JAHORINA – Olimpijski centar (OC) „Jahorina“ je najnovijom izmjenom i dopunom plana javnih nabavki predvidio trošenje dodatnih 11,7 miliona KM za nabavku roba i usluga, saznaje CAPITAL.
BANJALUKA – Radnici „Pošta Srpske“ protive se planu uprave koja namjerava da u Glamočanima za 5,5 miliona maraka kupi poslovni prostor u kojem je nekad bio salon namještaja, „Kesten“, a koji je sada u vlasništvu brze pošte „X Express“. (više…)
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske osniva Agenciju za informaciono – komunikacione tehnologije, pet godina nakon što je jednu sličnu ugasila, odnosno stopila u Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.
FOTO: Pixabay
Prijedlog zakona o osnivanju ove agencije danas je razmatrala Vlada RS, a o njemu će se krajem ovog mjeseca izjasniti i poslanici u Narodnoj skupštini RS.
Proces je ovog puta obrnut. Prvo je iz agencije nastalo ministarstvo, a sada će iz ministarstva nastati agencija koja će se zvati Agencija informaciono – komunikacione tehnologije.
Kako će ona preuzeti dio poslova od ministarstva, mijenjaće se i njegov naziv.
„Konkretno, mijenja se opis poslova ministarstva u dijelu koji se odnosi na oblast informaciono-komunikacionih tehnologija, a u skladu s tim mijenja se i sam naziv ministarstva u Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje“, saopšteno je u Vladi Republike Srpske.
Podsjećamo, Vlada je krajem 2007. godine osnovala Agenciju za informaciono društvo Republike Srpske (AIDRS), a za direktora je postavljen Srđan Rajčević.
Njen posao je bio razvoj i promocija informacionog društva, izgradnja informacionih sistema u upravi, savjetodavna podrška u borbi protiv sajber kriminala i slično.
Rajčević je kasnije bio i prvi ministar Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.
BANJA LUKA – Prijedlog Zakona o nepokretnoj imovini za funkcionisanje javne vlasti koji je na dnevnom redu pete redovne sjednice Narodne skupštine RS identičan je ranije usvojenom zakonu čiju primjenu je u aprilu prošle godine suspendovao Kristijan Šmit, a u septembru Ustavni sud BiH proglasio neustavnim i stavio ga van snage, otkriva CAPITAL.
FOTO: NS RS
Jedina razlika između ova dva zakona od svega nekoliko članova je u članu 5. novopredloženog zakona koji kaže da njegovim stupanjem na snagu prestaje da važi treći zakon koji je usvojen u decembru prošle godine, a koji je takođe odlukom Ustavnog suda BiH stavljen van snage.
„Ovim zakonom reguliše se svojina na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja javne vlasti i koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH“, glasi prvi član Zakona koji je predložen kao treća tačka dnevnog reda na sjednici NSRS zakazanoj za 26. septembar.
U članu 2. zakona se precizira da su „subjekti javne vlasti Republika Srpska, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač Republika Srpska, odnosno jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: subjekti javne vlasti)“.
„Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti iz člana 2. ovog zakona, po sili zakona, svojina je tih subjekata“, kaže treći član.
Nepokretna imovina iz člana 3. ovog zakona, kao i raspodjela, upravljanje i raspolaganje tom imovinom od strane subjekata javne vlasti, kaže se dalje u članu 4. isto kao i u zakonu koji je proglašen neustavnim, utvrđuje se posebnim zakonima.
Jedina razlika
Poslije toga ide jedini član zakona po kome se novopredloženi zakon razlikuje u odnosu na zakon koji je proglašen neustavnim.
„Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti (Službeni glasnik RS, broj 16/23)“, kaže se u članu 5. zakona u kojem stoji još samo standardni član koji govori da stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS.
Potpunu zabunu unosi činjenica da je ovo treći put da narodni poslanici odlučuju o zakonu koji tretira istu materiju i ima isti naziv – Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Prvi puta NSRS je ovaj zakon usvojila 10. februara 2022. godine, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS proglasio ga je štetnim po vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, ali Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS na sjednici održanoj 23. marta odbacilo je njihov zahtjev.
