TREBINJE – Radnici „Elektroprivrede Republike Srpske“ (ERS) traže povećanje cijene rada sa 158 na 190 maraka što su u ovom preduzeću odbili, saznaje portal CAPITAL.
FOTO: Agencije
To je bio povod da Odbor sindikata ERS-a sazove vanrednu sjednicu koja će se održati u srijedu u prostorijama Rudnika i termoelektrane (RiTE) „Gacko“, a kako bi se odlučilo o daljim koracima.
Predsjednica Odbora sindikata Koraljka Kovačević – Marković u pozivu na sjednicu navodi da je propao sastanak između predstavnika sindikata i kolegija direktora, a povodom njihovog zahtjeva za povećanje cijene rada na 190 maraka.
„Zadužuju se predsjednici Sindikalnih odbora svih preduzeća iz sastava ERS-a da do srijede održe sastanke sa svojim odborima i usmeno se izjasne za dalje korake i spremnost u radikalizaciju zakonom dozvoljenih oblika sidnikalne borbe u ostvarivanju radničkih prava“, stoji u pozivu.
Podsjećamo, cijena rada u ERS-u je 158 maraka, a ugovorena je i usaglašena sa predstavnicima sindikata početkom ove godine. U odnosu na prethodnu cijenu, povećana je za pet odsto.
BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne prestaje da dodjeljuje ugovore omiljenim IT kompanijama pa je tako posljednji u nizu posao digitalizacije arhive dao preduzeću „Infinity ADS“ u vlasništvu „Prointera“.
BANJA LUKA – Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić izmijenio je pravilnik o načinu davanja lovišta na korištenje i tako praktično eliminisao lovačko udruženje „Zmijanje“ iz trke za lovište „Manjača“, otkriva CAPITAL.
U dopunama Pravilnika o opštim uslovima, postupku i načinu davanja lovišta na korištenje koje danas stupaju na snagu dodaje se samo jedan stav koji glasi „jedno lovačko udruženje može biti korisnik samo jednog lovišta“.
Time se LU „Zmijanje“ koje gazduje svojim lovištem praktično eliminiše iz trke za dodjelu lovišta „Manjača“ za koje je početkom septembra raspisan konkurs, a za koje se, kao što je pisao CAPITAL, bori sa novoformiranim lovačkim udruženjem „Manjača-Stričići-Banjaluka“.
Predsjednik Skupštine LU „Zmijanje“ Boro Bojanić kaže za CAPITALda je u pomenutom pravilniku do sada stajalo da se „Sportsko-rekreaciono lovište daje na korišćenje samo jednom korisniku i to onom lovačkom udruženju koje ponudi najpovoljnije uslove za održivo gazdovanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa“.
„U skladu s tim, LU “Zmijanje“ ima neuporedivo bolje uslove u odnosu na novoformirano udruženje koje takođe želi da dobije lovište „Manjača“ na gazdovanje. Ovim izmjenama pravilnika onemogućeno nam je da ubuduće dobijemo neko drugo lovište, ali ako je završen konkurs one ne bi trebale da se odnose na dodjelu lovišta „Manjača“, jer pravilnik ne može retroaktivno da se primjenjuje. Ipak, kod nas je sve moguće, a sve su prilike da konkurs još nije zvanično zatvoren i da će se pozvati na ovaj izmijenjeni pravilnik kako bi eliminisali “Zmijanje” i lovište dodijelili drugom udruženju”, smatra Bojanić.
On ističe da ima logike u tome da jedno udruženje može da gazduje samo jednim lovištem, ali ističe da je simptomatično da se baš sada usvajaju izmjene pravilnika.
Podsjećamo, CAPITAL je nedavno objavio da su članovi ova dva lovačka udruženja ministri, direktori javnih preduzeća i ustanova, narodni poslanici, uticajni privrednici i drugi moćni pojedinci iz javnog i političkog života koji koriste svoj uticaj i funkcije u žestokoj borbi za lovište „Manjača“.
