Capital.ba – Informacija je capital

Kategorija: TOP 3

  • Pikanterije iz rebalansa: „Srpska open“ preči od boraca

    Pikanterije iz rebalansa: „Srpska open“ preči od boraca

    BANJALUKA – Najviše pažnje tokom nedavne rasprave o rebalansu budžeta RS za tekuću godinu izazvalo je smanjenje granta za kulturu sa 1.250.000 na samo 150.000 KM, ali u rebalansu je bilo još niz zanimljivih stavki koje su promakle javnosti.

    Foto: Capital.ba

    Jedna od njih je da je uz rapidno smanjenje granta za kulturu višestruko povećan grant za vrhunski sport sa 3.450.000 na 22.750.000 KM.

    Ipak, CAPITAL otkriva da narodni poslanici glasanjem za takav rebalans ne pokazuju nikakvu posebnu brigu za vrhunski sport, već u stvari pokrivaju trošak izgradnje teniskih terena za proljetos održani turnir „Srpska open“ čiju izgradnju su zajedno realizovali Vlada RS i Grad Banjaluka uz podršku predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Pored toga, još jedna pikanterija u rebalansu je smanjenje izdataka za licenciranje Microsoft softvera. Sredstva su umanjena za trećinu, pa je umjesto dosadašnjih 3,7 miliona za ovu stavku predviđeno 2,4 miliona KM.

    Razlog za to je nedavno obaranje zvaničnog sajta Vlade RS iza koga, kako je rekao premijer Radovan Višković, stoje Amerikanci, zbog čega je Vlada drastično srezala sredstva za licenciranje softvera ove američke firme.

    Dalje je interesantno veliko povećanje sredstava za grantove za koje se iz strukture budžeta ne vidi jasno za šta su namijenjeni.

    Budžetom za ovu godinu nisu uopšte bila predviđena sredstva za tekuće grantove za inostranstvo, dok je rebalansom previđeno 24.600 KM.

    Za tekuće grantove neprofitnim subjektima u zemlji takođe nisu bila predviđena nikakva sredstva, dok je rebalansom za to predviđeno čak 842.500 KM.

    Ugostiteljski servis RS dobio je skoro milion i po maraka više, jer mu je budžet povećan sa 8.675.000 na 10.050.000 KM.

    MUP-u RS smanjen je ukupni budžet za pet miliona KM, dok je istovremeno stavka za otplatu dugova povećana za 700 hiljada KM – sa 1.192.000 na 1.892.000 KM.

    Republičkom sekretarijatu za vjere povećan je budžet za oko 1,2 miliona, od čega se najviše odnosi na kapitalne grantove za inostranstvo i grantove vjerskim i etničkim udruženjima.

    Poreskoj upravi RS koja bilježi rekordnu naplatu direktnih poreza rebalansom je smanjen budžet za 800.000 KM. To je prilično apsurdno pogotovo kada se uzme u obzir da je u okviru PURS formiran novi sektor koji treba da se bavi ispitivanjem porijekla imovine. Za rad tog novog sektora trebaće dodatna sredstva, osim ako Vlada nije odlučila da taj sektor ne treba ništa da radi.

    Rebalansom je uduplan budžet Zavoda za geološka istraživanja RS sa 919.000 na 1,88 miliona KM. Najveće povećanje ova republička institucija sa sjedištem u Zvorniku dobila je na stavci „ostali nepomenuti rashodi“ za koje se ne zna šta tačno predstavljaju, a koji su povećani sa 6.000 na čak 938.800 KM.

    Tri javna preduzeća koja su u nadležnosti ministarstva saobraćaja i veza rebalansom su ostala bez polovine predviđenih sredstava. Subvencije za „Željeznice RS“ smanjene su sa 20 na deset miliona KM. „Aerodromi RS“ umejsto 2,2 dobiće 1,1 milion KM, a „Pošte Srpske“ koje su od Vlade dobijale subvenciju od milion KM rebalansom će dobijati samo 550.000 KM.