Šmit obustavio primjenu
Tadašnja predsjednica RS Željka Cvijanović potpisala je ukaz o proglašenju i zakon je objavljen u Službenom glasniku RS broj 29/22 od 5. aprila prošle godine i trebao je da stupi na snagu osam dana kasnije.
Međutim, Kristijan Šmit je 12. aprila, samo dan uoči stupanja na snagu, donio Nalog o obustavljanju primjene tog zakona, a Ustavni sud BiH je 22. septembra prošle godine zakon proglasio neustavnim i stavio ga van snage.
Saga je nastavljena tako što je NSRS 28. decembra prošle godine usvojila novi Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti.
Taj zakon razlikovao se u odnosu na raniji zato što je u njemu precizirano da se odnosi na „imovinu za čije vođenje i održavanje je nadležna Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu: Uprava)“, ali da se „ne odnosi na svojinu na nepokretnoj imovini koja je u javnim evidencijama o nepokretnostima, do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH“.
Prema tumačenju pravnika, odredbe tog zakona su predviđale da se upisi nepokretne imovine koja je bila upisana kao imovina sa pravom raspolaganja ili upravljanja bivše SRBiH, neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati svojina na toj nepokretnoj imovini.
„Tim zakonom je vlast u RS aterirala i odustala od ranijeg tvrdokornog stava da je predmetna imovina vlasništvo Republike Srpske i praktično je pristala da se status imovine SRBiH neće mijenjati do donošenja zakona kojim će se regulisati njegova svojina“, objašnjavali su tada pravnici za CAPITAL.
Međutim, ni to ateriranje vlasti u RS nije zadovoljilo Klub Bošnjaka koji je i taj zakon proglasio štetnim po vitalni interes bošnjačkog naroda, a Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS ponovo je odbacilo njihov zahtjev.
Dodik potpisao ukaz
Predsjednik RS Milorad Dodik potpisao je ukaz i drugi Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti objavljen je u Službenom glasniku RS 16/23 od 20. februara ove godine.
Kristijan Šmit ponovo je osujetio njegovo stupanje na snagu, jer je 27. februara donio Obavještenje da se i na taj zakon primjenjuje njegov Nalog o obustavljanju primjene.
Njegov stav ponovo je slijedio Ustavni sud BiH koji je na zahtjev bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića 2. marta ove godine donio odluku kojom se stavlja van snage Zakon nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti.
Narodna skupština RS sada na dnevni red ponovo stavlja prvousvojeni zakon osporen u septembru prošle godine koji je mnogo rigidniji po pitanju „državne imovine“ u odnosu na drugi zakon osporen početkom marta ove godine.
BANJALUKA – Nakon što su zdravstvenim ustanovama odobreni reprogrami, najveći dužnici u Srpskoj trenutno su firme u stečaju, kod kojih su šanse za bilo kakvu naplatu minimalne ili nikakve.
BANJALUKA – „Putevi Republike Srpske“ dali su firmama „Nevesinje putevi“ i „Mrkonjić putevi“ ugovore vrijedne gotovo 44 miliona KM za četvorogodišnje održavanje i zaštitu magistralnih puteva u RS.
BANJALUKA – Aktuelna gradska administracija u Banjaluci ulaže milione maraka u izgradnju novog parka kod tržnog centra „Delta“ bez regulacionog plana i građevinske dozvole, a po uzoru na izgradnju teniske arene za potrebe turnira „Srpska open“.
FOTO: A.Čavić/Grad Banjaluka
Novi park će imati privremenu građevinsku dozvolu, koja se izdaje za objekte montažnog-demontažnog tipa. Kao i u slučaju arene, ni planirani park nije predviđen regulacionim planom, planskim dokumentom koji je osnovni uslov za izdavanje dozvole za građenje.
Izgradnja parka kod tržnog centra “Delta” je projekat za koji se zalaže administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića od njegovog dolaska na vlast u Banjaluci, ali bez uspjeha.