Borbu za lovište otvorio je ministar Savo Minić koji je i predsjednik Lovačkog saveza RS kada je početkom septembra raspisao javni konkurs za dodjelu na korišćenje lovišta “Manjača”. Pri tome je interesantno da je samo dva mjeseca ranije poništio konkurs za dodjelu tog lovišta uz obrazloženje da „ugovori o dodjeli lovišta ističu 2026. godine i da će se prije toga uraditi novo ustanovljavanje lovišta, te da nije svrsishodno davati lovište na korišćenje na period od deset godina dok se ne donese odluka o njegovom statusu“.
Iz ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije odgovoreno na naša pitanja šta se to u međuvremenu promijenilo, pa je ponovo raspisan konkurs o dodjeli lovišta „Manjača“ ukupne površine 31.898 hektara, a u lovačkim krugovima je poznato da se u vezi korištenja lovišta „Manjača“ godinama vode sporovi.
Nezadovoljan pisanjem CAPITAL-a o prvoj koncesiji za lovstvo u lovištu „Klekovača“koja je data firmi „Tehnički remont Bratunac“ u vlasništvu poslanika SNSD-a Slavenka Ristića, Savo Minić je poručio da ga ne kontaktiramo po bilo kojem pitanju, pa ćemo ostati uskraćen za njegov odgovor na pitanje da li je Pravilnik o opštim uslovima, postupku i načinu davanja lovišta na korištenje izmijenio sa ciljem da izbaci LU „Zmijanje“ iz trke za lovište Manjača.
BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković požurio je 1. septembra da se pohvali kako je gradnja područne osnovne škole u naselju Ada završena. Međutim, po svemu sudeći, sve je daleko od gotovog, s obzirom na to da je došlo do nepredviđenih radova koji će koštati 800.000 maraka.
FOTO: Facebbok Draško Stanivuković
Zanimljivo je da će ti radovi iznositi čak petinu ukupne vrijednosti škole u koju je do sada uloženo četiri miliona maraka.
Naime, Stanivuković je prije nekoliko dana sa grupom izvođača koju predvodi firma „Graditelj“ iz Teslića, a koji su gradili školu, ugovorio novi posao vrijedan 782.163 KM sa PDV-om, a koji se odnosi na izvođenje nepredviđenih radova.
Da škola nije gotova Stanivuković je shvatio 19. septembra kada je imenovao komisiju koja je sa ovim firmama krenula u pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci.
„Prilikom izvođenja radova po ugovoru dodjeljenom u otvorenom postupku, pojavila se potreba za izvođenjem nepredviđenih radova, koji su predmet ovog pregovaračkog postupka. Poziv za učešće dostavljen je vodećem članu grupe, a odlukom gradonačelnika grupa kandidata je ocijenjena kao kvalifikovan kandidat. Konačna ponuda je prihvatljiva za ugovorni organ“, stoji u šturom obavještenju.
Kako je moguće ne predvidjeti toliki obim radova, malo kome je jasno. Od onih koji to znaju, nismo uspjeli saznati šta se dešava.
„Postupak je još u toku, ne mogu vam ništa o tome reći“, kratko je poručio Milorad Vuković, direktor firme „Graditelj“ iz Teslića.
Pitanja smo poslali i na adresu Gradske uprave. Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.
Pravih informacija nemaju ni u centralnoj Osnovnoj školi Vuk Karadžić, koja upravlja područnom školom u Adi.
Međutim, to ih kako su nam rekli ne čudi, jer ih Gradska uprava od početka gradnje ignoriše.
„Ne znamo o čemu se radi, niko nas nije o tome obavijestio. Niko nam ništa ne javlja. Ja sam ranije samoinicijativno obilazila radove sa svojim saradnicima kako bih znala dokle se došlo sa radovima“, rekla je za CAPITAL direktorka škole Tatjana Vilendečić.
Podsjećamo, gradnju škole finansirala je Srbija i od samog početka prate je brojne kontroverze. Trebala je da rastereti prepunu osnovnu školu „Branko Radičević“, ali ju pohađa tek oko pedesetak učenika. Takođe, otvorena je bez izgrađene fiskulturne sale.
Za posljednji skandal potrudio se lično gradonačelnik Stanivuković koji se samoinicijativno popeo na skelu te postavio naziv „Kosovo i Metohija“ zbunivši tako i đake, i roditelje ali i cjelokupnu javnost u Srpskoj.