    Višestruko su srezani i grantovi Ministarstva trgovine i turizma, pa je tako grant za razvoj turizma sa 1.250.000 KM srezan na 239.000 KM, a tekući grant za zaštitu potrošača sa 100 hiljada na svega 24 hiljade KM.

    Vlada Srpske je potvrdila da borcima duguje jedan borački dodatak i naknadu za odlikovane borce, ali je smanjila sredstva za te namjene. Pod stavkom izdaci za neizmirene obaveze iz ranijih godina, konkretno za godišnji borački dodatak i doznake za odlikovane borce, rebalansom je umjesto 15,7 miliona predviđeno nešto više od 14,7 miliona KM.

    CAPITAL: D. Momić

  • NP „Sutjeska“ diže kredit da vrati dugove i isplati plate

    NP „Sutjeska“ diže kredit da vrati dugove i isplati plate

    FOČA – Nacionalni park „Sutjeska“ odlučio je da se zaduži za tri miliona maraka, a u koliku su dubiozu zapali svjedoči i podatak da će dio kredita koristiti za isplatu zaostalih plata radnicima, saznaje CAPITAL.

    FOTO: NP Sutjeska

    (više…)

  • Banjalučki ugostitelji prijete bojkotom „Zimzobala“

    Banjalučki ugostitelji prijete bojkotom „Zimzobala“

    BANJALUKA – Banjalučki ugostitelji koji su iznajmili kućice za „Zimzobal“, a koji u sklopu programa proslave Nove godine priprema Grad Banjaluka, najavljuju bojkot te manifestacije ako gradska vlast ne vrati održavanje novogodišnjih koncerata na Trg Krajine, saznaje CAPITAL.

    FOTO:A.Čavić/Grad Banjaluka

    Naime, Gradska uprava Banjaluka je proteklog vikenda objavila da mijenja lokaciju za održavanje koncerata sa Trga Krajine u centru Banjaluke na novu lokaciju, u blizini sportske arene uz park „Mladen Stojanović“.

    To ne odgovara zakupcima kućica u sklopu programa „Zimzobal“ koji tvrde da će na taj način izgubiti profit iz dva udarana dana tokom proslave Nove godine, jer je druga lokacija poprilično udaljena od mjesta gdje će biti njihove kućice u centru Banjaluke.

    Ugostitelji pisali Gradskoj upravi Banjaluka

    Zbog toga su oni Gradskoj upravi Banjaluka danas predali dopis koji je potpisalo 11 zakupaca u kojem traže hitan sastanak sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem kako bi se taj problem što prije riješio.

    „Za nas je neprihvatljiva mogućnost da se novogodišnji koncerti održe na bilo kojoj lokaciji osim na Trgu Krajine, budući da su koncerti i dani kada se održavaju, ključni događaji ove manifestacije i većinu prihoda tokom 45 dana zakupa ostvarujemo upravo za to vrijeme. Apsolutno je pogrešno lokacijski odvajati manifestaciju „Zimzobal” i novogodišnje koncerte, kao glavne događaje ove manifestacije, i molimo vas da udovoljite našem zahtjevu da se oni, kao i do sada, organizuju na Trgu Krajine“, navedeno je u dopisu koji je u posjedu CAPITAL-a.

    U dopisu je navedeno da su svi potpisnici saglasni da je takav koncept organizacije neprihvatljiv te da su opredijeljeni da kolektivno odustanu od učešća u manifestaciji, ako se održavanje koncerata ne vrati na prvobitno planiranu lokaciju Trg Krajine.

    „Ukoliko koncert za Novu godinu i reprizu bude održan u parku „Mladen Stojanović”, bez obzira na to što smo zakup već avansno uplatili, spremni smo na taj gubitak i nećemo kućice stavljati u funkciju svih 45 dana trajanja manifestacije“, precizirano je u dopisu.

