novčane naknade će se vršiti iz vlastitih sredstava Agencije“, zaključuju oni.
Inače, članovi savjeta su Sanja Škuletić-Malagić, predstavnik Ministarstva saobraćaja i transporta, Martin Pažin predstavnik Ministarstva odbrane BiH, Goran Gajić iz Ministarstva financija i trezora BiH, Dušica Vidaković kao predstavnik Vlade Republike Srpske, Edhem Bičakčić ispred Vlade Federacije BiH te Marin Raspudić predstavnik Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).
TESLIĆ – Radnike “Nove Borje” iz Teslića, koji su juče bez obrazloženja na kraju radnog vremena raspušteni s posla, na kojem mjesecima nisu dobili plate, jutros je na vratima pogona sačekalo obavještenje o obustavljanju rada.(više…)
BANJALUKA – Banjalučki ugostitelji koji su iznajmili kućice za „Zimzobal“ odustali su od bojkota te manifestacije, koju u sklopu programa proslave Nove godine priprema Grad Banjaluka.
Taj ultimatum ugostitelja nije imao uticaja na nadležne, jer Grad Banjaluka nije udovoljio njihovom zahtjevu već je ostao pri stavu da se koncerti „sele“ na novu lokaciju, u blizini sportske arene uz park „Mladen Stojanović“.
Za razliku od Grada Banjaluka ugostitelji koji su ranije bili izričiti da neće učestvovati u ovoj manifestaciji, ako se ne ispuni taj zahtjev, u međuvremenu su promijenili mišljenje.
Da je došlo do promjene pokazuje i sastanak, koji je zbog ovog problema danas održan u Gradskoj upravi Banjaluka, a kojem je prisustvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković koji je nezadovoljnim ugostiteljima dao kontra ponudu koju su oni i prihvatili.
Ugostitelj Goran Raković je za CAPITAL potvrdio da ugostitelji odustaju od ranije najavljenog bojkota „Zimzobala“ te da će kako je planirano učestvovati u ovoj manifestaciji.
Rekao je da je Stanivuković ponudio ugostiteljima da se organizuju dodatni događaji u sklopu “Zimzobala”, što je većina prihvatila.
„Jedinstvo je nažalost trajalo dva dana, pojedinci su se predomislili i teško je da neko sam može nešto preduzeti“, rekao je Raković i dodao da će i on učestvovati na ovoj manifestaciji.
Naime, Stanivuković je kao zamjenu za novogodišnje koncerte ugostiteljima ponudio da se proslava dječije Nove godine održi u „Zimzobalu“ u parku „Petar Kočić“.
Osim toga rekao im je da će za vrijeme trajanja manifestacije u januaru organizovati dva koncerta, koji bi trebali da nadoknade prihode.
Takođe, ponuđeno im je da ukoliko žele mogu dobiti po povoljnijim cijenama štandove odnosno kućice koje će biti postavljene u okviru „Zimzoparka“, koji će biti organizovan u blizini terena kod parka „Mladen Stojanović“. To je bilo dovoljno da odobrovolji banjalučke ugostitelje.
Manifestacija „Zimzobal“ bi trebala početi 1. decembra i trajaće do 15. januara. Održava se u parku „Petar Kočić“ koji se nalazi preko puta Trga Krajine na kojem su se održavali novogodišnji koncerti.
Tako je bilo planirano i u ovoj godini, čak je i tenderskom dokumentacijom za organizaciju novogodišnjih koncerata koju je Grad Banjaluka ranije objavio bilo precizirano da će se koncerti održavati na Trgu Krajine.
Taj plan je bio na snazi sve do nedavno, kada su iz Gradske uprave Banjaluka objavili da mijenjaju lokaciju za novogodišnje koncerte.
SARAJEVO – Ministarka civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak od sredine oktobra pokušava da nabavi luksuzni automobil. Nakon što se na prvi tender nije javio niko, raspisala je novi, vrijedan 130.000 maraka.
FOTO: Ilustracija/Capital.ba
Ona traži crnu metalik limuzinu sa sedam brzina, i pogonom na sva četiri točka, koju pokreće dizel motor sa zapreminom od 2.000 kubika, snage minimalno 145 kilovata.