Kao polazna tačka za početak radova potrebna je izrada regulacionog plana, kojim bi se ucrtala izgradnja ovog sadržaja na toj lokaciji. Taj prostorno planski dokument je aktuelna administracija u raznim formama više puta slala u skupštinsku proceduru, ali plan nije dobio podršku većine u Skupštini grada Banjaluka.
Nakon više od dvije godine pokušavanja i čekanja gradonačelnik Stanivuković je nedavno najavio da je Gradska uprava „našla način da gradi novi park“.
„Mi smo našli pravni način da zaobiđemo skupštinsku većinu, koja ovaj park opstruiše otkako smo predložili da se radi“, kazao je nedavno gradonačelnik.
Odgovor na pitanje koji je to pravni način tražili smo od v. d. načelnika Odjeljenja za komunalne poslove Boriše Mandića.
FOTO: Grad Banjaluka
Mandić: Idemo sa privremenom dozvolom uz nadu da će se pitanje RP riješiti
Mandić za CAPITAL tvrdi da je ovakav projekat moguće raditi po privremenim građevinskim dozvolama s obzirom na to da se radi o objektima parternog uređenja.
„Tako da je gotovo izvjesno da ćemo ići na privremenu dozvolu, s obzirom na to da smo uradili idejni projekat za koji je moguće pribaviti lokacijske uslove za početak gradnje“, rekao Mandić i dodao da je Grad Banjaluka nadležan za izdavanje građevinske dozvole za ovaj projekat.
Potvrdio je da će se novi park graditi po istom principu kao i arena, koja je izgrađena za potrebe turnira „Srpska open“, uz privremene dozvole do konačnog privođenja prostora namjeni.
Podsjećamo, CAPITAL je u više navrata pisao da je arena izgrađena mimo važećeg regulacionog plana zbog čega je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS izdalo građevinsku dozvola za izgradnju privremenog sportskog objekta. Ta dozvola je privremenog tipa jer regulacioni plan na toj lokaciji treba da se mijenja kako bi se ucrtao taj objekat.
„Mi pratimo instrukcije resornog ministarstva. Idemo sa privremenom dozvolom uz nadu da će se pitanje RP u nekom narednom periodu riješiti, kako bi se prostor priveo namjeni “, naveo je Mandić.
Dodao je da ovim potezom aktuelna administracija „želi da zaštiti ovaj prostor od gradnje“.
„Ideja je da se taj prostor planiranim radovima namjeni za park jer postoji mogućnost da se u nekoj budućnosti izmjeni RP i da tu dobijemo stambeno naselje. Mi želimo to da izbjegnemo i zbog toga želimo što prije da počnemo sa realizacijom jer kada se nešto izgradi onda je to teško mijenjati“, naveo je on.
Objasnio je da će u skladu sa dozvolom ići sa minimalnim intervencijama koje podrazumijevaju izgradnju parkovskih površina, staza za trčanje te biciklističkih staza, drvoreda i hortikulture.
„Pomjeriće se postojeći park za pse bliže univerzitetskom Kampusu, na sadašnjoj slobodnoj neuređenoj površini. Gdje je sada park za pse tu će biti ulaz u novi park. Od atraktivnijih sadržaja očekuje nas sigurno vještačko jezero koje neće biti jezero za kupanje već će biti izgrađeno da upotpuni sadržaj parka“, naveo je Mandić.
FOTO: Grad Banjaluka
Samo prva faza će koštati 1,7 miliona KM
Naglasio je da je cilj da park u konačnici pokrije prostor od 20 hektara te da se radi o višemilionskoj investiciji, koja će se realizovati u fazama. Za prvu fazu je, kako je naveo Mandić, predviđeno 1,7 miliona KM, što je za 200.000 KM više od prvobitne Stanivukovićeve najave od 1,5 miliona KM.
Stanivuković je najavio i da će ubrzo biti objavljena i javna nabavka za izbor firme koja će biti zadužena za gradnju parka, ali Mandić nije mogao precizirati kada će tender biti objavljen.