    Raković: Koncerti donose glavne prihode

    Jedan od potpisnika ovog dopisa je ugostitelj Goran Raković koji je za CAPITAL kazao da su svi ugostitelji zakupili kućice pod pretpostavkom da će koncerti biti održani na Trgu Krajine.

    Kaže da im je na vrijeme trebalo biti rečeno da koncerti neće biti održani u centru Banjaluke pa da oni mogu odlučiti hoće li zakupljivati kućice ili ne.

    „Za sve nas koji u tome učestvujemo ta dva ili tri dana oko Nove godine su glavni izvor prihoda i vodili smo se time da će koncerti biti na trgu u centru grada kao i uvijek, zato smo i zakupili kućice“, rekao je on i dodao da većini zakupaca ne odgovora promjena lokacije novogodišnjih koncerata.

    Dodao je da su predali dopis da se održavanje koncerata vrati na Trg Krajine i da sada čekaju reakciju Grada Banjaluka.

    „U slučaju da se koncerti ne vrate u centar, mi koji smo potpisali dopis smo se usaglasili da nećemo otvarati kućice. Nećemo nikome dati da te kućice koristi, jer smo mi platili zakup. Izgubićemo uloženi novac u zakup, ali spremni smo na to“, kazao je ovaj ugostitelj.

    Dopis je potpisao i ugostitelj  Mladen Trbojević koji se slaže sa svojim kolegama.

    „Mi smo pristali na te kućice zbog tog koncerta, jer je uvijek bio u centru grada“, kazao je Trbojević za CAPITAL.

    Napomenuo je da je prije nekoliko godina takođe razdvojena proslava Nove godine na nekoliko lokacija i da se to nije pokazalo kao dobra odluka. Tada je dio manifestacije pod nazivom „Zimzograd“, sličnog tipa kao i „Zimzobal“ samo sa drugim nazivom izmještan iz centra grada u sam park „Mladen Stojanović“.

    I njegov kolega Goran Stanivuković smatra da se proslava Nove godine treba održavati na jednom mjestu.

    „Platili smo zakup i to je mnogo novca za razdvajanje u dvije manifestacije“, rekao je Stanivuković za CAPITAL i dodao da su prije nekoliko dana saznali da se mijenja lokacija za koncerte.

    Kao i prethodni sagovornici i Stanivuković je potvrdio da je zakupio kućicu, jer je mislio da će koncerti biti održani u centru grada.

    Interesantno je da je jedan od potpisnika dopisa i odbornik ujedinjene Srpske Milenko Rosić koji se bavi ugostiteljstvom. Redakcija portala CAPITAL je kontaktirala Rosića kako bi dobili komentar, ali nije odgovarao na telefonske pozive.

    Grad Banjaluka naprasno promijenio lokaciju

    Manifestacija „Zimzobal“ bi trebala početi 1. decembra i ukoliko se ne nađe neko kompromisno rješenje postavlja se pitanje da li će se ona održati.

    Ključni dio manifestacije su upravo kućice u kojima ugostitelji, ali i drugi zakupci, nude hranu i piće koji su uz druge sadržaje jedan od glavnih mamaca za posjetitelje ove manifestacije.

    Za organizaciju „Zimzobala“ u ime Grada Banjaluka je zadužena Gradska razvoja agencije Banjaluka od čijeg direktora Nevena Stanića nismo uspjeli dobiti  komentar jer nije odgovarao na pozive i poruke.

    Iz Gradske uprave Banjaluka je nedavno saopšteno da će koncerti dvije regionalne muzičke zvijezde, Željka Samardžića i Lepe Brene biti održani kod sportske arena uz park „Mladen Stojanović“, umjesto na Trgu Krajine kako je i ranije planirano.