BANJALUKA – Republičko javno tužilaštvo izmijenilo je optužnicu protiv bivšeg premijera Republike Srpske Aleksandra Džombića kojem se sudi za zloupotrebu položaja.
FOTO: Birn
Međutim, o kakvim izmjenama je riječ, javnost nije upoznata. Ročište u Okružnom sudu zakazano jutros u devet časova je održano pola sata ranije, pa su novinari koji su planirali da ga prate dovedeni pred svršen čin.
U sudu su se pravdali da je ročište pomjereno za pola sata zbog iznenadnih obaveza jednog od članova vijeća, o čemu su se stranke saglasile.
„Zbog kratkih rokova i drugih suđenja napravljen je propust u zavođenju promjene u rasporedu suđenja. Na istom ročištu je republički javni tužilac optužnicu djelimično izmijenio u činjeničnom opisu“, stoji u odgovoru Okružnog suda u Banjaluci dostavljenom medijima.
Džombićev advokat Zoran Bubić je potvrdio CAPITAL–u da je optužnica izmjenjena, ali nije obrazlagao zbog čega.
Podsjećamo, optužnicu protiv Džombića je podiglo Republičko javno tužilaštvo RS.
Na teret mu se stavlja da je “Energoliniji” omogućio davanje kredita od 19,4 miliona maraka, iako je, kako se navodi u optužnici, bio svjestan da preduzeće nije kreditno sposobno te da neće moći vraćati kreditna sredstva.
Na taj način Investiciono-razvojnoj banci RS nanesena je šteta, a “Energoliniji” Zvornik pribavljena imovinska korist.
BANJALUKA – Investiciono razvojna banka (IRB) Republike Srpske nudi na prodaju skoro 180 miliona maraka vrijedna potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje koja su dospjela, a koje nije uspjela naplatiti.
Foto: Capital
Od te cifre, 125,5 miliona KM je nominalna vrijednost potraživanja, dok se ostatak od 54,1 milion KM odnosi na obračunate kamate.
O čijim je konkretno dugovima riječ, nije poznato. U javnom oglasu IRB poziva potencijalne kupce da se prijave na učešće na tenderu i pošalju pismo namjere.
Tek nakon što potpišu ugovor o povjerljivosti i uplate 200.000 maraka dobiće pristup sobi sa podacima u kojoj se nalazi dokumentacija o kreditima, sredstvima obezbjeđenja, izvještaje o procjenama vrijednosti sredstava obezbjeđenja, te postupcima koji se vode pred nadležnim sudovima.
Nakon toga imaće kratak rok da dostave obavezujuću ponudu.
U slučaju da se odluče za učešće na tenderu, moraće da uplate predujam od 2,5 miliona maraka.
Generalno, riječ je o 41 ugovoru o zajmu, sa 37 dužnika, čija je vrijednost bez kamata 125,5 miliona KM.
Od tog broja, 19 ugovora vrijednih 88,4 miliona KM je obezbijeđeno založnim pravom na nekretninama, a četiri čija je vrijednost 1,8 miliona, založnim pravom na opremi i ostaloj pokretnoj imovini.
Foto: Capital.ba
Osam ugovora o zajmu čija je vrijednost 18,4 miliona maraka je obezbijeđeno založnim pravom na nekretninama, opremi i ostaloj pokretnoj imovini dok deset ugovora „teških“ 16,9 miliona KM nije obezbijeđeno ovim instrumentima.
Sva imovina koja je založena kao obezbjeđenje potraživanja iz portfelja se nalazi u Republici Srpskoj.
U IRB-u pojašnjavaju da potraživanja može kupiti svako ko je za to registrovan, a da usput nije povezan sa dužnikom.
„Tenderskom dokumentacijom je predviđeno da IRBRS kupcu trajno prenosi potraživanja iz portfelja kao i sve rizike i koristi po tom osnovu, u skladu sa čim na kupca prelaze i sva pripadajuća sporedna prava“, pojašnjavaju oni.
Napominju da ne daju garancije za naplativost potraživanja koja su uključena u portfelj, kao ni za kvalitet sredstava obezbjeđenja.