„Tenderska dokumentacija je na neki način spremna, ali tražimo dodatne ponude kako bi mogli procijeniti za koje radove će nam biti dovoljan budžet od 1,7 miliona KM, ali cilj je da se čim prije raspiše tender“, kazao je Mandić.
Saga o novom parku počinje skoro od momenta kada je nova gradska administracija došla na čelo Banjaluke. U početku su tražili saglasnost Skupštine grada Banjaluka za izradu RP kojim bi se kod „Delte“ ucrtao park, ali bez uspjeha.
Kada je počela izgradnja arene za potrebe tenisikog turnira „Srpska open“ koji se nalazi preko puta „Delte“ došlo je do promjene plana. Naime, administracija Draška Stanivukovića je u nekoliko zadnjih navrata bezuspješno pokušala da ucrta ovaj park u RP, u paketu sa arenom o čemu je CAPITALpisao u više navrata.
Ni ti pokušaji nisu dobili potrebnu podršku većine u Skupštini grada Banjaluka koju predvodi SNSD, iako su obje strane bez problema sarađivale na svom ostalim poljima kada je bila u pitanju izgradnja arene. Zbog toga je za arenu resorno ministratvo izdalo privremenu građevinsku dozvolu za objekat privremenog tipa, iako je iz situacije na terenu vidljivo da se radi o trajnom objektu od betona, koji je ukopan u zemlju.
PRIJEDOR – Grad Prijedor planira da proda područnu školu i njeno zemljište u Miljakovcima, a koja je 2018. godine ostala bez đaka, kada je i zatvorena.
Prema prijedlogu, objekat čija je procijenjena vrijednost 154.960 maraka će biti ponuđen zainteresovanim kupcima na licitaciji koju će sprovesti komisija za prodaju.
„Objekat više nije u upotrebi, a škola u budućnosti neće imati potrebe za korišćenje istog. Sadašnje stanje objekta i zemljišta je zapušteno i ne služi svrsi već narušava izgled centra naselja i ugrožava bliže okruženje“, navodi se u prijedlogu odluke.
Zahtjev za kupovinu podnio je Dane Sladaković iz Prijedora. Međutim i on će morati da licitira, s obzirom na to da neće biti sprovedena direktna prodaja.
„Podnosilac zahtjeva može biti samo jedan od učesnika na licitaciji“, navode predlagači odluke o prodaji.
Zanimljivo je da su mještani ovog naselja, odnosno mjesne zajednice Petrovo kojoj pripadaju svoju saglasnost za prodaju škole dali isključivo pod uslovom da ju Sladaković kupi.
„Naša saglasnost se isključivo odnosi na prodaju Sladaković Dani jer imamo uvjeravanja da će on objekat urediti za stanovanje. Mišljenja smo da će urediti zemljište i objekte koji će uljepšati prostor u centru našeg naselja“, stoji u dopisu Savjeta mjesne zajednice upućenog prema Gradskoj upravi.
Prvo pokušavaju da podmite, pa kad vide da mito ne prolazi, onda počinju da prijete. Kada vide da ni prijetnje ne daju rezultate, onda počinju da vas blate, nazivaju stranim plaćenicima i izdajnicima i izmišljaju o vama koješta.
To je sudbina novinara i medija koji rade svoj posao onako kako to nalažu profesionalni standardi i etički kodeks i koji ne žele da budu pod skutima vlasti, bila ona gradska, republička ili neka treća. Nije to nešto što se ne da izdržati, CAPITAL je više od 15 godina na meti vladajućih skutonoša, ali teško je ostati ravnodušan kada to blaćenje dolazi od „kolega“.
A upravo to je prošle sedmice uradila Srpska novinska agencija – Srna, odnosno njena direktorica Tatjana Parađina koja je potpisala i objavila pamflet kakvog se stidi svako ko je jednom u životu prošao pored novinara, a kamoli oni kojima je to životni poziv i zanimanje.