    „Zbog izgradnje hotela „Palas“ i jednosmjernog odvijanja saobraćaja u našem gradu, sve koncertne aktivnosti biće prebačene na novi trg kod sportske arene, a posebno će biti okićen i park „Mladen Stojanović“, u okviru kojeg smo pripremili i „Zimzopark“, gdje vas takođe očekuje mnoštvo aktivnosti. Svi detalji i najave događaja u sklopu novogodišnjih manifestacija i „Banjalučke zime“ biće objavljeni blagovremeno na sajtu Grada“, poručili su iz Gradske uprave.

    Inače, tenderskom dokumentacijom za organizaciju novogodišnjih koncerata koju je Grad Banjaluka ranije objavio bilo je precizirano da će se koncerti održavati na Trgu Krajine.

     CAPITAL: V.Popović

  • Milioni za sport u Banjaluci podijeljeni u političkoj trgovini

    Milioni za sport u Banjaluci podijeljeni u političkoj trgovini

    BANJALUKA – Vlast u Banjaluci u ovoj godini će za sport izdvojiti više od 15 miliona KM što je osam puta više nego na početku mandata tačnije u 2021. godini. Najveći dio tog novca, oko 80 odsto, već je kroz razne političke dogovore otišao na izgradnju arene za jednokratni teniski turnir „Srpska open“ te za grantove pojedinim klubovima.

    Foto: Capital.ba

    To se može zaključiti iz programa razvoja sporta koji se finansira iz budžeta grada Banjaluka, a koji je analizirao portal CAPITAL. Ostatak novca, malo više od dva miliona KM su podijelili svi oni koji prema definicijama nadležnih predstavljaju sport u Banjaluci.

    Naime, finansiranje sporta iz budžeta grada Banjaluka obuhvata razna izdvajanja, između ostalog, za rad sportskih klubova, održavanje sportskih manifestacija i takmičenja, odlazak na takmičenja, stipendije za sportiste, sport u školama.

    Ove godine rekordna suma za sport, najveći dio otišao na arenu

    Ako je suditi prema dokumentu revidirani Program razvoja sporta sa prioritetnim oblastima finansiranja za 2023. godinu Grad Banjaluka za ovu oblast predviđa 15,4 miliona KM.

    Kada se pogledaju pojedinačna izdvajanja, najveći dio novca je već otišao na izgradnju nedovršene multifunkcionalne dvorane uz park „Mladen Stojanović“ za potrebe turnira „Srpska open“.

    Za taj objekat izdvojeno 11,5 miliona KM, od čega deset miliona KM kredita te 1,5 miliona KM iz redovnih budžetski sredstava namijenjenih za sport.

    U pitanju je objekat u čiju izgradnju su netransparentno uloženi milioni maraka javnog novca, radovi su se odvijali mimo važećeg RP, a dozvole su izdavane naknadno, i to sve uz odobravanje lokalne i republičke vlasti, o čemu je CAPITAL više puta pisao.

    Nakon turnira održana su dva sportska događaja, a objekat trenutno zjapi prazan bez planova za njegovu budućnost.

    Naime, trenutni sportski teren je otvorenog tipa, odnosno nedovršen. Da bi se pretvorio u ono što nadležni priželjkuju, u multifunkcionalnu sportsku dvoranu, potrebno je da se teren stavi pod krov. Za to su neophodni dodatni milioni, a niko od nadležnih iz Grada Banjaluke, niti Vlade RS do sada nije iznio konkretne informacije o nastavku tog projekta.

    Takođe, još nije riješen status arene. Tokom izgradnje objekta gradonačelnik Draško Stanivuković je najavljivao da će objekat po završetku turnira biti predat na upravljanje Gradu Banjaluka. To se još nije dogodilo, iako je turnir održan u aprilu niti ima naznaka da će se situacija po tom pitanju uskoro promijeniti.

     Šta kažu propisi?