Pored standardne opreme novi automobil mora da ima i kameru za prepoznavanje saobraćajnih znakova, zatamnjena stakla, kožne presvlake, sistem za upozorenje o napuštanju vozne trake te automatsko kočenje u slučaju nužde.
„Garantni period je minimalno četiri godine. Vozilo mora imati plan održavanja koji uključuje troškove redovnih servisa u periodu važenja garancije a minimalno za 120.000 pređenih kilometara“, stoji u tenderskoj dokumentaciji.
Inače, prema podacima Kancelarije za reviziju institucija BiH ovo ministarstvo raspolaže sa osam službenih vozila.
Internim aktom pravo na stalnu upotrebu službenih vozila dato je ministru, zamjeniku ministra i sekretaru ministarstva.
Revizori su u prošlogodišnjoj kontroli konstatovali da evidencije o korišćenju vozila nisu pouzdane te da postoji rizik od njihove nenamjenske upotrebe.
Ovaj problem revizori su istakli i u izvještaju za 2021. godinu, ali su, kako navode, ovi nedostaci i dalje prisutni.
Dubravka Bošnjak je na funkciji zamijenila Ankicu Gudeljević, a mandat je preuzela u januaru ove godine.
Novim zakonom predviđene pet puta veće kazne za vozače pod uticajem alkohola
Vozačka će se oduzimati na šest mjeseci
BANJALUKA – Prednacrt Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja u BiH (ZOBS) predviđa višestruko oštrije i veće novčane kazne za vozače pod uticajem alkohola, otkriva CAPITAL.
FOTO: MUP RS
Vozačima ili instruktorima vožnje sa više od 1,5 promila alkohola u krvi do sada je prijetila kazna od 400 do 1.000 KM i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od dva do šest mjeseci.
Novim ZOBS-om, vozači ili instruktori vožnje sa više od 1,5 promila alkohola u krvi biće kažnjeni kaznom od 2.000 do 3.000 KM i oduzimanje vozačke dozvole na period od najmanje šest mjeseci.
Istom kaznom biće kažnjeni i vozač koji budu upravljali vozilom prije sticanja prava na upravljanje vozilom, kao i oni koji se u naselju budu kretali brzinom koja je za više od 50 kilometara na sat veća od dozvoljene.
Ukoliko izazove saobraćajnu nesreću pod uticajem alkohola, vožnjom bez stečene vozačke dozvole ili navedenom prekomjernom brzinom, kaže dalje zakon, vozač ili instruktor vožnje kazniće se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 KM, a uz kaznu će mu se izreći zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od devet mjeseci.
Pored toga, novi ZOBS reguliše i do sada zakonski potpuno neregulisano pitanje električnih prevoznih sredstava ili trotineta.
Najinteresantnija stavka kaže da „vozač, odnosno vlasnik vozila ne smije ostaviti lično električno prevozno sredstvo bez nadzora na saobraćajnim površinama za kretanje vozila i pješaka, osim na za to posebno uređenim i označenim mjestima“.
To praktično znači da Banjalučani nakon usvajanja novog ZOBS-a iznajmljene električne trotinete više neće moći da ostave tamo gdje su se zatekli kada je isteklo vrijeme na koje su ga iznajmili, kao što je do sada bila praksa.
U dosadašnjem zakona kazna od 400 do 1.000 KM prijetila je „vozaču koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina“. Sada će istom kaznom biti kažnjen i „vozač koji za vrijeme upravljanja vozilom drži dijete u krilu ili naručju“.
Praktično, tate više neće moći nekažnjeno da stave svoje mališane u krilo i da im „daju da malo voze“, jer im za to prijeti novčana kazna.
BANJALUKA – Budžet Grada Banjaluka u idućoj godini iznosiće 190,9 miliona KM, što je 22,8 miliona manje u odnosu na zadnji usvojeni rebalans.
FOTO: CAPITAL
To je predviđeno nacrtom budžeta grada Banjaluka za 2024. godinu, koji je upućen u skupštinsku proceduru. Sve finansijske procjene u ovom dokumentu su urađene na osnovu usvojenog prvog rebalansa budžeta za 2023. godinu iz marta ove godine, koji je iznosio 213,7 miliona KM.