Pozivajući se na „zajedničko pismo kojim su se oglasile omladinske, studentske, boračke, naučne i kulturno-sportske organizacije Republike Srpske“, Parađina koja vedri i oblači u toj medijskoj kući i praktično radi i posao glavnog i odgovornog urednika objavila je, između ostalog, da se „patriotske“ organizacije „ograđuju od najnovije izdaje Republike Srpske koju čini opozicija, pojedini mediji i soroševske nevladine organizacije sa sjedištem u Banjaluci sastajući se sa visokorangiranim britanskim diplomatom Unom Rajan“. Ukorak s njom išla je i urednica Informativnog programa RTRS-a Nada Veletić koja je u prvim minutama Dnevnika pustila “patriotski” prilog ravan pamfletu Srne.
Kao što i priliči za objavljeni pamflet će dobiti tužbe u skladu sa Zakonom o zaštiti od klevete, a ne po nakaradnom Krivičnom zakoniku kojim je kriminalizovana kleveta, a protiv čijeg usvajanja nikada nisu rekle ni slova. Umjesto toga, Parađina sije laži, po svim prilikama izmišlja pisma „patriotskih“ organizacija i naziva kolega izdajnicima. Za to zaslužuje prezir, isto kao i neki drugi „patriotski“ mediji koji su njen pamflet dalje prenosili i širili u javnom prostoru.
Za Srnu i ostale medije iz „patriotske lige“ prošle sedmice ni približno nije bila atraktivna vijest da se Milorad Dodik sastao sa specijalnim izaslanikom njemačke Vlade Manuelom Saracinom, kao što su sastanci opozicionih lidera sa visokorangiranim britanskim diplomatom, a uopšte nije bila vijest da se zbog stalnog požara i nesnosnog smrada Trebinje guši u otpadu.
Nije „patriotama“ interesantno ni da je po hitnom postupku i bez tendera ugovoren 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja u RiTE Gacko.
To što je Vrhovni sud Republike Srpske donio presudu kojom se unosi pravna nesigurnost i remete načela i principi poslovanja u Srpskoj takođe nije interesantno „patriotama“.
Za njih nije vijest da je Srpska izgubila sudski spor i da treba da plati pet miliona maraka kladionici „Premier“, kao ni to da joj predstoji novo suđenje zbog kockarskog monopola koji su ministarstvo finansija i Vlada dala firmi EVL.
Ne postavljaju „patriote“ ni pitanje šta je sa zakonom o ispitivanju porijekla imovine, a kamoli zar je uzimanje kredita najbolji način za finansiranje budžetskog deficita.
Elem, Republika Srpska je od početka ove godina na berzi 13 puta pozajmljivala novac i povukla ukupno 685 miliona KM. Samo prošle sedmice se prodajom obveznica zadužila 145 miliona KM, a od Izvozno-uvozne banke Mađarske uzela je kredit od 30 miliona evra.
I ne postoje nikakvi britanski špijuni, pogotovo oni koji mogu skrenuti pažnju sa ovih golih činjenica. I toga su savršeno svjesni i mediji iz „patriotske lige“.
BANJALUKA – Samo dva dana nakon što je na banjalučkoj berzi prodala petogodišnje obveznice za 130 miliona maraka, Vlada Republike Srpke je juče donijela dvije odluke o novim zaduženjima u ukupnom iznosu od 73,7 miliona maraka.
FOTO: Agencije
Prvo zaduženje u iznosu od 58,7 miliona maraka ili 30 miliona evra će se realizovati kod Izvozno-uvozne banke Mađarske.
„Namjena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske“, navodi se u odluci Vlade.
Rok otplate kredita je deset godina po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto godišnje.
Glavnica i kamate će se plaćati godišnje, a već od 21. decembra ove godine treba da se vrati prvi dio.
Podsjećamo, u decembru prošle godine Srpska se kod iste banke zadužila za 110 miliona evra pod gotovo identičnim uslovima.