    Kako se dobija javni novac i ko ima pravo na sredstva Grada Banjaluka uređeno je kroz razne kriterijume i sisteme bodovanja kroz tri programa razvoja sporta i to: osnovni program za sufinansiranje programskih aktivnosti sportskih organizacija, posebni program sufinansiranja programa/projekata sportskih organizacija i kroz program za sufinansiranje organizacije sportskih takmičenja ili manifestacija od posebnog značaja. Taj način raspodjele novca uvela je prethodna administracija uz obrazloženje da će tako sistemski riješiti ovu oblast i time ograničiti apetite sportskih klubova, ali i lokalnih političara koji su nedostatak propisa koristili kako bi njima bliski klubovi bili favorizovani prilikom raspodjele novca. Ti propisi u ovoj godini izgleda nisu bili prepreka da se novac dijeli za pojedine projekte koji su se uklapali u političke dogovore političara u Banjaluci.

    Grantovima „kupuju“ saglasnost Skupštine grada

    Drugu značajnu stavku u Programu razvoja sporta sa prioritetnim oblastima finansiranja čini veći broj grantova u iznosu od 920.000 KM što nije bio slučaj prethodnih godina. Taj novac je raspoređen na jedan projekat i pet klubova.

    Ti grantovi su proizvod političkih dogovora gradonačelnika Stanivukovića koji je zvanični predlagač skoro svih odluka, koje dolaze na Skupštinu grada te odbornika većine koju predvodi SNSD, bez čijeg odobrenja realizacija odluka nije moguća. Sve te odluke su nekada sa više, a nekada sa manje tenzija, dobijale „zeleno svjetlo“ Skupštine grada i većina ih je dodata naknadno, odnosno nisu bile dio prvobitnog plana aktuelne gradske administracije.

    Tako je 200.000 KM odobreno za sanaciju i izgradnju sportskog terena u studentskom centru „Nikola Tesla“ i po 60.000 KM za rekonstrukciju objekata koje koriste FK „Rekreativo“ i FK „Željezničar“.

    Po 50.000 KM je odobreno bokserskom klubu „Kratos“ za organizaciju međunarodne kik boks revije „Hektor fight night 4“, te rukometnom klubu „Borac“ za nastavak normalnog funkcionisanja, a čak pola miliona KM je odobreno fudbalskom klubu „Borac“ za istu tu namjenu.

    Primjer takve „saradnje” se može vidjeti i na grantovima koju su dobili bokserski klub “Kratos” te RK “Borac”.

    Izdvajanje ovih sredstava je predložio klub odbornika SNSD-a amandmanima na prvi ovogodišnji rebalans budžeta, i prema informacijama koje su se tada mogle čuti u skupštinskim kuloarima oni su bili jedan od uslova da se rebalans izglasa.

    Te amandmane je prihvatio gradonačelnik, što znači da su postali dio rebalansa budžeta, a zauzvrat je dobio potrebnu podršku za izglasavanje ovog dokumenta. Manje više sličnim putem su se i ostali grantovi našli u programu razvoja sporta.

    Od prošle godine kroz ovaj program se evidentira i grant za rad Gradskog olimpijskog bazena koji u ovoj godini iznosi 900.000 KM.

    Samo dva miliona KM za sve ostale klubove i aktivnosti

    Kada se odbiju sva gore navedena sredstva ostaje svega 2,1 milion KM za rad svih ostalih klubova u Banjaluci koji se dodjeljuje putem javnih poziva koji imaju sisteme bodovanja i kriterijume za raspodjelu novca.

    Tačnije ta suma je obuhvatila finansiranje 71 sportskog kluba, realizaciju 29 projekata sportskih organizacija, 28 manifestacija odnosno takmičenja od značaja za Banjaluku, razvoj sporta kroz školske sekcije koji u školskoj 2022/2023. godini obuhvata đake u 18 osnovnih škola.

    U tu cifru su uključena i izdvajanja za rad šest sportskih organizacija za lica sa invaliditetom, zatim za realizaciju pojedinih projekata te takmičenja za lica sa invaliditetom.