BANJALUKA – Kontrolni organi Uprave za indirektno oporezivanje BiH provjeravaju navode iznesene u priči portala CAPITAL o visokopozicioniranim službenicima koji reketiraju uvoznike automobila, potvrdio je direktor Sektora za carine Vladimir Dragičević. (više…)
BANJALUKA – Notarska komora Republike Srpske dobiće sutra novo rukovodstvo, a glavni kandidati za nasljednike Slade Ivelić koja definitivno odlazi sa pozicije predsjednika Komore su Borislav Radić i Sanda Josić, saznaje CAPITAL.
SARAJEVO – U evidencijama zavoda za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini registrovano je preko 350.000 nezaposlenih osoba, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH.(više…)
BANJALUKA – Kompanija „Prointer“ koja je izradila i održava sistem za nadzor igara na sreću u Srpskoj (RAS) traži od Vlade još novca za ovaj posao, pravdajući svoj zahtjev inflacijom.
FOTO/ilustracija: Capital
Vlada Srpske ovoj kompaniji mjesečno za održavanje, nadogradnju i razvoj sistema plaća 100 maraka za svaku kladionicu, 40 maraka za svaki terminal i po pola marke za svakog aktivnog igrača u internet igrama.
Takođe, iz budžeta se plaćaju i jednokratni troškovi za priključenje na RAS i to 300 maraka za kladionicu, 50 maraka za automat, kao i 5.000 maraka za priključenje na server za internet i elektronske igre.
Prema tvrdnjama iz Ministarstva finansija „Prointeru“ se godišnje po tom osnovu plaća oko 5,5 miliona maraka iako priređivači tvrde da je cifra daleko veća.
Međutim, kompaniji poznatoj po tome što je svoje poslovanje bazirala na saradnju sa Vladom i njenim ustanovama i preduzećima je to malo, pa traži još novca.
Naime, oni se pozivaju na ugovor potpisan sa Ministarstvom finansija, a kojim je regulisano da u slučaju vanrednih okolnosti koje ometaju izvršenje ugovornih obaveza mogu tražiti produženje roka, izmjenu ili raskid ugovora.
„Pozivajući se na navedeni ugovor, pravno lice ovlašteno za nadzor nad priređivačima igara na sreću obratilo se ministarstvu sa zahtjevom za izmjenu Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću, zbog globalnih okolnosti koje su izazvale visoku inflaciju“, navode u Ministarstvu finansija Republike Srpske.
Dodaju da je tu inicijativu razmatrala i Vlada Republike Srpske na sjednici krajem avgusta ove godine te ih zadužila da izvrše ocjenu opravdanosti takvog jednog zahtjeva.
„Imajući u vidu da Ministarstvo finansija trenutno ne raspolaže odgovarajućim kapacitetima, potrebno je angažovati stručna lica informatičko – analitičke i ekonomske struke koja su dovoljno kompetentna da utvrde da li je i u kom procentu rast cijena uticao na naknade za RAS, koji su to parametri koji bi mogli opredijeliti povećanje naknade, a sve s ciljem procjene opravdanosti uvažavanja i neuvažavanja predmetne inicijative“, navode u ovom Ministarstvu.
Analizu opravdanosti zahtjeva plaćaju građani Srpske
Bez obzira na to da li će Vlada dati saglasnost „Prointeru“, ova firma je građanima Srpske „izbila“ oko 140.000 maraka.
Naime, za angažovanje stručnjaka koji će uraditi analizu opravdanosti zahtjeva iz budžeta će biti plaćeno 140.000 maraka.
Tender je raspisan danas, a rok za dostavljanje ponuda ističe zadnjeg dana oktobra.
Da podsjetimo, ugovor koji je „Prointer“ dobio od Vlade Srpske potpisan je na deset godina, što znači da će samo po ovom osnovu prihodovati najmanje 55 miliona KM.
Zanimljivo je da je Ministarstvo finansija troškove RAS-a pokušalo da nametne priređivačima igara na sreću u Srpskoj, ali je takvu ideju odbacio Ustavni sud Srpske.
On je u svojoj odluci naveo da nije postojalo zakonsko uporište da se plaćanje naknada prebaci na teret priređivača.
CAPITAL: Dejan Tovilović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