Vlada Srpske novac traži na sve strane
Hitno i tajno
Koliko se Vladi važno da se što prije zaduži pokazuje i dinamika realizacije. Odluka o zaduženjima, svojena na jučerašnjoj sjednici Vlade, već danas je osvanula u Službenom glasniku Srpske, a odmah sutra stupa na snagu.
Osim brzine, zanimljiva je i tajnovitost. Odluke o zaduženjima nisu se našle u redovnom saopštenju za javnost koje nakon sjednica šalje Vlada Republike Srpske. Takođe, nisu bile najavljene ni predviđene u dnevnom redu koji je poslat novinarima prije same sjednice.
Milioni od Viktora Orbana neće biti dovoljni, pa će se ponovo posegnuti za novcem domaćih banaka i fondova.
Vlada je na istoj sjednici usvojila odluku i o 63. emisiji petogodišnjih obveznica u vrijednosti 15 miliona KM.
Investitorima će biti ponuđeno 15.000 obveznica pojedinačne vrijednosti 1.000 maraka.
Kamata je šest odsto na godišnjem nivou, glavnica se isplaćuje godišnje u pet jednakih rata, gdje će svake godine biti vraćeno 20 odsto od nominalnog iznosa.
„Kamata se računa na neotplaćeni dio glavnice i isplaćuje jednom godišnje (po isteku svake godine od dana registracije emisije“, piše u odluci Vlade.
Inače, kada je ova godina u pitanju, Srpska je na berzi 13 puta pozajmljivala novac i povukla 685 miliona KM.
Preliminarni podaci, zaključno sa 31. julom ove godine pokazuju da je javni dug Republike Srpske 5,18 milijardi maraka odnosno 33,6 odsto procijenjenog BDP-a za ovu godinu.
Ukupan dug Republike Srpske iznosi 6.16 milijardi maraka i iznosi 39,9 odsto procijenjenog BDP-a za 2023. godinu.
CAPITAL: Dejan Tovilović
Politika privatnosti
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Striktno neophodan kolačić treba da bude omogućen u svakom trenutku kako bismo mogli da sačuvamo vaše postavke za podešavanja kolačića.
Ako onemogućite ove kolačiće, nećemo moći sačuvati vaše postavke. To znači da ćete svaki put kada posjetite ovu web stranicu morati ponovo omogućiti ili onemogućiti kolačiće.
Kolačići treće strane
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih informacija kao što su broj posjetitelja stranice i najpopularnije stranice.
Održavanje ovog kolačića uključenim pomaže nam da poboljšamo našu web stranicu.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Uslovi i pravila korištenja
Ovaj dokument uređuje uslove korištenja web stranice www.capital.ba (u nastavku „Uslovi“) koje prihvatate i sa kojima se saglašavate u potpunosti korištenjem naše web stranice ili registracijom na našoj web stranici. Sve izmjene i dopune Uslova biće blagovremeno unesene i objavljene na isti način kao i Uslovi.
Prihvatanjem Uslova prihvatate onu verziju koja važi u trenutku kada koristite našu stranicu, odnosno u trenutku kada ste konkludentnom radnjom izrazili svoje prihvatanje i dali saglasnost. Sve kasnije izmjene i dopune prihvatate na isti način kao i ove Uslove, pa vas pozivamo da se redovno informišete o važećim Uslovima na našoj web stranici.
Eventualno neslaganje sa Uslovima možete da izrazite jedino tako što nećete koristiti našu stranicu. Korištenjem bilo koje usluge naše web stranice smatra se da ste u cijelosti upoznati sa Uslovima i da ste ih prihvatili i saglasili se sa njima. Naše usluge dostupne svim korisnicama/icima koji ne krše Uslove.
Molimo prvo omogućite striktno neophodne kolačiće kako bismo mogli sačuvati vaše postavke!
Politika kolačića
Kolačići su male, često šifrirane datoteke koje se nalaze u direktorijima web preglednika (eng. Browser). Kolačići se koriste od strane web stranica kako bi obavljali zadatke i pomogli u upravljanju stranicom. Pojedini kolačići su neophodni za ispravno funkcionisanje web stranice.