    Takođe, predviđena su i izdvajanja za zdravstvenu zaštitu sportista u klubovima, stipendije uspješnim sportistima, besplatnu obuku za 500 osnovaca neplivača, novac za razvoj vaterpola te za učešće na međunarodnim takmičenjima.

    U Gradskoj upravi Banjaluka za CAPITAL su rekli da su uz gore navedena izdvajanja za sport odobrili dodatni novac za pojedine klubove, za učešće na takmičenjima, a koja se nisu mogla planirati jer zavise od plasmana klubova na regionalnim ili međunarodnim takmičenjima. Po tom osnovu šest klubova dobilo je ukupno 85.000 KM.

    „Za sada nisu planirana dodatna izdvajanja, osim ako pri usvajanju drugog rebalansa za 2023. ne dođe do određenih promjena“, kažu u Gradskoj upravi.

    Kada se pogledaju sve ove brojke većina sportskih organizacija, klubova i pojedinaca u Banjaluci ove godine je raspodijelilo ukupno 2,19 miliona KM.

    Ti iznosi bili su slični i u protekle dvije godine. U 2022. godini za sport je izdvojeno oko dva miliona KM, a u 2021. godini na razvoj sporta potrošeno je 1,8 miliona KM.

    CAPITAL: V. Popović

  • Pantelija Damjanović organizuje novogodišnji doček u Banjaluci

    Pantelija Damjanović organizuje novogodišnji doček u Banjaluci

    BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odlučio je da posao organizacije novogodišnjeg programa vrijedan oko 190.000 KM povjeri preduzeću „Odgovor Kontakt“ u vlasništvu Pantelije Damjanovića.

    FOTO: Grad Banjaluka/A. Čavić

    (više…)

  • Odloženo ročište u predmetu „Bobar banka“

    Odloženo ročište u predmetu „Bobar banka“

    SARAJEVO – Ročište u predmetu „Darko Jeremić i drugi“, koje je juče trebalo da bude održano u Sudu Bosne i Hercegovine, odloženo je u posljednjem trenutku, zato što se jedna od optuženih zbog zdravstvenih problema vratila kući.

    bobar banka
    Foto: Glas Srpske

    (više…)

  • Poreska uprava suspendovala trojicu uhapšenih službenika

    Poreska uprava suspendovala trojicu uhapšenih službenika

    BANJALUKA – Poreska uprava Republike Srpske (PURS) suspendovala je trojicu svojih službenika uhapšenih 25. oktobra zbog sumnje u primanje mita, zloupotrebu položaja i trgovinu uticajem.

    FOTO: Gerila

    „Donesena su rješenja o privremenom udaljenju državnih službenika, u skladu sa relevantnim odredbama Zakona o državnim službenicima. Takođe, Poreska uprava sprovodi aktivnosti na prikupljanju činjenica i dokaza u svrhu pokretanja disciplinskog postupka“, rečeno je za CAPITAL u PURS.

    Inače rješenja o susprenziji, službenici su dočekali u pritvoru koji im je određen nakon hapšenja.

    Kako se sumnja, Miloš Janjić, Uroš Zec i Dejan Lazić, a koji su radili u Odjeljenju za prinudnu naplatu, nezakonito su pogodovali poreskim dužnicima a za svoje usluge su uzimali robu i novac.

    CAPITAL: D.T.