Umanjeni iznosi za kredite
U dokumentu u koji je imao uvid portal CAPITAL je navedeno da je to urađeno zato što još traje procedura usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu.
Naime, Skupština grada Banjaluka je usvojila nacrt drugog rebalansa za 2023. godinu 25. oktobra, ali konačni prijedlog tog dokumenta još nije spreman, niti ima naznaka kada će biti.
Zbog toga su se u Gradu Banjaluka kod priprema za iduću godinu oslanjali na finansijske parametre iz prvog dijela ove godine.
„Kod analize razloga smanjenja budžetskog okvira za 2024. godinu, u odnosu na 2023. godinu, prevenstveno treba imati u vidu manje planirane kreditne prilive. U 2023. godini bio je planiran kreditni priliv za finansiranje kapitalnih investicija u iznosu od 25 miliona KM“, navedeno je u obrazloženju ovog dokumenta uz napomenu da u nacrtu budžeta za 2024. godinu nisu planirana nova dugoročna kreditna zaduženja.
Precizirano je da je u dijelu primitaka od zaduživanja planiran iznos od osam miliona KM, koji je manji za oko 74 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Od tog iznosa 5,5 miliona KM je planirano za finansiranje deficita gotovinskog toka, koji se eventualno može očekivati u 2024. godini.
„Biće pripremljena odluka o kratkoročnom zaduženju koju bi Skupština grada trebala usvojiti najkasnije sa usvajanjem prijedloga budžeta za 2024. godinu“, navodi se u nacrtu budžeta i dodaje da se ostatak sredstva odnosi na ranije odobreni kredit za izgradnju mosta u Docu.
Za grantove u 2024. je planirano je 2,73 miliona KM što je za oko 1,7 miliona KM ili 40 odsto manje u odnosu na ovu godinu, primici od nefinansijske imovine planirani su u iznosu od 2,65 miliona KM, što je za 20 odsto manje u odnosu na 2023. godinu kada je plan iznosio 3,3 miliona KM.
Na transfere ide 10 miliona KM ili 25,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, ali se najveći iznos 9,9 miliona KM odnosi na sredstava za socijalnu zaštitu koja se očekuju od nadležnog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
Šta je sa drugim rebalansom?
Na pitanje zbog čega još nije pripremljen prijedlog drugog rebalansa budžeta grada za ovu godinu, a jeste nacrt budžeta za 2024. godinu, gradski menadžer Bojan Kresojević nije dao konkretan odgovor.
„Rebalans budžeta grada za jednu godinu nema nikakve veze sa budžetom za narednu godinu.To su dvije različite godine obavljanja procesa u dva različita perioda tako da ne znam šta je argument da jedno uslovljava drugo“, rekao je Kresojević.
Uvećani rashodi za plate
Kada su u pitanju rashodi iduće godine su planirana značajna sredstva za otplatu kredita iz prethodnog perioda, tačnije 19,6 miliona KM.
„Ovdje treba imati u vidu trend rasta referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala, što može dovesti do porasta ovih rashoda u narednoj godini“, navedeno je nacrtu budžeta za 2024. godinu.
Za iduću godinu su planirani uvećani rashodi na brojnim stavkama.
Tako je za rashode za lična primanja planirano 51,9 miliona KM što je za 2,9 miliona KM ili 6,1 odsto više, za doznake na ime socijalne zaštite je predviđeno 29,5 miliona KM što je za 5,24 miliona KM ili 21,6 odsto više nego u 2023. godini.
Takođe, planiran je i rast rashoda za korišćenje roba i usluga i to za 3,9 miliona KM i najvećim dijelom se odnosi na tekuće održavanje komunalne i saobraćajne infrastrukture i održavanje javnih površina.
Datum idućeg zasjedanja Skupštine grada, kao i set pitanja koji bi trebao da se nađe na dnevnom redu trebao bi biti određen na sjednici Kolegijuma 17. novembra.
CAPITAL: V. Popović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