  • Srpskoj priznato 1,5 miliona KM potraživanja od „Mane komerca“

    Srpskoj priznato 1,5 miliona KM potraživanja od „Mane komerca“

    • Lažni stečaj srbačkog preduzeća
    • Prenijeli imovinu na druga preduzeća neposredno prije stečaja

     

    SRBAC, BANJALUKA – Garantnom fondu Republike Srpske će ipak biti priznata potraživanja od 1,5 miliona maraka koja ima prema poznatom preduzeću „Mane komerc“ iz Srpca nad kojim je, tvrdi Fond, pokrenut lažni stečaj, saznaje CAPITAL.

    mane komerc
    Foto: Facebook/Mane komerc

    (više…)

  • „Jahorina“ iz potpune blokade traži garancije Srpske za novi kredit

    „Jahorina“ iz potpune blokade traži garancije Srpske za novi kredit

    JAHORINA – Olimpijski centar (OC) „Jahorina“ ide u novo zaduženje iako su im svi račni blokirani jer nemaju novca da vraćaju ni postojeće kredite, saznaje CAPITAL.

    oc jahorina zaduženje
    Foto: OC Jahorina

    (više…)

  • U Istočnom Novom Sarajevu do polovine novembra hladni radijatori

    U Istočnom Novom Sarajevu do polovine novembra hladni radijatori

    ISTOČNO NOVO SARAJEVO – Građani Istočnog Novog Sarajeva gledaju u nebo i nadaju se da će neuobičajeno topli novembarski dani potrajati zato što su radijatori u njihovim stanovima hladni, jer u zadatom roku nije završena obećana rekonstrukcija „Toplane-INS“.

    FOTO: Agencije

    Direktor “Sarajevo-gasa” Nedeljko Elek i direktor „Toplane-INS” iz Istočnog Novog Sarajeva Dejan Berjan potpisali su 6. septembra ugovor da će rekonstrukcija i gasifikacija ove toplane u vrijednosti od šest miliona KM biti završena do 25. oktobra.

    „Istočno Sarajevo će 25. oktobra biti prvi gasifikovani grad u Republici Srpskoj“, obećao je tada direktor „Sarajevo-gasa“ Nedeljko Elek.

    Direktor „Toplane-INS“ Dejan Berjan kaže za CAPITAL da rekonstrukcija nije završena u zadatom roku zbog kašnjenja u isporuci, ističući da se nada da će sve biti završeno do 15. novembra i da će građani Istočnog Novog Sarajeva od polovine novembra imati grijanje.

    „Radi se o specifičnoj opremi iz uvoza koje nema na slobodnom tržištu. Mi trenutno radimo u okviru toplane ono što smo u mogućnosti i čekamo isporuku te opreme. Nadamo se da ćemo do 15. novembra završiti ovaj izuzetno značajni projekat rekonstrukcije“, kaže Berjan.

    On je podsjetio da su građane obavijestili da zbog rekonstrukcije i neisporučivanja toplotne energije neće dobiti oktobarske račune i da će biti oslobođeni i svih distributivnih troškova.

    Kada je riječ o novembarskim računima, Berjan je istakao da će građani dobiti račune samo za period u kojem im bude isporučena toplotna energija.

    Na pitanje šta će se desiti ako u međuvremenu zahladi, a do 15. novembra ne bude završena rekonstrukcija, izrazio je uvjerenje da će sve biti završeno, dodajući da tehnički nije bilo moguće ostaviti jednu kotlovnicu da radi na dosadašnji energent mazut.

    U ranije objavljenom saopštenju „Toplane-INS“ u kojem su obavijestili građane da neće plaćati oktobarske račune, između ostalog se navodi i da je postojeće postrojenje staro 47 godina, da je riječ o bivšoj vojnoj kotlovnici koje je postalo izuzetno teško održavati i servisirati zbog nemogućnosti pronalaska rezervnih dijelova, kao i da toplana sa dosadašnjom instalisanim snagom kotlova nije mogla odgovoriti na širenje naselja i priključenja novih korisnika.

    „Ovaj projekat je veoma značajan za cijelu lokalnu zajednicu, jer ćemo povećati snagu kotlovnice na 20MW, čime ćemo moći da odgovorimo na širenje našeg grada i priključenje novih korisnika”, navodi se u saopštenju.

    CAPITAL: D. Momić